makroekonomija – LAZNA UZBUNA

Primorac: Inflacija u Hrvatskoj mogla bi biti pobijeđena već sljedeće godine

Analiziramo tvrdnje ministra financija Marka Primorca o obuzdavanju inflacije u Hrvatskoj.

Autor: Ema Tarabochia Veršić

Izvorni članci: (poslovni.hr, tportal.hr, 20. svibnja 2025.)

Tvrdnja iz članka

Potpredsjednik Vlade i ministar financija Marko Primorac izjavio je 20. svibnja 2025. na konferenciji Američke gospodarske komore u Hrvatskoj (AmCham) “Održivi porezni sustav: politika, praksa i perspektive”, da će inflacija uskoro “biti pobijeđena”, odnosno, da će nakon prošlogodišnjih 4 posto, inflacija ove godine usporiti na 3,4 posto, a 2026. doći na razinu ispod 2 posto ili “stopu prirodne inflacije” koju više “neće biti potrebno suzbijati” (1).

Makroekonomske prognoze

Proljetna ekonomska prognoza Europske komisije iz svibnja 2025. (2) na koju se Primorac pozva, predviđa da će proces dezinflacije u Europskoj uniji, koji je započeo krajem 2022., postojano napredovati u idućem razdoblju. Nakon što se 2024. smanjila na 2,4 %, predviđa se da će stopa inflacije mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HIPC) u europodručju već 2025. dosegnuti cilj ESB-a od 2 %, a dodatno će se smanjiti 2026.

Što se tiče Hrvatske, EK u dijelu izvješća za Hrvatsku (3) predviđa se da će u 2025. ukupna inflacija u RH pasti na 3,4%, te da će inflacija snažnije usporiti i dosegnuti 2% u 2026. Predviđa se da će pad biti potaknut uglavnom inflacijom usluga i hrane, a da će očekivani pad međunarodnih cijena energenata dovesti samo do malog pada inflacije energije jer vladine mjere cijena energije istječu u listopadu 2025. Inflacija isključujući energiju i hranu trebala bi se smanjiti s 4,8% u 2024. na 3,4% u 2025. i 2,4% u 2026.

Izvor: EC – Economic forecast for Croatia (https://economy-finance.ec.europa.eu)

Makroekonomska prognoza Hrvatske narodne banke (4, ožujak 2025.) također predviđa usporavanje inflacije u 2025. i 2026. godini. “Prosječna godišnja stopa inflacije potrošačkih cijena (HIPC) mogla bi se u 2025. usporiti na 3,7% (s 4,0% u 2024.), uz daljnje smanjenje na 2,6% u 2026. godini. Nakon privremenog ubrzanja inflacije krajem 2024. i početkom 2025., zbog jačanja inflatornih pritisaka u komponentama hrane, usluga i energije, u nastavku godine očekuje se gotovo kontinuirano usporavanje. Smanjenju prosječne godišnje inflacije moglo bi najviše pridonijeti usporavanje temeljne inflacije, koja bi se pod utjecajem restriktivne monetarne politike i slabljenja potražnje mogla smanjiti na 3,2% u 2025., s 4,8% u 2024. godini”, kaže se u izvješću.

Oprez u prognozama zbog neizvjesnosti globalnih kretanja

Usprkos optimističnim prognozama, relevantna izvješća ipak pozivaju na oprez zbog sve veće neizvjesnosti globalnih trgovinskih politika.

Europska komisija u prognozi (2) navodi da bi “daljnja fragmentacija globalne trgovine mogla bi smanjiti rast BDP-a i ponovno pokrenuti inflacijske pritiske”. Navode i sve češće katastrofe povezane s klimatskim promjenama, koje su i dalje trajni izvor negativnog rizika. Iako je još uvijek mnogo nepoznanica glede uvođenja carinskih mjera američke administracije, njihovi negativni učinci na gospodarsku aktivnost mogli bi se osjetiti diljem svijeta, navodi se u izvješću EK.

Hrvatska narodna banka također zadržava oprez (4, ožujak 2025.). Projekcija inflacije u prognozi HNB-a revidirana je blago naviše u odnosu na prethodnu, prvenstveno zbog višega očekivanog rasta cijena energije i temeljne inflacije. “Rizici koji bi mogli uzrokovati višu inflaciju uključuju geopolitičke napetosti i povećana izdvajanja za obranu, a to bi moglo rezultirati rastom cijena energenata i drugih sirovina, zatim trgovinske barijere, nepovoljne vremenske uvjete te snažniji rast plaća od očekivanog”, navodi se u prognozi.

S druge strane, HNB smatra da bi inflacija mogla biti niža od očekivane ako dođe do slabijega gospodarskog rasta i time slabije potražnje, jačeg učinka restriktivne monetarne politike te zadržavanja cijena energenata na trenutačnim razinama, nižima od onih iz pretpostavka projekcije, ili do dodatnog pada tih cijena.

Što znači inflacija od 2% i tko je definira kao “pobijeđenu”?

Međunarodne financijske institucije uglavnom zauzimaju isti stav kada je riječ o definiranju “prihvaljive” inflacije. Europska središnja banka (ESB) u svojoj strategiji iz 2021. godine jasno ističe da je 2% srednjoročni cilj koji se smatra optimalnim za stabilan rast cijena (5). Međunarodni monetarni fond (MMF) redovno u svojim izvješćima podržava inflaciju u rasponu do 2% za razvijena gospodarstva, uz obrazloženje da ta razina omogućava dovoljno prostora za odgovor u kriznim razdobljima i očuvanje monetarne stabilnosti (6). Isto vrijedi i za Svjetsku banku, koja u svom dokumentu „Global Economic Prospects“ navodi da je inflacija oko 2% najpoželjniji okvir za održivi gospodarski rast u stabilnim makroekonomskim uvjetima (7).

Drugim riječima, inflacija od 2% ne znači da su cijene niže, već da ne rastu nekontrolirano. Ona omogućava predvidljivost, očuvanje realne vrijednosti plaća i štednje te stabilno planiranje i potrošnju – što sve skupa opravdava njezin status kao „ciljane“ i, u tom kontekstu, „pobijeđene“ inflacije.

Inflacija i posljedice koje ne “nestaju”

No dok statistika kaže da možemo odahnuti, u svakodnevici građana to se ne osjeća. Ono što je inflacija ostavila iza sebe neće nestati tako brzo. Od kraja 2021. do danas, cijene u Hrvatskoj kumulativno su porasle više od 18 posto (8), dok rast plaća, osobito u realnom smislu, nije pratio taj tempo. Građani su se pritom morali prilagoditi – rezanjem troškova, promjenom navika, zaduživanjem.

Europska središnja banka upozorava da inflacija nije samo pitanje godišnje stope rasta cijena, već i faktor koji utječe na raspodjelu prihoda i osjetljivost kućanstava na krize (9). Osobito su pogođena kućanstva s nižim prihodima, koja veći udio troše na osnovne životne potrebe poput hrane i energenata. UN-ova Organizacija za hranu i poljoprivredu (FAO) navodi kako su visoke cijene hrane tijekom proteklih godina smanjile dostupnost nutritivno vrijedne hrane za osjetljive skupine (10).

Zaključak

Izjava ministra Primorca temelji se na aktualnim makroekonomskim projekcijama Europske komisije i Hrvatske narodne banke te se uklapa u širi međunarodni konsenzus o inflacijskom cilju od 2%. Stoga ju je moguće smatrati utemeljenom i činjenično točnom.

Međutim, izraz „inflacija će biti pobijeđena“ koristi se u političko-retoričkom kontekstu i pojednostavljuje kompleksan učinak inflacije na život građana. Smanjenje inflacije na ciljanu razinu ne znači automatski i oporavak kupovne moći, niti poništava štetu koja je već nastala u prethodnim godinama visokih cijena.

Inflacija se, dakle, možda i može tehnički „pobijediti“, ali njezine posljedice se ne brišu lako. Kupovna moć se ne vraća automatizmom, životni standard ne raste samo zato što stopa inflacije pada. Za velik broj građana oporavak će ovisiti o realnim plaćama, pristupu javnim uslugama i ukupnoj socijalnoj sigurnosti. Povratak inflacije na 2% dobar je signal – ali nije kraj priče.

Zbog toga izjava zaslužuje ocjenu „većinski točno“: točna je u faktografskom smislu, ali podložna kontekstu i interpretaciji.

Izvori:

1. Ministarstvo financija: https://mfin.gov.hr/

2. Proljetna ekonomska prognoza Europske komisije iz svibnja 2025.: https://ec.europa.eu/commission/presscorner/detail/hr/ip_25_1248

3. Proljetna ekonomska prognoza Europske komisije iz svibnja 2025.; ekonomska prognoza za Hrvatsku: https://economy-finance.ec.europa.eu/economic-surveillance-eu-economies/croatia/economic-forecast-croatia_en?prefLang=hr

4. Makroekonomska prognoza Hrvatske narodne banke, ožujak 2025.: https://www.hnb.hr/analize-i-publikacije/makroekonomske-projekcije

5. Europska središnja banka / “Monetary policy strategy”: https://www.ecb.europa.eu/mopo/strategy/pricestab/html/index.en.html?utm_source

6. Međunarodni monetarni fond / “A Critical Juncture amid Policy Shifts”: https://www.imf.org/en/Publications/WEO/Issues/2025/04/22/world-economic-outlook-april-2025

7. Svjetska banka: “Global Economic Prospects”: https://www.worldbank.org/en/publication/global-economic-prospects

8. Državni zavod za statistiku: https://podaci.dzs.hr/hr/podaci/cijene/indeks-potrosackih-cijena/

9. Europska središnja banka: “The impact of the recent inflation surge across households” https://www.ecb.europa.eu/press/economic-bulletin/articles/2023/html/ecb.ebart202303_02~037515ed7d.en.html

10. UN-ova Organizacija za hranu i poljoprivredu (FAO): “Acute food insecurity and malnutrition rise for sixth consecutive year in world’s most fragile regions – new report” https://www.fao.org/newsroom/detail/acute-food-insecurity-and-malnutrition-rise-for-sixth-consecutive-year-in-world-s-most-fragile-regions—new-report/en

inflacija makroekonomija

Je li Hrvatska doista među najbrže rastućim gospodarstvima?

Detaljna provjera izjave ministra financija Marka Primorca o gospodarskom rastu Hrvatske u prvom kvartalu 2025.

Autor: Petra Novkovski, univ. bacc. comm., bacc. oec.

Područje analize

„Politička komunikacija složen je multipolaran konstrukt u čijemu ostvarenju sudjeluju brojni akteri, od političkih aktera do medija i javnosti“ (2). U tom kontekstu, izjave političara koji obnašaju važne funkcije u društvu, ključni su čimbenici koji utječu na javno mnijenje, a na duži period i stvaranje političkog legitimiteta. Ekonomski indikatori, poput gospodarskih pokazatelja – npr. BDP, vrlo često služe političarima kako bi prikazali uspješnost svojih politika. Da bi medijski prostor bio vjerodostojan i točan, i da bi postojalo povjerenje javnosti u službene podatke, potrebno je učestalo provjeravati podatke priznatih i neovisnih institucija, što domaćih, što međunarodnih – npr. Državni zavod za statistiku (DZS) i Eurostat. Za potrebe ove analize korisno je objasniti što je bruto domaći proizvod, odnosno BDP. International Monetary Fund (IMF) (3) navodi da BDP mjeri novčanu vrijednost finalnih dobara i usluga proizvedenih u jednoj zemlji tijekom određenog vremenskog perioda. Također, postoji razlika između nominalnog i realnog BDP-a. Za realni BDP, nominalni iznos se prilagođava za inflaciju kako bi se mogla procijeniti stvarna promjena u proizvodnji, te se rast realnog BDP-a često tumači kao znak da ekonomija napreduje i povećava zaposlenost. Bitno je istaknuti da BDP ne mjeri ukupni životni standard ni blagostanje, jer ne uzima u obzir faktore kao što su raspodjela prihoda, kvaliteta života ili utjecaj na životnu sredinu. U kontekstu međunarodnih usporedbi BDP-a, koristi se devizni tečaj ili paritet kupovne moći (PPP) (4).

Analizirana tvrdnja

Portal Al Jazeera je 28. svibnja prenio izjavu ministra financija Marka Primorca da je Hrvatska među najbrže rastućim gospodarstvima EU-a. Također, naveo je da je bruto domaći proizvod (BDP) porastao za 2,9%, što je gotovo tri puta više od prosjeka eurozone i EU-a (5). Analiza će se usmjeriti na dvije tvrdnje, a to je: da je hrvatsko gospodarstvo jedno od najbrže rastućih u EU i da je rast BDP-a gotovo tri puta veći od prosjeka eurozone i EU-a.

Analiza podataka

Službena web stranica Državnog zavod za statistiku (DZS) je 28. svibnja objavila da je hrvatski BDP u prvom tromjesečju 2025. godine porastao za 2,9% u odnosu na isto razdoblje 2024. godine, izraženo u realnim vrijednostima (6). Ovakva stopa rasta BDP-a Hrvatsku svrstava unutar raspona koji se u ekonomskoj literaturi smatra optimalnim za stabilan i održiv gospodarski rast, budući da stručnjaci navode da je idealna stopa rasta BDP-a između 2% i 3% jer te razine omogućuju zdrav razvoj gospodarstva bez poticanja inflacije ili financijskih neravnoteža (7).

Eurostat je objavio da je u istom razdoblju prosječan rast BDP-a u eurozoni iznosio 1,2%, a u cijeloj Europskoj uniji 1,4%, također prema realnim podacima (8). Kako je već navedeno, ministar Primorac je izjavio da je gospodarski rast Hrvatske gotovo trostruko veći od prosjeka eurozone. Kako bi se tvrdnja mogla objektivno procijeniti, potrebna je usporedba službenih stopa rasta.

Hrvatski BDP u prvom tromjesečju je porastao za 2,9%, rast BDP-a u eurozoni je bio 1,2%, a u EU ukupno 1,4%. Za preciznu usporedbu koristi se omjer hrvatske stope rasta i one eurozone:

-> è 2,9 / 1,2 = 2,42

-> è 2,9/1,4 = 2,07

Iz dobivenih izračuna vidljivo je da je hrvatski gospodarski rast otprilike 2,4 puta veći od rasta eurozone, a nešto više od dvostruko veći u odnosu na prosjek EU-a. Može se zaključiti da su ovi rezultati povoljni za Hrvatsku i uspješni, no izjava da je rast gotovo trostruko veći temelji se na zaokruživanju naviše i ne odnosi se na preciznu brojčanu usporedbu. Takvo zaokruživanje može naslutiti da je riječ o preuveličavanju.

Slika 1. prikazuje stope rasta BDP-a država članica Europske unije u prvom kvartalu 2025. godine. Vrijednosti su izražene u odnosu na isto razdoblje prošle godine, a iz prikaza je vidljivo da su Irska, Poljska, Litva i Rumunjska ostvarile najviši međugodišnji rast. Hrvatska, iako nije uključena u tablicu, prema službenim podacima Državnog zavoda za statistiku, ubraja se među pet najbrže rastućih gospodarstava. Ova usporedba potvrđuje dio izjave ministra Marka Primorca, a to je da Hrvatska doista je među gospodarski najbržim članicama EU-a za promatrano razdoblje. Iako, s obzirom na to da neke druge države bilježe i više stope rasta od Hrvatske, ne može se zaključiti da je Hrvatska vodeća po gospodarskom rastu.

Slika 1. Rast BDP-a u EU i eurozoni, prvi kvartal 2025.

Izvor: Eurostat (9)

Napomena: Na Slici 1 nije prikazana međugodišnja stopa rasta BDP-a za Hrvatsku u Q1 2025., no ona iznosi 2,9% prema podacima DZS-a.

Ocjena točnosti i zaključak

Izjava ministra Primorca da je Hrvatska među najbrže rastućim gospodarstvima temelji se na stvarnim i relevantnim podacima. Prema službenim podacima Državnog zavoda za statistiku, Hrvatska je u prvom kvartalu 2025. godine ostvarila realni rast BDP-a od 2,9%, dok je prosjek eurozone 1,2%, a EU 1,4%. U usporedbi s ostalim državama članicama, Hrvatska je među prvih pet država članica po visini gospodarskog rasta. To opravdava izjavu da se Hrvatska doista nalazi među najbrže rastućim državama članicama, ali nije među prve tri vodeće članice. Izjava da je rast BDP-a gotovo trostruko veći od prosjeka eurozone nije brojčano precizan. Prikazani izračuni pokazuju da je rast otprilike 2,4 puta veći od rasta eurozone, a malo više od 2 puta veći u odnosu na cijelu EU. Zaključno, može se reći da je izjava ministra Primorca većinski točna, ali u retoričkom dijelu preuveličana.

Reference

Ekonomija EU gospordarski rast Hrvatska makroekonomija Marko Primorac

Milanović: “Potreba za stranim radnicima bila bi manja da je hrvatski radnik bolje plaćen za svoj rad”

Analiziramo tvrdnje predsjednika Republike Hrvatske Zorana Milanovića o tržištu rada u Hrvatskoj

Autor: Ema Tarabochia Veršić

Izvorni članci: (N1info.hr, Jutarnji.hr, Net.hr, Tportal.hr)

Tvrdnja iz članka

Predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović uputio je povodom Međunarodnog praznika rada poruku u kojoj izražava zabrinutost zbog smjera u kojem se razvija hrvatsko tržište rada. Milanović u poruci ističe kako u Hrvatskoj “nema domaćih ljudi koji žele raditi, pa imamo nikada veću potrebu za radnicima koji dolaze iz drugih zemalja”. Milanović tu pojavu djelomično objašnjava ulaskom Hrvatske u Europsku uniju i otvaranjem tržišta rada, ali ističe da je ključno pitanje jesu li rad i radnik u Hrvatskoj dovoljno vrednovani i plaćeni, zbog čega zaključuje da bi potreba za stranim radnicima bila manja kada bi hrvatski radnici bili bolje plaćeni. Uz to, kritizira model dovođenja radnika koji pristaju raditi za minimalac, smatrajući ga štetnim i za strane i za domaće radnike – jer smanjuje vrijednost rada, narušava standarde i obeshrabruje dugoročno planiranje tržišta rada.

Stanje na tržištu rada u Hrvatskoj; obnova, sezona i javna ulaganja

Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova (1), Republika Hrvatska je u 2024. godini izdala ukupno 206.529 dozvola za boravak i rad. Najviše dozvola izdano je u sektoru graditeljstva (75.071), turizma i ugostiteljstva (56.228), industrije (28.486), prometa i veza (16.149), te trgovine (7.925). Ovaj broj predstavlja znatan porast u odnosu na prethodnu godinu, kada je izdano 172.499 dozvola (2), što jasno ukazuje na rastuću ovisnost hrvatskog gospodarstva o stranoj radnoj snazi, osobito u navedenim sektorima.

Jedan od glavnih razloga povećane potražnje za radnicima su velika ulaganja u obnovu nakon razornih potresa u Zagrebu i na Banovini. Prema podacima Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, do kraja 2023. u obnovu je do 31. prosinca 2023. godine sveukupno uloženo 2,34 milijardi eura – europskih i nacionalnih sredstava (3). Ta su sredstva usmjerena na obnovu privatnih i javnih zgrada te infrastrukture, što je stvorilo snažan poticaj za angažiranje radne snage u građevinskom sektoru.

Istovremeno, hrvatski turizam bilježi snažan rast nakon pandemije s više od 20 milijuna dolazaka turista u 2023. godini (4), i više od 21 milijun u 2024. godini (5), što je povećalo sezonsku potrebu za radnicima u ugostiteljstvu, hotelijerstvu i prijevozu. Zbog sezonalnosti i radnih uvjeta, dio domaćih radnika nije zainteresiran za takve poslove, pa poslodavci sve češće angažiraju radnike iz trećih zemalja kako bi održali operativnost tijekom ljetne sezone, ali i osigurali povoljniju radnu snagu.

Rekordno niska nezaposlenost

S druge strane, službeni podaci govore da domaće rade snage nema dovoljno da bi zadovoljila trenutne potrebe tržišta. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS), u četvrtom tromjesečju 2024. godine broj nezaposlenih osoba u Hrvatskoj iznosio je 88.000, što je pad za 17.000 u odnosu na isto razdoblje prethodne godine (6). Ova relativno niska stopa nezaposlenosti (5,1%) sugerira da domaća radna snaga, čak i kada bi se u cijelosti aktivirala – što u praksi nikad nije slučaj zbog fizičkih ograničenja, neusklađenosti vještina i lokacijske nepokretnosti – ne bi mogla pokriti trenutačnu potražnju za radom.

Izvor: Državni zavod za statistiku

Istovremeno, RH već godinama bilježi negativne demografske i migracijske trendove, osobito nakon potpunog otvaranja tržišta EU za državljane RH. Prema podacima DZS-a (7), u 2021. godini iz Republike Hrvatske u inozemstvo se odselilo 40.424 osoba, od čega je 64,2 % bilo hrvatskih državljana, što iznosi oko 25.945 osoba. Najveći udio odseljenih bio je u dobi od 20 do 39 godina (45,9 %), što jasno upućuje na odljev radno sposobnog stanovništva. Najčešće odredište bila je Njemačka, s udjelom od 32,3 %. Ovi podaci potvrđuju da se smanjenje ponude domaće radne snage ne može pripisivati isključivo (ne)motiviranosti hrvatskih radnika, već i dugotrajnim demografskim i migracijskim trendovima.

Izvor: Državni zavod za statistiku

Visoke plaće i potreba za stranom radnom snagom u razvijeni(ji)m europskim zemljama

Još jedan dokaz da visoke plaće neće smanjiti priljev strane radne snage je situacija u “bogatim” europskim zemljama. Švicarska se često ističe kao primjer zemlje s visokim plaćama i životnim standardom. Prema podacima švicarskog Saveznog statističkog ureda, medijalna bruto mjesečna plaća u 2022. godini iznosila je 6.788 švicarskih franaka, odnosno oko 7.000 eura (8). Unatoč tome, u četvrtom kvartalu 2024. godine u Švicarskoj je bilo zaposleno 1,864 milijuna osoba stranog državljanstva, što čini oko 27 % ukupne radne snage (9). To jasno pokazuje da visoke plaće same po sebi ne znače manju potrebu za uvozom radne snage, već da tržište rada ovisi o nizu strukturnih faktora, poput demografije, obrazovanja i mobilnosti.

Slično je i u Norveškoj. Prosječna godišnja bruto plaća iznosi oko 65.675 eura (10), dok je stopa nezaposlenosti je relativno niska, oko 3,6 % (11). Unatoč tomu, Norveška ima značajan udio stranih radnika: 9,1 % dolazi iz drugih zemalja EU, a dodatnih 13 % iz trećih zemalja. Ovi podaci potvrđuju da čak i u zemljama s visoko razvijenim tržištem rada i plaćama postoji potreba za uvozom radne snage, osobito u sektorima s deficitarnim zanimanjima.

Ocjena točnosti i zaključak

Iako predsjednik Milanović ispravno prepoznaje neke loše trendove na hrvatskom tržištu rada, njegova teza da bi veće plaće značajno smanjile potrebu za uvozom radne snage ne može se potvrditi dostupnim službenim podacima. Tvrdnja je netočna, ali i štetna – zbog načina na koji je formulirana, a koji može doprinijeti razvijanju ozračja netolerancije prema radnicima, naročito onima koji dolaze iz zemalja trećeg svijeta.

Reference:

(1) Ministarstvo unutarnjih poslova: https://mup.gov.hr/UserDocsImages/statistika/2025/1/Mjese%C4%8Dne%20statistike%20prosinac%202024.pdf
(2) Ministarstvo unutarnjih poslova: https://mup.gov.hr/UserDocsImages/statistika/2024/1/Mjesečne%20statistike%20prosinac%202023.pdf
(3) Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine: https://mpgi.gov.hr/UserDocsImages//dokumenti/Obnova/Izvjesce-o-obnovi-stanje-2023.pdf
(4) HTZ: https://www.htz.hr/hr-HR/press/objave-za-medije/hrvatska-2023-zabiljezila-rekordnih-204-milijuna-dolazaka
(5) HTZ: https://www.htz.hr/hr-HR/press/objave-za-medije/hrvatska-2024-zabiljezila-preko-21-milijuna-dolazaka
(6) DZS: https://podaci.dzs.hr/2024/hr/76778
(7) DZS: https://podaci.dzs.hr/2022/hr/29030
(8) BFS: https://www.bfs.admin.ch/bfs/en/home/statistics/work-income/wages-income-employment-labour-costs.html
(9) BFS: https://www.bfs.admin.ch/bfs/en/home/statistics/work-income/employment-working-hours/economically-active-population/foreign-labour-force.html
(10) CountryEconomy: https://countryeconomy.com/labour/average-wage/norway
(11) EURES: https://eures.europa.eu/living-and-working/labour-market-information-europe/labour-market-information-norway_en

makroekonomija plaće praznik rada radnička prava strani radnici tržište rada

Plaće, inflacija i vladine mjere: što kažu brojke, a što premijer?

Analiziramo premijerovu izjavu o plaćama i inflaciji sa zadnje saborske sjednice.

Petra Novkovski, univ. bacc. comm., bacc. oec.

Područje analize

Izjava premijera Republike Hrvatske, Andreja Plenkovića, tijekom saborske rasprave u izravnom je odnosu s učinkom vladinih odluka na važna gospodarska kretanja u zemlji, točnije na makroekonomske pokazatelje kao što su rast plaća i inflacija. Navedeni pokazatelji su osnova za razumijevanje gospodarskih kretanja i karaktera ekonomske politike u izazovnim razdobljima.

U makroekonomiji, dijelu ekonomije koji se bavi ponašanjem cjelokupnog gospodarstva, fokus je na proučavanju pokazatelja kao što su inflacija, razina cijena, stopa gospodarskog rasta, nacionalni dohodak, bruto domaći proizvod (BDP) i promjene u nezaposlenosti, odnosno plaće (1). Rast plaća i kretanje inflacije osnovni su indikatori stabilnosti ekonomije, ali i životnog standarda. Rast plaća izravno utječe na potrošnju kućanstva, troškove proizvodnje te šire gospodarske tokove. Više plaće znače i veće prihode za većinu obitelji, što može potaknuti ukupnu potrošnju i ekonomski rast. Međutim, ako rast plaća premaši rast produktivnosti ili ako poduzeća prenesu povećane troškove na potrošače, može doći do rasta cijena. U takvim okolnostima može se razviti tzv. spirala plaća i cijena, gdje rast nominalnih plaća vodi rastu cijena, čime se smanjuje stvarna kupovna moć stanovništva (2). Pojam inflacija odnosi se na situaciju kada u gospodarstvu raste opća razina cijena dobara i usluga koje potrošači kupuju u određenom razdoblju, što dovodi do smanjenja kupovne moći domaće valute (realnu kupovnu moć), pa potrošači trebaju platiti više za istu košaricu dobara i usluga (3). Na izvedbu ovih pokazatelja mogu utjecati određene fiskalne mjere koje provode vlade država, a služe kao alati ekonomske politike pomoću kojih država na tržištu sprječava, ili ublažava, posljedice šokova poput energetskih kriza, poremećaja u opskrbnim lancima ili pritisaka recesije. Ti alati, kao što su subvencije, potpore, socijalna davanja, utječu na potrošnju države i saldo proračuna koji isto predstavljaju važne komponente makroekonomske analize. U tom kontekstu, ispitivanje točnosti iznesenih tvrdnji koje dolaze od strane Vlade, nisu samo stvar politike, nego i važan faktor za sagledavanje stvarne učinkovitosti ekonomske politike vladajućih i njezin utjecaj na život građana i građanki RH.

Tvrdnja iz članka

Sabor je nastavio s radom 23.5., a tijekom ‘aktualca’ saborski zastupnici i zastupnice postavili su niz pitanja Vladi, posebice premijeru Andreju Plenkoviću. Jedno od pitanja bilo je ono SDP-ove saborske zastupnice Sanje Radolović o tome što je Vlada napravila u borbi protiv inflacije, a potom nakon prvotnog Premijerovog odgovora istaknula da nije svjestan stanja na terenu. Premijerov prvotni odgovor, kako prenosi 24. sata (4) je glasio: „Ja ću pokušati zamijeniti ministra financija. Traje jedna bespoštedna bitka između Vlade i opozicije tako da Vlada radi sve za građane, a opozicija pokušava sve portretirati kao da je katastrofa. Mi smo kada gledamo rast plaća, u našim mandatima je rastao 80,9 posto, a inflacija 36,3 posto. Mjere koje smo poduzeli – osam paketa, 8 milijardi i 300 milijune eura, mjere za poduzetnike, 80 ograničenih proizvoda.“

Analiza podataka (makroekonomski osvrt)

Premijerova izjava će se, zbog lakše analize, podijeliti na dva dijela. Prvi dio analizira podatke vezane uz rast plaća, a drugi je dio usmjeren na provjeru podataka vezanih uz inflaciju.

Na svom Facebook profilu (5), Državni zavod za statistiku je 22. srpnja 2016. godine objavio podatak da je prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za svibanj iste godina iznosila 5 706 kuna, dok je prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenome za isti mjesec iznosila 7 791 kuna. Godina 2016. je bitna jer je tada aktualna Vlada preuzela vlast u RH i čini polazišnu točku za praćenje napretka ekonomskih politika koje donosi.

Najnoviji podaci Državnog zavoda za statistiku (6) pokazuju da je prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za veljaču 2025. godine iznosila 1 416 eura, dok je prosječna mjesečna bruto plaća za isto razdoblje iznosila 1 964 eura. Uzimajući u obzir službeni fiksni tečaj konverzije kune u euro (7,53450), to predstavlja rast neto plaće sa 757 eura (ekvivalent 5 706 kuna) u 2016. godini na 1 416 eura u 2025. godini, što je nominalni porast od približno 87%. Međutim, u analizi je potrebno istaknuti i inflacijski učinak na stvarnu kupovnu moć ljudi, što dovodi do realnih iznosa (oni iznosi korigirani za inflaciju). Kako bi se nominalni rast plaća stavio u realan kontekst, potrebno ga je usporediti s inflacijom. U ovoj analizi je korištena inflacija mjerena harmoniziranom indeksom potrošačkih cijena (HICP), a koja predstavlja mjeru inflacije usporedivu među zemljama (7). Prema podacima Eurostata, koji su objavljeni putem Europske središnje banke (8), HICP indeks za Hrvatsku u veljači je bilježio vrijednost od oko 136 (za baznu godinu je uzeta 2015. godina, 2015.=100), što bi značilo da su cijene u prosjeku porasle za približno 36% u promatranom razdoblju. Ako se navedeno usporedi s nominalnim rastom neto plaća od približno 87%, uočljivo je da je stvarni, realni (inflacijom prilagođeni) rast znatno manji. To znači da, iako plaće nominalno rastu, realna kupovna moć građana i građanki RH nije porasla istom dinamikom. Isto je prikazano i na Slici 1 koja prikazuje kretanje HICP indeksa u RH od 2016. do 2025. godine. Iz prikaza na Slici je uočljivo da je inflacija u RH bila relativno stabilna do kraja 2021. godine, nakon čega slijedi period ubrzanog rasta opće razine cijena, poglavito tijekom 2022. i 2023. godine. Takva dinamika utječe na realne plaće, ali i životni standard.

Slika 1. Kretanje harmoniziranog indeksa potrošačkih cijena (HICP) za Hrvatsku, 2016.-2025. (9)

Drugi dio izjave A. Plenkovića odnosi se na paket mjera koje je Vlada donijela u svrhu smanjenja posljedica inflacije i zaštite ljudi i gospodarstva. Na službenoj internetskoj stranici Vlade RH (10) dostupne su informacije o sadržaju i vrijednosti Vladinih mjera. Osma po redu mjera intervencije predstavljena je u ožujku ove godine, a vrijedna je 296 eura. Mjere uključuju zadržavanje cijena električne energije, plina i toplinske energije, jednokratne potpore umirovljenicima (50 eura), pomoć ugroženim kupcima energenata (70 eura), podršku socijalnim službama, nezaposlenim braniteljima, poljoprivredi, javnom prijevozu i studentima. Analizirajući brojke iz izjave s početka ove analize i službenih Vladinih podataka (o cjelokupnoj vrijednosti mjera) je točna.

Ocjena točnosti i zaključak

Tvrdnja da su plaće tijekom mandata aktualne Vlade porasle za 80,9% u velikoj je mjeri točna u nominalnom smislu, s obzirom na to da je prosječna neto plaća porasla s oko 757 eura (2016.) na 1 416 eura (2025.). Međutim, kada se uzme u obzir kumulativna inflacija od oko 36% u promatranom razdoblju, realni rast plaća znatno je skromniji, što bi značilo da stvarna kupovna moć ne raste jednako brzo kao iznos plaće izražen u eurima. Tvrdnja o vrijednosti Vladinih mjera od 8,3 milijarde eura je potvrđena službenim podacima koji su objavljeni na stranicama Vlade RH. Zaključno, premijerova izjava može se ukupno ocijeniti kao većinski točna.

Reference:

Andrej Plenković inflacija makroekonomija rast plaća vlada zasjedanje sabora

Jesu li Trumpove carine prekretnica ka recesiji?

Petra Novkovski, univ. bacc. comm., bacc. oec.

Trumpove nove carine izazvale su burne reakcije na financijskim tržištima, uz pad indeksa i nestabilnost cijena sirovina. Je li to dovoljan razlog za zaključak da svijet ide prema recesiji?

Područje analize

Nedavna zbivanja vezana uz carine koje je uveo američki predsjednik D. Trump političkog su i gospodarskog karaktera. Tematika je aktualna i najzastupljenija vijest, kako u Hrvatskim, tako i u stranim medijima. Portal Indeks.hr objavio je 7. travnja članak u kojem se raspravlja o mogućnosti da recesija zavlada svjetskim gospodarstvom, a bavi se i reakcijama dominantnih financijskih tržišta i posljedicama po globalnu ekonomiju (1).

Tvrdnja iz članka

Ključna tvrdnja iz članka je da „svijet ide prema recesiji“, a autor/autorica kao relevantne dokaze navodi potrese na burzama, veliki pad cijena sirovina i snažne udarce koje su banke pretrpjele. Svi navedeni dokazi zajedno vode na zaključak o posljedicama vezanim za svjetsku ekonomiju. Točnije, navedeni potezi dovode do reakcija na financijskim tržištima, a koje potom mogu uzrokovati širu destabilizaciju svjetskog gospodarstva.

Signali s tržišta i kretanja gospodarstva

Međuovisnost financijskih tržišta te političkih i trgovinskih promjena, ali i neizvjesnosti, je velika. Trgovinske mjere, poput spomenutog uvođenja carina, dovode do povećanja troškova uvoza dobara i usluga, čime njihova konačna cijena (cijena gotovih proizvoda) bude veća. Navedeno pokreće inflaciju i smanjuje profitabilnost aktera uključenih u proces, na što investitori reagiraju i upravo se to manifestira kroz pad dionica na tržištu. Pad dionica utječe na smanjenje povjerenja u poslovanju i smanjenje, odnosno povlačenje, kapitala iz sektora koji se percipiraju najrizičnijima. Konačno, tržišta su sve nestabilnija, očekivanja o slabijem gospodarskom rastu također rastu, a time se negativni trendovi pogoršavaju. Navedeno se najbolje može vidjeti i na Slici 1 koja prikazuje mjesečni pad ključnih američkih burzovnih indeksa (S&P 500, Dow Jones i Nasdaq Composite) u travnju. Nagli pad započinje upravo nakon najave oko uvođenja carina, a prikazano kretanje najbolji je pokazatelj brzine kojom tržište stvara reakciju na novonastalo povećanje rizika u gospodarstvu i očekivane procjene oko usporavanja svjetskog gospodarstva. Vidljivo je da je najveći pad imao indeks Nasdaq Composite, a riječ je o širokom indeksu s naglašenom zastupljenošću važnog tehnološkog sektora, jedan je od najpraćenijih tržišnih indeksa, neizostavan je dio financijskih izvještaja i analiza (2), a tradicionalno je osjetljiv na geopolitičku nesigurnost i poremećaje u lancima opskrbe.

Slika 1: Grafički prikaz mjesečnog pada američkih indeksa u travnju 2025. (3)

Reuters (4) navodi da su cijene nafte, ali i ostalih sirovina naglo porasle nakon što je Trump najavio 90-dnevno ukidanje dijela carina za brojne zemlje, dok je istovremeno povećao carine na kinesku robu na 125% (prethodnih 104%). To je označilo novu fazu eskalacije trgovinskog sukoba između dviju najvećih svjetskih ekonomija. Ubrzo nakon toga, tržišta su pokazala snažnu reakciju. Cijene nafte koje su ranije pale ispod 60 USD po barelu su naglo porasle. Sličan oporavak bilježi se i kod drugih roba; zlato je skočilo za više od 3% u najsnažnijem dnevnom rastu od listopada 2023., potaknuto povećanom potražnjom za sigurnim investicijama, što potvrđuje globalni porast nesigurnosti. Unatoč privremenom ublažavanju carinskih mjera, tržišta su ostala osjetljiva. Reuters prenosi da će zadržavanje carina između SAD-a i Kine i dalje predstavljati teret za globalnu trgovinu i potražnju. Takva kretanja potvrđuju koliko su tržišta roba izravno pogođena trgovinskom politikom i koliko brzo reflektiraju promjene u globalnom gospodarskom okruženju.

Makroekonomski kontekst i prognoze

Makroekonomski rizici koji proizlaze iz trgovinskih obračuna istaknuti su i u izjavi Kristaline Georgieve, direktorice Međunarodnog monetarnog fonda (IMF). Georgieva je izjavila (5) da povećane geopolitičke tenzije i fragmentacija u trgovini predstavljaju stvarnu prijetnju rastu i financijskoj stabilnosti na globalnoj razini. Navela je da, iako su globalna inflacija i kamatne stope u padu, neizvjesnost u vezi trgovinske politike (posebice SAD-a i Kine) povećava troškove zaduživanja i na taj način smanjuje investicije, te da IMF već primjećuje znakove slabije potražnje i osjetljivosti tržišta na političke odluke.

Može se zaključiti da su nedavno uvedene carine dio šireg trenda fragmentacije globalne ekonomije, a koji se negativno reflektira na investicije, trgovinu i produktivnost. Takva kretanja dovode do zabrinutosti zbog moguće recesije na globalnoj razini.

Ocjena točnosti tvrdnje i zaključak

Tvrdnja da „svijet ide prema recesiji“ temelji se na stvarnim tržišnim reakcijama i zabrinutosti vodećih stručnjaka područja. Međutim, ova tvrdnja ostaje samo u domeni procjene, odnosno predviđanja. Tehnička recesija, kako je IMF u svojoj publikaciji ‘Back to basics: What Is a Recession?’ (6) opisuje, predstavlja razdoblje pada gospodarske aktivnosti, a vrlo kratka razdoblja pada ne smatraju se recesijom. IMF navodi da većina komentatora i analitičara koristi praktičnu definiciju recesije kao dva uzastopna tromjesečja pada realnog (inflacijom prilagođenog) BDP-a (ukupna vrijednost svih dobara i usluga koje zemlja proizvede). Iako je ta definicija korisno pravilo, ima nedostatke, pa je često bolje razmotriti širi skup pokazatelja gospodarske aktivnosti kako bi se procijenilo je li zemlja doista u recesiji.

U trenutku pisanja ove analize, dostupni podaci ne potvrđuju dva uzastopna kvartala negativnog rasta BDP-a ni u jednoj od vodećih svjetskih ekonomija. Shodno tome, navedena tvrdnja ne može se smatrati u potpunosti točnom jer je temeljena na određenim pokazateljima s tržišta i zabrinutosti analitičara, no nema čvrste makroekonomske pokazatelje koji bi to i potvrdili.

Reference

carine Donald Trump globalna ekonomija gospodarstvo IMF Kina makroekonomija recesija SAD Trump

Predsjednik SAD-a D. Trump: „SAD su na pomoć Ukrajini potrošile 350 milijardi dolara i potrošile su 200 milijardi dolara više od Europe.“

izv. prof. dr. sc. Kristijan Krkač

Što je Predsjednik SAD-a D. Trump rekao, tj. napisao?

Predsjednik SAD-a D. Trump je na društvenoj mreži Truth Social u srijedu (19/02/2025) objavio sljedeći post koji je uzburkao strasti i potaknuo brzu provjeru podataka na svjetskoj razini.

Izvornik: “Think of it, a modestly successful comedian, Volodymyr Zelenskyy, talked the United States of America into spending $350 Billion Dollars, to go into a War that couldn’t be won, that never had to start, but a War that he, without the U.S. and “TRUMP,” will never be able to settle. The United States has spent $200 Billion Dollars more than Europe, and Europe’s money is guaranteed, while the United States will get nothing back. Why didn’t Sleepy Joe Biden demand Equalization, in that this War is far more important to Europe than it is to us — We have a big, beautiful Ocean as separation. On top of this, Zelenskyy admits that half of the money we sent him is “MISSING.” He refuses to have Elections, is very low in Ukrainian Polls, and the only thing he was good at was playing Biden “like a fiddle.” A Dictator without Elections, Zelenskyy better move fast or he is not going to have a Country left. In the meantime, we are successfully negotiating an end to the War with Russia, something all admit only “TRUMP,” and the Trump Administration, can do. Biden never tried, Europe has failed to bring Peace, and Zelenskyy probably wants to keep the “gravy train” going. I love Ukraine, but Zelenskyy has done a terrible job, his Country is shattered, and MILLIONS have unnecessarily died – And so it continues. (Feb 19, 2025, 4:47 PM)” (1)

Hrvatski prijevod: „Zamislite samo to, skromno uspješni komičar, Volodimir Zelenski, nagovorio je Sjedinjene Američke Države da potroše 350 milijardi dolara, da uđu u rat koji se ne može dobiti, koji nikada nije trebao započeti, ali rat koji on, bez SAD-a i „TRUMPA“, nikada neće moći riješiti. Sjedinjene Države potrošile su 200 milijardi dolara više od Europe, a europski je trošak pokriven, dok Sjedinjene Države neće dobiti ništa natrag. Zašto Pospani Joe Biden nije zahtijevao izjednačenje, jer je ovaj rat mnogo važniji za Europu nego za nas – Imamo veliki, prekrasni Ocean kao razdjelnicu. Povrh svega, Zelenski priznaje da je pola novca koji smo mu poslali „NESTALO“. Odbija izbore, nalazi se vrlo nisko u ukrajinskim anketama, a jedino u čemu je bio dobar bilo je izigravati Bidena. Kao diktatoru bez izbora, Zelenskom je bolje da požuri ili mu više neće ostati država. U međuvremenu, uspješno pregovaramo o prekidu rata s Rusijom, nešto što svi priznaju da samo „TRUMP“ i Trumpova administracija mogu postići. Biden nikada nije pokušao, Europa nije uspjela donijeti mir, a Zelenskyy vjerojatno želi nastaviti s dobivanjem kruha bez motike. Volim Ukrajinu, ali Zelenski je napravio užasan posao, njegova zemlja je razbijena, a MILIJUNI su nepotrebno umrli – I tako se nastavlja.” (s engleskog preveo autor teksta).

Jesu li navedene količine dolara točne?

Newsweek je provjerio ovu izjavu i zaključio da je potpuno netočna. Temelj opovrgavanja točnosti i proglašavanja izjave lažnom je sljedeći podatak.

„Posebni generalni inspektor za Operaciju Atlantic Resolve (OAR), koji upravlja američkim nadzorom ove potrošnje, navodi da je Kongres dodijelio ili na drugi način stavio na raspolaganje gotovo 183 milijarde dolara prema Ukrajini i OAR-u, od čega je 130,1 milijarda dolara obvezano, a 86,7 dolara isplaćeno, između fiskalnih godina 2022. i 2024.“ (2)

No, ostale netočnosti u tom postu nisu detaljnije analizirane. Stoga pogledajmo druge izvore. „Kiel Institute for the World Economy“ na svom portalu ima stranicu „Ukraine support tracker“ i tamo je objavljeno koliko su SAD dosad potrošile na pomoć Ukrajini, ali i koliko je potrošila Europa. Konkretno, od početka ruske invazije na Ukrajinu 2022. do 12. mjeseca 2024. SAD su potrošile 114 milijardi eura, a Europa 132 milijarde eura. (3).

Zaključak

Dakle, SAD nisu potrošile 350 milijardi dolara niti su potrošile 200 milijardi dolara više od Europe. Zbog toga te podatke u tom postu trebamo ocijeniti kao NETOČNE.

P.S.

Ostali podaci iz istog Trumpova posta ovdje nisu predmet provjere, ali i njih su provjerili neki svjetski mediji. Tako je BBC Verify, tj. istraživači Matt Murphy i Jake Horton, provjerio ostale tvrdnje u tom postu i još neke tvrdnje u drugim Trumpovim izjavama i postovima, poput tvrdnje da je potpora Zelenskom 4% što je notorna neistina (štoviše, trenutačna potpora prema anketama niža je Trumpu u SAD-u nego Zelenskom u Ukrajini), zatim poput tvrdnje za je Zelenski diktator i na koncu tvrdnje da Ukrajina započela rat što je također notorna neistina jer je Rusija anketirala Krim 2014. i 2022. započela invaziju na Ukrajinu. (4)

Reference:

(1) Vidi: D. Trump, Truth Social (2025), URL: https://truthsocial.com/@realDonaldTrump/posts/114031332924234939 (pristupljeno: 20/02/2025).

(2) Vidi: Norton, T. (2025) “Fact Check: Did the US Give $350B to Ukraine, as Trump Claims?”, Newsweek, Published Feb 19, 2025 at 6:09 PM EST, URL: https://www.newsweek.com/fact-check-trump-says-usa-spent-350-billion-ukraine-2033333 (pristupljeno: 20/02/2025).

(3) Vidi: Christoph Trebesch, Giuseppe Irto and Taro Nishikawa (2025) „Ukraine support tracker“, na portalu „Kiel Institute for the World Economy“, URL: https://www.ifw-kiel.de/topics/war-against-ukraine/ukraine-support-tracker/ (pristupljeno: 20/02/2025).

(4) Vidi: Matt Murphy & Jake Horton (2025) “Fact-checking Trump claims about war in Ukraine”, BBC, BBC Verify, 19/02/2025, URL: https://www.bbc.com/news/articles/c9814k2jlxko (pristupljeno: 20/02/2025).

Ekonomija financije makroekonomija proračun

Primorac: Inflacija u Hrvatskoj mogla bi biti pobijeđena već sljedeće godine

Analiziramo tvrdnje ministra financija Marka Primorca o obuzdavanju inflacije u Hrvatskoj.

Je li Hrvatska doista među najbrže rastućim gospodarstvima?

Detaljna provjera izjave ministra financija Marka Primorca o gospodarskom rastu Hrvatske u prvom kvartalu 2025.

Milanović: “Potreba za stranim radnicima bila bi manja da je hrvatski radnik bolje plaćen za svoj rad”

Analiziramo tvrdnje predsjednika Republike Hrvatske Zorana Milanovića o tržištu rada u Hrvatskoj

Plaće, inflacija i vladine mjere: što kažu brojke, a što premijer?

Analiziramo premijerovu izjavu o plaćama i inflaciji sa zadnje saborske sjednice.

Jesu li Trumpove carine prekretnica ka recesiji?

Trumpove nove carine izazvale su burne reakcije na financijskim tržištima, uz pad indeksa i nestabilnost cijena sirovina. Je li to dovoljan razlog za zaključak da svijet ide prema recesiji?

Predsjednik SAD-a D. Trump: „SAD su na pomoć Ukrajini potrošile 350 milijardi dolara i potrošile su 200 milijardi dolara više od Europe.“

Site Map

NEws

Email Address:

Address: