Plaće, inflacija i vladine mjere: što kažu brojke, a što premijer?

Analiziramo premijerovu izjavu o plaćama i inflaciji sa zadnje saborske sjednice.

Petra Novkovski, univ. bacc. comm., bacc. oec.

Područje analize

Izjava premijera Republike Hrvatske, Andreja Plenkovića, tijekom saborske rasprave u izravnom je odnosu s učinkom vladinih odluka na važna gospodarska kretanja u zemlji, točnije na makroekonomske pokazatelje kao što su rast plaća i inflacija. Navedeni pokazatelji su osnova za razumijevanje gospodarskih kretanja i karaktera ekonomske politike u izazovnim razdobljima.

U makroekonomiji, dijelu ekonomije koji se bavi ponašanjem cjelokupnog gospodarstva, fokus je na proučavanju pokazatelja kao što su inflacija, razina cijena, stopa gospodarskog rasta, nacionalni dohodak, bruto domaći proizvod (BDP) i promjene u nezaposlenosti, odnosno plaće (1). Rast plaća i kretanje inflacije osnovni su indikatori stabilnosti ekonomije, ali i životnog standarda. Rast plaća izravno utječe na potrošnju kućanstva, troškove proizvodnje te šire gospodarske tokove. Više plaće znače i veće prihode za većinu obitelji, što može potaknuti ukupnu potrošnju i ekonomski rast. Međutim, ako rast plaća premaši rast produktivnosti ili ako poduzeća prenesu povećane troškove na potrošače, može doći do rasta cijena. U takvim okolnostima može se razviti tzv. spirala plaća i cijena, gdje rast nominalnih plaća vodi rastu cijena, čime se smanjuje stvarna kupovna moć stanovništva (2). Pojam inflacija odnosi se na situaciju kada u gospodarstvu raste opća razina cijena dobara i usluga koje potrošači kupuju u određenom razdoblju, što dovodi do smanjenja kupovne moći domaće valute (realnu kupovnu moć), pa potrošači trebaju platiti više za istu košaricu dobara i usluga (3). Na izvedbu ovih pokazatelja mogu utjecati određene fiskalne mjere koje provode vlade država, a služe kao alati ekonomske politike pomoću kojih država na tržištu sprječava, ili ublažava, posljedice šokova poput energetskih kriza, poremećaja u opskrbnim lancima ili pritisaka recesije. Ti alati, kao što su subvencije, potpore, socijalna davanja, utječu na potrošnju države i saldo proračuna koji isto predstavljaju važne komponente makroekonomske analize. U tom kontekstu, ispitivanje točnosti iznesenih tvrdnji koje dolaze od strane Vlade, nisu samo stvar politike, nego i važan faktor za sagledavanje stvarne učinkovitosti ekonomske politike vladajućih i njezin utjecaj na život građana i građanki RH.

 

Tvrdnja iz članka

Sabor je nastavio s radom 23.5., a tijekom ‘aktualca’ saborski zastupnici i zastupnice postavili su niz pitanja Vladi, posebice premijeru Andreju Plenkoviću. Jedno od pitanja bilo je ono SDP-ove saborske zastupnice Sanje Radolović o tome što je Vlada napravila u borbi protiv inflacije, a potom nakon prvotnog Premijerovog odgovora istaknula da nije svjestan stanja na terenu. Premijerov prvotni odgovor, kako prenosi 24. sata (4) je glasio: „Ja ću pokušati zamijeniti ministra financija. Traje jedna bespoštedna bitka između Vlade i opozicije tako da Vlada radi sve za građane, a opozicija pokušava sve portretirati kao da je katastrofa. Mi smo kada gledamo rast plaća, u našim mandatima je rastao 80,9 posto, a inflacija 36,3 posto. Mjere koje smo poduzeli – osam paketa, 8 milijardi i 300 milijune eura, mjere za poduzetnike, 80 ograničenih proizvoda.“

 

Analiza podataka (makroekonomski osvrt)

Premijerova izjava će se, zbog lakše analize, podijeliti na dva dijela. Prvi dio analizira podatke vezane uz rast plaća, a drugi je dio usmjeren na provjeru podataka vezanih uz inflaciju.

Na svom Facebook profilu (5), Državni zavod za statistiku je 22. srpnja 2016. godine objavio podatak da je prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za svibanj iste godina iznosila 5 706 kuna, dok je prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenome za isti mjesec iznosila 7 791 kuna. Godina 2016. je bitna jer je tada aktualna Vlada preuzela vlast u RH i čini polazišnu točku za praćenje napretka ekonomskih politika koje donosi.

Najnoviji podaci Državnog zavoda za statistiku (6) pokazuju da je prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za veljaču 2025. godine iznosila 1 416 eura, dok je prosječna mjesečna bruto plaća za isto razdoblje iznosila 1 964 eura. Uzimajući u obzir službeni fiksni tečaj konverzije kune u euro (7,53450), to predstavlja rast neto plaće sa 757 eura (ekvivalent 5 706 kuna) u 2016. godini na 1 416 eura u 2025. godini, što je nominalni porast od približno 87%. Međutim, u analizi je potrebno istaknuti i inflacijski učinak na stvarnu kupovnu moć ljudi, što dovodi do realnih iznosa (oni iznosi korigirani za inflaciju). Kako bi se nominalni rast plaća stavio u realan kontekst, potrebno ga je usporediti s inflacijom. U ovoj analizi je korištena inflacija mjerena harmoniziranom indeksom potrošačkih cijena (HICP), a koja predstavlja mjeru inflacije usporedivu među zemljama (7). Prema podacima Eurostata, koji su objavljeni putem Europske središnje banke (8), HICP indeks za Hrvatsku u veljači je bilježio vrijednost od oko 136 (za baznu godinu je uzeta 2015. godina, 2015.=100), što bi značilo da su cijene u prosjeku porasle za približno 36% u promatranom razdoblju. Ako se navedeno usporedi s nominalnim rastom neto plaća od približno 87%, uočljivo je da je stvarni, realni (inflacijom prilagođeni) rast znatno manji. To znači da, iako plaće nominalno rastu, realna kupovna moć građana i građanki RH nije porasla istom dinamikom. Isto je prikazano i na Slici 1 koja prikazuje kretanje HICP indeksa u RH od 2016. do 2025. godine. Iz prikaza na Slici je uočljivo da je inflacija u RH bila relativno stabilna do kraja 2021. godine, nakon čega slijedi period ubrzanog rasta opće razine cijena, poglavito tijekom 2022. i 2023. godine. Takva dinamika utječe na realne plaće, ali i životni standard.

Slika 1. Kretanje harmoniziranog indeksa potrošačkih cijena (HICP) za Hrvatsku, 2016.-2025. (9)

 

Drugi dio izjave A. Plenkovića odnosi se na paket mjera koje je Vlada donijela u svrhu smanjenja posljedica inflacije i zaštite ljudi i gospodarstva. Na službenoj internetskoj stranici Vlade RH (10) dostupne su informacije o sadržaju i vrijednosti Vladinih mjera. Osma po redu mjera intervencije predstavljena je u ožujku ove godine, a vrijedna je 296 eura. Mjere uključuju zadržavanje cijena električne energije, plina i toplinske energije, jednokratne potpore umirovljenicima (50 eura), pomoć ugroženim kupcima energenata (70 eura), podršku socijalnim službama, nezaposlenim braniteljima, poljoprivredi, javnom prijevozu i studentima. Analizirajući brojke iz izjave s početka ove analize i službenih Vladinih podataka (o cjelokupnoj vrijednosti mjera) je točna.

 

Ocjena točnosti i zaključak

Tvrdnja da su plaće tijekom mandata aktualne Vlade porasle za 80,9% u velikoj je mjeri točna u nominalnom smislu, s obzirom na to da je prosječna neto plaća porasla s oko 757 eura (2016.) na 1 416 eura (2025.). Međutim, kada se uzme u obzir kumulativna inflacija od oko 36% u promatranom razdoblju, realni rast plaća znatno je skromniji, što bi značilo da stvarna kupovna moć ne raste jednako brzo kao iznos plaće izražen u eurima. Tvrdnja o vrijednosti Vladinih mjera od 8,3 milijarde eura je potvrđena službenim podacima koji su objavljeni na stranicama Vlade RH. Zaključno, premijerova izjava može se ukupno ocijeniti kao većinski točna.

 

Reference:

  1. Vidi: https://www.investopedia.com/terms/m/macroeconomics.asp
  2. Vidi: https://www.economicswebinstitute.org/glossary/wages.htm
  3. Vidi:https://www.minimax.hr/hr-hr/inflacija-i-makroekonomske-projekcije-za-2024-godinu
  4. Vidi:https://www.24sata.hr/news/saborski-zastupnici-su-se-vratili-na-posao-pa-se-posvadali-treba-traziti-nestale-u-negoslavcima-1046982
  5. Vidi: https://www.facebook.com/statcroatia
  6. Vidi:https://dzs.gov.hr/vijesti/prosjecna-neto-placa-u-veljaci-2025-iznosila-1-416-eura/2198#:~:text=U%20odnosu%20na%20isti%20mjesec,u%20odnosu%20na%20sije%C4%8Danj%202025.
  7. Vidi: https://ec.europa.eu/eurostat/web/hicp
  8. Vidi: https://data.ecb.europa.eu/
  9. Vidi: https://data.ecb.europa.eu/
  10. Vidi:https://vlada.gov.hr/vijesti/8-paket-mjera-cijene-struje-i-plina-ostaju-iste-ide-i-isplata-jednokratne-potpore-umirovljenicima/44118?lang=da

Jesu li Trumpove carine prekretnica ka recesiji?

Petra Novkovski, univ. bacc. comm., bacc. oec.

Trumpove nove carine izazvale su burne reakcije na financijskim tržištima, uz pad indeksa i nestabilnost cijena sirovina. Je li to dovoljan razlog za zaključak da svijet ide prema recesiji?

Područje analize

Nedavna zbivanja vezana uz carine koje je uveo američki predsjednik D. Trump političkog su i gospodarskog karaktera. Tematika je aktualna i najzastupljenija vijest, kako u Hrvatskim, tako i u stranim medijima. Portal Indeks.hr objavio je 7. travnja članak u kojem se raspravlja o mogućnosti da recesija zavlada svjetskim gospodarstvom, a bavi se i reakcijama dominantnih financijskih tržišta i posljedicama po globalnu ekonomiju (1).

Tvrdnja iz članka

Ključna tvrdnja iz članka je da „svijet ide prema recesiji“, a autor/autorica kao relevantne dokaze navodi potrese na burzama, veliki pad cijena sirovina i snažne udarce koje su banke pretrpjele. Svi navedeni dokazi zajedno vode na zaključak o posljedicama vezanim za svjetsku ekonomiju. Točnije, navedeni potezi dovode do reakcija na financijskim tržištima, a koje potom mogu uzrokovati širu destabilizaciju svjetskog gospodarstva.

Signali s tržišta i kretanja gospodarstva

Međuovisnost financijskih tržišta te političkih i trgovinskih promjena, ali i neizvjesnosti, je velika. Trgovinske mjere, poput spomenutog uvođenja carina, dovode do povećanja troškova uvoza dobara i usluga, čime njihova konačna cijena (cijena gotovih proizvoda) bude veća. Navedeno pokreće inflaciju i smanjuje profitabilnost aktera uključenih u proces, na što investitori reagiraju i upravo se to manifestira kroz pad dionica na tržištu. Pad dionica utječe na smanjenje povjerenja u poslovanju i smanjenje, odnosno povlačenje, kapitala iz sektora koji se percipiraju najrizičnijima. Konačno, tržišta su sve nestabilnija, očekivanja o slabijem gospodarskom rastu također rastu, a time se negativni trendovi pogoršavaju. Navedeno se najbolje može vidjeti i na Slici 1 koja prikazuje mjesečni pad ključnih američkih burzovnih indeksa (S&P 500, Dow Jones i Nasdaq Composite) u travnju. Nagli pad započinje upravo nakon najave oko uvođenja carina, a prikazano kretanje najbolji je pokazatelj brzine kojom tržište stvara reakciju na novonastalo povećanje rizika u gospodarstvu i očekivane procjene oko usporavanja svjetskog gospodarstva. Vidljivo je da je najveći pad imao indeks Nasdaq Composite, a riječ je o širokom indeksu s naglašenom zastupljenošću važnog tehnološkog sektora, jedan je od najpraćenijih tržišnih indeksa, neizostavan je dio financijskih izvještaja i analiza (2), a tradicionalno je osjetljiv na geopolitičku nesigurnost i poremećaje u lancima opskrbe.

 

Slika 1: Grafički prikaz mjesečnog pada američkih indeksa u travnju 2025. (3)

Reuters (4) navodi da su cijene nafte, ali i ostalih sirovina naglo porasle nakon što je Trump najavio 90-dnevno ukidanje dijela carina za brojne zemlje, dok je istovremeno povećao carine na kinesku robu na 125% (prethodnih 104%). To je označilo novu fazu eskalacije trgovinskog sukoba između dviju najvećih svjetskih ekonomija. Ubrzo nakon toga, tržišta su pokazala snažnu reakciju. Cijene nafte koje su ranije pale ispod 60 USD po barelu su naglo porasle. Sličan oporavak bilježi se i kod drugih roba; zlato je skočilo za više od 3% u najsnažnijem dnevnom rastu od listopada 2023., potaknuto povećanom potražnjom za sigurnim investicijama, što potvrđuje globalni porast nesigurnosti. Unatoč privremenom ublažavanju carinskih mjera, tržišta su ostala osjetljiva. Reuters prenosi da će zadržavanje carina između SAD-a i Kine i dalje predstavljati teret za globalnu trgovinu i potražnju. Takva kretanja potvrđuju koliko su tržišta roba izravno pogođena trgovinskom politikom i koliko brzo reflektiraju promjene u globalnom gospodarskom okruženju.

Makroekonomski kontekst i prognoze

Makroekonomski rizici koji proizlaze iz trgovinskih obračuna istaknuti su i u izjavi Kristaline Georgieve, direktorice Međunarodnog monetarnog fonda (IMF). Georgieva je izjavila (5) da povećane geopolitičke tenzije i fragmentacija u trgovini predstavljaju stvarnu prijetnju rastu i financijskoj stabilnosti na globalnoj razini. Navela je da, iako su globalna inflacija i kamatne stope u padu, neizvjesnost u vezi trgovinske politike (posebice SAD-a i Kine) povećava troškove zaduživanja i na taj način smanjuje investicije, te da IMF već primjećuje znakove slabije potražnje i osjetljivosti tržišta na političke odluke.

Može se zaključiti da su nedavno uvedene carine dio šireg trenda fragmentacije globalne ekonomije, a koji se negativno reflektira na investicije, trgovinu i produktivnost. Takva kretanja dovode do zabrinutosti zbog moguće recesije na globalnoj razini.

 

Ocjena točnosti tvrdnje i zaključak

Tvrdnja da „svijet ide prema recesiji“ temelji se na stvarnim tržišnim reakcijama i zabrinutosti vodećih stručnjaka područja. Međutim, ova tvrdnja ostaje samo u domeni procjene, odnosno predviđanja. Tehnička recesija, kako je IMF u svojoj publikaciji ‘Back to basics: What Is a Recession?’ (6) opisuje, predstavlja razdoblje pada gospodarske aktivnosti, a vrlo kratka razdoblja pada ne smatraju se recesijom. IMF navodi da većina komentatora i analitičara koristi praktičnu definiciju recesije kao dva uzastopna tromjesečja pada realnog (inflacijom prilagođenog) BDP-a (ukupna vrijednost svih dobara i usluga koje zemlja proizvede). Iako je ta definicija korisno pravilo, ima nedostatke, pa je često bolje razmotriti širi skup pokazatelja gospodarske aktivnosti kako bi se procijenilo je li zemlja doista u recesiji.

U trenutku pisanja ove analize, dostupni podaci ne potvrđuju dva uzastopna kvartala negativnog rasta BDP-a ni u jednoj od vodećih svjetskih ekonomija. Shodno tome, navedena tvrdnja ne može se smatrati u potpunosti točnom jer je temeljena na određenim pokazateljima s tržišta i zabrinutosti analitičara, no nema čvrste makroekonomske pokazatelje koji bi to i potvrdili.

 

Reference

  1. Vidi:https://www.index.hr/vijesti/clanak/ide-li-svijet-prema-recesiji/2659251.aspx
  2. Vidi:https://www.investopedia.com/terms/n/nasdaqcompositeindex.asp
  3. Vidi:https://www.google.com/finance/quote/.INX:INDEXSP?sa=X&sqi=2&ved=2ahUKEwiazPPE-dmMAxU_JBAIHR80LHYQ3ecFegQINRAX&window=1M&comparison=INDEXDJX%3A.DJI%2CINDEXNASDAQ%3A.IXIC
  4. Vidi:https://www.reuters.com/markets/commodities/commodities-oil-suffers-biggest-5-day-drop-since-2022-metals-plunge-trade-war-2025-04-09/
  5. Vidi:https://www.imf.org/en/News/Articles/2025/04/03/pr2587-statement-by-imf-managing-director-kristalina-georgieva
  6. Vidi: https://www.imf.org/external/pubs/ft/fandd/2009/03/pdf/basics.pdf

Predsjednik SAD-a D. Trump: „SAD su na pomoć Ukrajini potrošile 350 milijardi dolara i potrošile su 200 milijardi dolara više od Europe.“

izv. prof. dr. sc. Kristijan Krkač

Što je Predsjednik SAD-a D. Trump rekao, tj. napisao?

Predsjednik SAD-a D. Trump je na društvenoj mreži Truth Social u srijedu (19/02/2025) objavio sljedeći post koji je uzburkao strasti i potaknuo brzu provjeru podataka na svjetskoj razini.

Izvornik: “Think of it, a modestly successful comedian, Volodymyr Zelenskyy, talked the United States of America into spending $350 Billion Dollars, to go into a War that couldn’t be won, that never had to start, but a War that he, without the U.S. and “TRUMP,” will never be able to settle. The United States has spent $200 Billion Dollars more than Europe, and Europe’s money is guaranteed, while the United States will get nothing back. Why didn’t Sleepy Joe Biden demand Equalization, in that this War is far more important to Europe than it is to us — We have a big, beautiful Ocean as separation. On top of this, Zelenskyy admits that half of the money we sent him is “MISSING.” He refuses to have Elections, is very low in Ukrainian Polls, and the only thing he was good at was playing Biden “like a fiddle.” A Dictator without Elections, Zelenskyy better move fast or he is not going to have a Country left. In the meantime, we are successfully negotiating an end to the War with Russia, something all admit only “TRUMP,” and the Trump Administration, can do. Biden never tried, Europe has failed to bring Peace, and Zelenskyy probably wants to keep the “gravy train” going. I love Ukraine, but Zelenskyy has done a terrible job, his Country is shattered, and MILLIONS have unnecessarily died – And so it continues. (Feb 19, 2025, 4:47 PM)” (1)

Hrvatski prijevod: „Zamislite samo to, skromno uspješni komičar, Volodimir Zelenski, nagovorio je Sjedinjene Američke Države da potroše 350 milijardi dolara, da uđu u rat koji se ne može dobiti, koji nikada nije trebao započeti, ali rat koji on, bez SAD-a i „TRUMPA“, nikada neće moći riješiti. Sjedinjene Države potrošile su 200 milijardi dolara više od Europe, a europski je trošak pokriven, dok Sjedinjene Države neće dobiti ništa natrag. Zašto Pospani Joe Biden nije zahtijevao izjednačenje, jer je ovaj rat mnogo važniji za Europu nego za nas – Imamo veliki, prekrasni Ocean kao razdjelnicu. Povrh svega, Zelenski priznaje da je pola novca koji smo mu poslali „NESTALO“. Odbija izbore, nalazi se vrlo nisko u ukrajinskim anketama, a jedino u čemu je bio dobar bilo je izigravati Bidena. Kao diktatoru bez izbora, Zelenskom je bolje da požuri ili mu više neće ostati država. U međuvremenu, uspješno pregovaramo o prekidu rata s Rusijom, nešto što svi priznaju da samo „TRUMP“ i Trumpova administracija mogu postići. Biden nikada nije pokušao, Europa nije uspjela donijeti mir, a Zelenskyy vjerojatno želi nastaviti s dobivanjem kruha bez motike. Volim Ukrajinu, ali Zelenski je napravio užasan posao, njegova zemlja je razbijena, a MILIJUNI su nepotrebno umrli – I tako se nastavlja.” (s engleskog preveo autor teksta).

Jesu li navedene količine dolara točne?

Newsweek je provjerio ovu izjavu i zaključio da je potpuno netočna. Temelj opovrgavanja točnosti i proglašavanja izjave lažnom je sljedeći podatak.

„Posebni generalni inspektor za Operaciju Atlantic Resolve (OAR), koji upravlja američkim nadzorom ove potrošnje, navodi da je Kongres dodijelio ili na drugi način stavio na raspolaganje gotovo 183 milijarde dolara prema Ukrajini i OAR-u, od čega je 130,1 milijarda dolara obvezano, a 86,7 dolara isplaćeno, između fiskalnih godina 2022. i 2024.“ (2)

No, ostale netočnosti u tom postu nisu detaljnije analizirane. Stoga pogledajmo druge izvore. „Kiel Institute for the World Economy“ na svom portalu ima stranicu „Ukraine support tracker“ i tamo je objavljeno koliko su SAD dosad potrošile na pomoć Ukrajini, ali i koliko je potrošila Europa. Konkretno, od početka ruske invazije na Ukrajinu 2022. do 12. mjeseca 2024. SAD su potrošile 114 milijardi eura, a Europa 132 milijarde eura. (3).

Zaključak

Dakle, SAD nisu potrošile 350 milijardi dolara niti su potrošile 200 milijardi dolara više od Europe. Zbog toga te podatke u tom postu trebamo ocijeniti kao NETOČNE.

P.S.

Ostali podaci iz istog Trumpova posta ovdje nisu predmet provjere, ali i njih su provjerili neki svjetski mediji. Tako je BBC Verify, tj. istraživači Matt Murphy i Jake Horton, provjerio ostale tvrdnje u tom postu i još neke tvrdnje u drugim Trumpovim izjavama i postovima, poput tvrdnje da je potpora Zelenskom 4% što je notorna neistina (štoviše, trenutačna potpora prema anketama niža je Trumpu u SAD-u nego Zelenskom u Ukrajini), zatim poput tvrdnje za je Zelenski diktator i na koncu tvrdnje da Ukrajina započela rat što je također notorna neistina jer je Rusija anketirala Krim 2014. i 2022. započela invaziju na Ukrajinu. (4)

Reference:

(1) Vidi: D. Trump, Truth Social (2025), URL: https://truthsocial.com/@realDonaldTrump/posts/114031332924234939 (pristupljeno: 20/02/2025).

(2) Vidi: Norton, T. (2025) “Fact Check: Did the US Give $350B to Ukraine, as Trump Claims?”, Newsweek, Published Feb 19, 2025 at 6:09 PM EST, URL: https://www.newsweek.com/fact-check-trump-says-usa-spent-350-billion-ukraine-2033333 (pristupljeno: 20/02/2025).

(3) Vidi: Christoph Trebesch, Giuseppe Irto and Taro Nishikawa (2025) „Ukraine support tracker“, na portalu „Kiel Institute for the World Economy“, URL: https://www.ifw-kiel.de/topics/war-against-ukraine/ukraine-support-tracker/ (pristupljeno: 20/02/2025).

(4) Vidi: Matt Murphy & Jake Horton (2025) “Fact-checking Trump claims about war in Ukraine”, BBC, BBC Verify, 19/02/2025, URL: https://www.bbc.com/news/articles/c9814k2jlxko (pristupljeno: 20/02/2025).