“Euro je kriv”: kad se rast kamata iz 2022.–2023. pripiše samoj valuti

Dnevno.hr prenosi tvrdnje da je euro “donio više kamatne stope” i “spustio konkurentnost”, no dostupni službeni podaci upućuju na pogrešnu atribuciju uzroka i izostavljen ključni kontekst monetarnog ciklusa ECB-a.

Autor: Josip Tomašković

Tvrdnja koja se analizira

Portal Dnevno.hr u tekstu “Hrvatski ekonomist razbio šutnju u uvođenju eura: Citirao HNB i dao crnu prognozu”, objavljenom 23. prosinca 2025. (autor: E.P.), prenosi izjave ekonomskog analitičara Nevena Vidakovića. (1)

Kao ključne tvrdnje istaknute su rečenice poput: “Rekli su da će euro donijeti niže kamatne stope. Nije, donio je više kamatne stope.” (2) i “Imamo veću inflaciju nego ostatak Europe… cijena naših proizvoda raste… konkurentnost… pada.” (2)

Napomena o dostupnosti: Dnevno.hr stranicu u trenutku provjere nije bilo moguće pouzdano učitati automatiziranim pristupom (tehnička pogreška poslužitelja), pa se za doslovni navod koristi identična transkripcija iz medijskog sažetka iste TV-emisije. (2)

Područje analize

Hrvatska je euro uvela 1. siječnja 2023., temeljem odluke Vijeća EU, uz fiksni konverzijski tečaj 7,53450 HRK za 1 EUR. (3) U javnim raspravama euro se često prikazuje kao “prekretnica” koja bi trebala automatski sniziti kamatne stope i ubrzati “konkurentnost”. No kamatne stope i inflacija u kratkom roku uvelike ovise o širem monetarnom ciklusu i globalnim šokovima (energija, dobavni lanci), a ne samo o tome je li zemlja formalno u europodručju. U ovoj provjeri fokus je na onome što se može činjenično testirati: (i) jesu li kamatne stope doista “više” nakon uvođenja eura i je li euro uzrok; (ii) je li točno da se Hrvatska prije eura zaduživala uz negativne prinose; (iii) je li Hrvatska u prosincu 2025. imala višu inflaciju od prosjeka europodručja; (iv) što znači tvrdnja o “fiksnom tečaju” i konkurentnosti te što se iz podataka smije zaključiti.

1) Kamatne stope: “više su” – ali uzrok se pogrešno pripisuje euru

Tvrdnja “euro je donio više kamatne stope” implicitno sugerira uzročnost: da je prelazak na euro pogoršao uvjete zaduživanja. Problem je što se rast kamata 2022.–2023. dogodio u cijeloj europodručju jer je Europska središnja banka krenula u ciklus snažnog postrožavanja monetarne politike radi borbe s visokom inflacijom. ECB u službenim dokumentima eksplicitno opisuje “seriju povećanja kamatnih stopa” od 2022. nadalje (dakle vremenski baš u razdoblju prije i oko hrvatskog ulaska). (4) (5) Drugim riječima, činjenica da su kamate danas više nego 2021. ili početkom 2022. ne govori sama po sebi ništa o učinku eura. Ona prije svega govori o promjeni režima: od godina izrazito niskih/negativnih stopa do razdoblja restriktivnije politike. U takvom okruženju “apsolutna razina” kamata raste gotovo svugdje, uključujući i zemlje koje su oduvijek u eurozoni. Što bi bio korektan test? Ne “jesu li kamate više nego 2021.”, nego: jesu li, uz iste globalne uvjete, hrvatske kamate više nego što bi bile bez eura, odnosno jesu li se premije rizika (spreadovi) povećale ili smanjile. Takav kontrafaktualni zaključak Dnevno.hr ne nudi, a u samoj izjavi se on preskače. U javnoj komunikaciji HNB je, naprotiv, euro povezivao s uklanjanjem valutnog rizika i (relativno) nižim kamatama, ali “relativno” je ključna riječ: u ciklusu dizanja stopa kamate mogu rasti svima, dok se razlika prema usporedivim zemljama može smanjiti. (6) (7) Manipulativni element ovdje nije nužno lažna brojka, nego skok u uzročnosti: iz točne opservacije “kamate su danas više” izvodi se poruka “euro ih je povisio”.

2) Negativni prinosi prije eura: točno, ali bez konteksta “zašto”

Drugi dio citata tvrdi da se Hrvatska “prije uvođenja eura zaduživala po negativnim kamatnim stopama” na kratkoročne papire. To se može provjeriti dokumentima o aukcijama: primjerice, Ministarstvo financija za aukciju trezorskih zapisa (364 dana) iz 2021. navodi prinos uz negativnu kamatnu stopu. (8) Dakle, ta činjenica je u osnovi točna. No izostavljen je presudan kontekst: negativni prinosi bili su europski fenomen u razdoblju izrazito ekspanzivne monetarne politike i vrlo niske inflacije, a “nestali” su kad je inflacija porasla i kad je ECB promijenio smjer. (4) (5) Upravo zato je pogrešno taj prijelaz (negativno → pozitivno) prikazati kao dokaz da je “euro pogoršao”. Bez eura, Hrvatska bi i dalje bila izložena istom globalnom zaokretu kamata; razlika bi bila u tome bi li uz višu percepciju valutnog i kred. rizika plaćala još veću premiju.

3) Inflacija: Hrvatska jest iznad prosjeka eurozone u studenome 2025., ali “ostatak Europe” je neprecizno

Vidaković (kako ga prenosi medijski sažetak) tvrdi da Hrvatska ima “veću inflaciju nego ostatak Europe”. Eurostatov brzi pokazatelj HICP-a za studeni 2025. navodi da je godišnja inflacija u europodručju oko 2,1%, dok je za Hrvatsku navedena stopa oko 4,3%. (9) Prema tome, tvrdnja je djelomično utemeljena ako se “ostatak Europe” čita kao “prosjek europodručja”. Međutim, formulacija je retorički rastezljiva: “ostatak Europe” sugerira da su gotovo svi ostali niže, što ne mora vrijediti u svakoj zemlji i svakom mjesecu. Eurostatovi pregledi redovno pokazuju raspon među državama članicama (neke su niže, neke više), pa je preciznije reći: “Hrvatska je iznad prosjeka eurozone u tom razdoblju.” Ključna stvar za fact-check nije samo razina inflacije, nego i insinuacija uzroka: da je to “zbog eura”. HNB je prije uvođenja eura javno naglašavao očekivanje “vrlo blagog i jednokratnog” učinka promjene valute na cijene, uz napomenu da glavni inflacijski trendovi dolaze iz šireg okruženja. (6) Drugim riječima: moguće su pojedinačne korekcije i psihološki učinci, ali teza da euro sam po sebi objašnjava trajno višu inflaciju nije nešto što se može dokazati bez detaljne empirije i usporedbe s kontrolnim skupinama.

4) “Fiksni tečaj” i konkurentnost: mehanizam je ekonomski smislen, ali se preskače hrvatski kontekst prije eura

Tvrdnja o konkurentnosti oslanja se na standardnu ideju realnog tečaja: ako zemlja s fiksnim nominalnim tečajem ima višu inflaciju od partnera, njezine cijene relativno rastu i konkurentnost se može pogoršati. U tom smislu, Vidakovićev opis mehanizma nije nelogičan. No problem je što se prešućuje važan dio hrvatske priče: Hrvatska je i prije 2023. godinama vodila politiku stabilnog tečaja prema euru, a uoči uvođenja eura sudjelovala je u ERM II s utvrđenom središnjom stopom. ECB u pregledima o hrvatskom ulasku navodi upravo tu institucionalnu činjenicu (konverzijski tečaj i ERM II kontekst). (10) To znači da “gubitak konkurentnosti zbog fiksnog tečaja” nije nešto što se pojavilo tek 1. siječnja 2023. Hrvatska je i ranije bila u režimu u kojem se nominalni tečaj prema euru nije koristio kao čest alat prilagodbe. Euro jest formalno “zaključao” tu opciju, ali je praktična razlika manja nego što rečenica sugerira. Usto, kad se kaže “euro je obećao konkurentnost”, to je većinom normativna interpretacija političkih poruka. Službene komunikacije HNB-a doista su među koristima spominjale uklanjanje valutnog rizika, niže kamate i poticaj trgovini/investicijama, ali to nije isto što i jamstvo da će se produktivnost i struktura izvoza “automatski” popraviti. (6) (7)

5) Retorika i okvir: “crna prognoza” i personifikacija valute

Naslovni okvir (“razbio šutnju”, “crna prognoza”) čitatelja uvodi u dramatičnu interpretaciju prije nego što se rasprava uopće veže uz mjerljive pokazatelje. U samom argumentu pojavljuje se tipična tehnika personifikacije: “euro je donio” (kao da valuta sama upravlja kamatnim stopama). Time se smanjuje vidljivost stvarnih mehanizama: odluke ECB-a, globalna inflacija, fiskalne mjere, tržišna očekivanja i premije rizika. Takav stil nije dokaz netočnosti, ali povećava rizik da čitatelj izvede pogrešan zaključak o uzroku i odgovornosti.

Zaključak

Provjerljive jezgre iz prenesenih izjava imaju dodir s činjenicama: Hrvatska se u razdoblju prije eura doista mogla kratkoročno zaduživati uz negativne prinose, a danas su kamatne stope više nego u eri negativnih stopa. (8) Također, u studenome 2025. Hrvatska je imala višu inflaciju od prosjeka europodručja. (9) Međutim, ključni problem je uzročna poruka: rast kamata 2022.–2023. i povišene kamate u odnosu na 2021. ne mogu se korektno pripisati “euru”, jer su primarno povezani s europskim i globalnim ciklusom postrožavanja monetarne politike. (4) (5) Nadalje, mehanizam “fiksni tečaj + viša inflacija = pad konkurentnosti” jest teorijski smislen, ali se u hrvatskom slučaju prešućuje da je tečaj prema euru bio izrazito stabilan i prije formalnog ulaska u eurozonu. (10) Zbog te kombinacije točnih fragmenata i pogrešne atribucije uzroka, ocjena ovog članka je ,,većinski netočan”.

Vidi:

  1. Dnevno.hr. Hrvatski ekonomist razbio šutnju u uvođenju eura: Citirao HNB i dao crnu prognozu. 23.12.2025.: https://www.dnevno.hr/gospodarstvo-i-turizam/hrvatski-ekonomist-razbio-sutnju-u-uvodenju-eura-citirao-hnb-i-dao-crnu-prognozu-3164285
  2.  Index.hr. Ekonomist Vidaković… (sažetak istih izjava, uključujući citate o euru, kamatama i inflaciji). 23.12.2025.: https://www.index.hr/vijesti/clanak/ekonomist-vidakovic-japan-je-gotov-kad-krene-kriza-prelit-ce-se-na-sav-g7/2743561.aspx
  3. EUR-Lex. Council Decision (EU) 2022/1211 of 12 July 2022 on the adoption by Croatia of the euro on 1 January 2023. 12.07.2022. URL: https://eur-lex.europa.eu/eli/dec/2022/1211/oj/eng
  4.  ECB. Account of the monetary policy meeting (navodi ciklus postrožavanja od 2022.). https://www.ecb.europa.eu/press/accounts/2024/html/ecb.mg240222~1af5fcd5f9.en.html
  5.  ECB. Official interest rates (služna stranica o ključnim stopama).: https://www.ecb.europa.eu/stats/policy_and_exchange_rates/key_ecb_interest_rates/html/index.en.html
  6. Hrvatska narodna banka. Uvođenje eura Hrvatskoj će donijeti znatne i trajne koristi (uključuje “niže kamatne stope” i “vrlo blag i jednokratan učinak na cijene”). 23.03.2022. https://www.hnb.hr/-/uvodjenje-eura-hrvatskoj-ce-donijeti-znatne-i-trajne-koristi
  7. Hrvatska narodna banka. Koristi od uvođenja eura znatno veće od troškova (navodi “niže kamatne stope” među koristima). 19.05.2022. https://www.hnb.hr/-/koristi-od-uvodjenja-eura-znatno-vece-od-troskova
  8. Ministarstvo financija RH. Statistika aukcija trezorskih zapisa (primjeri s negativnim prinosima u 2021.). https://mfin.gov.hr/pristup-informacijama/statistika-i-izvjesca/statistika-aukcija-trezorskih-zapisa/696
  9.  Eurostat. Euro indicators / HICP (brza procjena za studeni 2025., uključujući Hrvatsku i eurozonu). 17.12.2025. https://ec.europa.eu/eurostat/web/products-euro-indicators/w/2-17122025-ap
  10.  ECB. Croatia adopts the euro (konverzijski tečaj i ERM II kontekst). URL: https://www.ecb.europa.eu/press/economic-bulletin/focus/2023/html/ecb.ebbox202208_02~15fd36600a.en.html

“Šalter bez ovlasti”? — Kako se mit o HNB-u i „izgubljenom suverenitetu” sudara s pravom i činjenicama

Profesor Ljubo Jurčić tvrdi da je HNB nakon uvođenja eura „samo šalter“ bez većih ovlasti te da je Hrvatska izgubila suverenitet i mogućnost utjecaja na inflaciju.

Autor: Josip Tomašković

Tvrdnja koja se analizira

●      “HNB je samo šalter bez velikih ovlasti… izgubili smo suverenitet… HNB je sada bespomoćan i Vlada je u kratkom roku bespomoćna.”

●      “Mi smo izgubili suverenitet, ali smo izgubili i instrument kad dođe do ovakve situacije, ostali smo bez vlastitog novca. HNB je samo šalter bez velikih ovlasti od Europske centralne banke. De facto, HNB je sada bespomoćan i Vlada je u kratkom roku bespomoćna.” — Ljubo Jurčić, izjava za Nacional, 21. listopada 2025. (citati iz članka) (1)

Područje analize

Ova provjera razjašnjava tri česte tvrdnje o ulozi Hrvatske narodne banke (HNB) nakon uvođenja eura (1. siječnja 2023.): (a) je li HNB „samo šalter“ bez suštinskih ovlasti; (b) je li „izgubljen suverenitet“; (c) može li država i dalje utjecati na inflaciju. Analiza se oslanja na: Ugovor o funkcioniranju EU-a (TFEU), Statut ESCB/ESB, Zakon o HNB-u (NN 75/08, 54/13, 47/20), SSM uredbu o bankovnom nadzoru, službene dokumente HNB-a i statistiku DZS-a/ECB-a (2) (11).

Analitički kutovi:

1.     Pravni okvir i formalne zadaće HNB-a nakon uvođenja eura (TFEU čl. 127, 130; Zakon o HNB-u čl. 2–4).

2.     Raspodjela ovlasti u Eurosustavu (Upravno vijeće ESB-a; SSM).

3.     Monetarni suverenitet — što je preneseno, što ostaje.

4.     Utjecaj na inflaciju — monetarni vs. fiskalni alati i hrvatske prakse 2022.–2025.

Analiza

1) Pravni okvir i formalne zadaće HNB-a: „šalter“ ili regulator s redefiniranim mandatom?

TFEU čl. 127. propisuje da je glavni cilj ESSB-a (Eurosustava) stabilnost cijena, a nacionalne središnje banke (NSB) dio su sustava (2). TFEU čl. 130. eksplicitno jamči neovisnost središnjih banaka u obavljanju zadaća (3). U Hrvatskoj, Zakon o HNB-u jasno definira:

●      položaj i neovisnost HNB-a (čl. 2.),

●      cilj – stabilnost cijena (čl. 3.),

●      zadaci HNB-a (čl. 4.) uključujući zadaće nakon uvođenja eura, odnose s EU tijelima, nadzorno-statističke i operativne poslove (4).

Usto, izmjene iz 2020. integriraju obveze iz SSM Uredbe 1024/2013 (čl. 1.a Zakona o HNB-u navodi SSM uredbu među provedbenim aktima), čime se potvrđuje sudjelovanje HNB-a u bonitetnom nadzoru uz ESB (4) (7). HNB nakon eura nije likvidiran niti sveden na „šalter“, nego preuzima ulogu nacionalne operativne i nadzorne karike Eurosustava: sudjeluje u provedbi monetarne politike, nadzoru banaka (osobito manjih izravno nadziranih na nacionalnoj razini u okviru SSM-a), makroprudencijalnoj politici, statistici i upravljanju dijelom financijske imovine (npr. pričuve koje nisu prenesene ESB-u) (4) (10).

Što je preuveličano u „šalter“ narativu?

Izjavu da je HNB „samo šalter“ pobija više činjenica:

●      Upravno vijeće ESB-a (glavno tijelo za monetarnu politiku) sastoji se od šest članova Izvršnog odbora i guvernera svih NSB-ova europodručja — time i guvernera HNB-a (5).

●      HNB donosi i provodi niz podzakonskih odluka (npr. o kolateralu u operacijama Eurosustava, o izvještavanju za nadzor, o provođenju operacija monetarne politike) temeljem ovlaštenja iz Zakona o HNB-u (11) (13).

●      HNB provodi makroprudencijalnu politiku (protuciklički zaštitni sloj, O-SII, sektorska ponderiranja rizika itd.), s izmjenama kalibracija u 2024.–2025. (6) (8) (9).

Zaključak ovog kuta: pravni i institucionalni dokazni korpus ne podupire metaforu „šaltera“ — HNB je funkcionalno i ovlašteno tijelo unutar Eurosustava s nizom domaćih zadaća. Tvrdnja je preširoko generalizirana.

2) Raspodjela ovlasti: što stvarno odlučuje Zagreb, a što Frankfurt?

Uvođenjem eura (1.1.2023.), strateška monetarna ovlast prelazi na ESB: Upravno vijeće određuje ključne kamatne stope, operacije refinanciranja, okvir kolaterala, minimalne pričuve itd. (2), (5). No provedba se naslanja na NSB-ove, pa HNB operativno provodi odluke (npr. vrednovanje kolaterala, tehničke aspekte operacija) i donosi provedbene akte unutar ovlasti iz domaćeg zakona (13).

U bonitetnom nadzoru, SSM Uredba 1024/2013 definira specifične zadaće ESB-a, dok nacionalna nadzorna tijela (HNB) i dalje nadziru manje značajne institucije uz metodološki okvir SSM-a; ESB ima nadležnost za „značajne“ banke (7). Makroprudencijalno, HNB može aktivirati i kalibrirati zaštitne slojeve (npr. protuciklički zaštitni sloj — pck) i sektorske mjere; te mjere se notificiraju ESB-u/ESRB-u (6), (8), (9).

Zaključak ovog kuta: HNB više ne kroji sam kamatne stope, ali nije bez ovlasti: sudjeluje u odlučivanju (glas guvernera u Upravnom vijeću) i ima operativno-nadzornu i makroprudencijalnu ulogu. Tvrdnja o „bespomoćnosti“ zanemaruje tu raspodjelu.

3) Monetarni suverenitet: što je izgubljeno, a što nije

Monetarni suverenitet u užem smislu znači: emisija vlastite valute, kontrola njezine količine, određivanje kamatnih stopa i vođenje samostalne monetarne politike. Hrvatska je pristupanjem eurozoni prenijela te ovlasti na razinu ESB-a (2).  U tom smislu, djelomičan gubitak monetarnog suvereniteta je točan opis — standardna posljedica ulaska u monetarnu uniju. Međutim, ekonomski suverenitet nije reducibilan na monetarnu politiku. Država zadržava fiskalnu politiku (porezi, proračun, izdaci/investicije), politike dohotka i regulatorne alate (tržišta proizvoda, rada, konkurencije), te makroprudencijalne poluge preko HNB-a (6) (8) (9). TFEU čl. 130. i domaći Zakon (čl. 2.–4.) usto jamče neovisnost središnje banke i strukturiraju odnose s EU tijelima (3) (4).

Zaključak ovog kuta: sintagma „izgubili smo suverenitet“ preširoko je i netočno upotrijebljena ako se širi na sve ekonomske politike. Točna je kao skraćenica za monetarni suverenitet — ne i za fiskalno-regulatorni prostor.

4) Utjecaj na inflaciju: nema nacionalnih kamata, ali imate PDV, subvencije, administrirane cijene i makroprudencijalne kočnice

Tvrdnja da su „HNB i Vlada bespomoćni“ u kratkom roku zaboravlja fiskalne, administrativne i makroprudencijalne alate.

Primjeri iz hrvatske prakse 2022.–2025.:

●      Fiskalne mjere na energente i hranu. U 2022. proširena je primjena snižene stope PDV-a (13% i 5%) na prirodni plin, toplinsku energiju, drvo/pelet i dio prehrambenih proizvoda, s ciljem ublažavanja cjenovnog udara (14) (16). Iako Porezna uprava bilježi da sniženje PDV-a nije bilo u cijelosti ugrađeno u potrošačke cijene (marže su dijelom apsorbirale smanjenje), to je i dalje alat kratkoročnog ublažavanja (15).

●      Makroprudencijalne mjere HNB-a. Primjer je protuciklički zaštitni sloj kapitala od 30.6.2024. 1,5%, s najavom povećanja na 2% (primjena planirana od 1.1.2027.), čime se usporava pregrijavanje kreditnog ciklusa i prigušuju inflatorni kanali preko potražnje (8). HNB sustavno objavljuje Makroprudencijalnu dijagnostiku s pregledom aktivnih mjera (9).

●      Administrirane i subvencionirane cijene (npr. energenti) i paketi pomoći također mogu ublažiti inflatorni profil, iako s fiskalnim troškom (14) (15).

●      Statistički i komunikacijski okvir. DZS/ECB objavljuju HICP/CPI koji služe usmjeravanju mjera (10) (11).

Ukratko: ESB vodi kamate, no nacionalne vlasti i HNB imaju alatnu kutiju koja u kratkom do srednjem roku utječe na inflatorne impulse (putem poreza, subvencija, regulacije i kreditnog kanala). Reći da je država „u kratkom roku bespomoćna“ je pretjerivanje.

Retoričke i metodološke napomene

●      Metafora „šaltera“ koristi hiperbolu i sugerira institucionalnu irelevantnost HNB-a, što je u kontradikciji s pravnim tekstovima (TFEU/Statut/ Zakon o HNB-u) i praksom (nadzor, makroprudencijalne mjere, podzakonske odluke) (2) (8) (11)

●      „Izgubljeni suverenitet“ je reduktivna generalizacija: točna za monetarnu sferu, netočna ako se čita kao sveukupna nemoć države.

●      „Nemoć u kratkom roku“ ignorira fiskalne i regulacijske instrumente potvrđene hrvatskim praksama 2022.–2025. (14) (16).

●      Što nedostaje u tvrdnji? Izostavljeni su konkretni članci prava EU i domaćeg zakona, struktura odlučivanja (Upravno vijeće ESB-a) i makroprudencijalni arsenal HNB-a.

Zaključak

Primarna tvrdnja (HNB je „samo šalter“ bez ovlasti; država i HNB „bespomoćni“): na temelju prava EU-a (TFEU čl. 127, 130; Statut ESCB/ESB), Zakona o HNB-u (čl. 2–4), SSM okvira i prakse HNB-a (makroprudencijalne mjere, nadzor, provedbeni akti), tvrdnja je netočna. HNB nema autonomnu monetarnu politiku, ali ima značajne operativne, nadzorne i makroprudencijalne ovlasti, a država zadržava fiskalne i regulatorne alate koji kratkoročno utječu na inflaciju (2) (11) (12) (14) (16).

Sekundarna tvrdnja („izgubljeni suverenitet“): djelomično točno u monetarnoj dimenziji (prijenos na ESB), ali netočno kao generalna tvrdnja o ekonomskoj nemoći — fiskalno-regulatorni prostor ostaje značajan (2) (9) (14) (16).

Službena ocjena ovog članka je time ,,većinski netočan”. Obrazloženje; jezgrovita istina o prijenosu monetarnog suvereniteta postoji, ali ključne sastavnice tvrdnje („HNB je samo šalter“, „bespomoćni smo“) u raskoraku su s pravnim i institucionalnim činjenicama i zanemaruju dostupne fiskalne/makroprudencijalne alate.

Vidi:

1.     Nacional.hr. O INFLACIJI Jurčić: HNB je samo šalter bez velikih ovlasti… 21.10.2025. Dostupno na:https://www.nacional.hr/o-inflaciji-jurcic-hnb-je-samo-salter-bez-velikih-ovlasti-izgubili-smo-suverenitet-ali-i/

2.     Ugovor o funkcioniranju Europske unije, čl. 127 (stabilnost cijena; zadaće ESSB/Eurosustava). EUR-Lex (HR). Dostupno na: https://eur-lex.europa.eu/resource.html?format=PDF&uri=cellar:9e8d52e1-2c70-11e6-b497-01aa75ed71a1.0011.01%2FDOC_3

3.     TFEU čl. 130 (neovisnost središnjih banaka). EUR-Lex (EN; normativni tekst). Dostupno na:https://eur-lex.europa.eu/eli/treaty/tfeu_2016/art_130/oj/eng

4.     Zakon o Hrvatskoj narodnoj banci (NN 75/08, 54/13, 47/20): čl. 2 (neovisnost), čl. 3 (cilj), čl. 4 (zadaci; zadaće nakon uvođenja eura), čl. 1.a (provedba SSM/BRRD/EU akata). Pročišćeni tekst: Zakon.hr. Dostupno na:https://www.zakon.hr/z/590/zakon-o-hrvatskoj-narodnoj-banci

5.     ECB. The Governing Council (sastav: Izvršni odbor + guverneri NSB-ova europodručja). 16.10.2024. Dostupno na: https://www.ecb.europa.eu/ecb/decisions/govc/html/index.en.html

6.     HNB. Makrobonitetna politika — okvir i ciljevi (HR/EN). 7.6.2024. Dostupno na: https://www.hnb.hr/temeljne-funkcije/financijska-stabilnost/o-financijskoj-stabilnosti/makrobonitetna-politika

7.     Uredba (EU) br. 1024/2013 (SSM): o dodjeli specifičnih zadaća ESB-u u bonitetnom nadzoru. EUR-Lex. Dostupno na: https://eur-lex.europa.eu/eli/reg/2013/1024/oj/eng? 

8.     HNB. Protuciklički zaštitni sloj kapitala (pck): stopa 1,5% od 30.6.2024.; najava 2% od 1.1.2027. Objavljeno 30.9.2025. Dostupno na: https://www.hnb.hr/en/core-functions/financial-stability/cnb-s-macroprudential-policy/countercyclical-capital-buffer

9.     HNB. Makroprudencijalna dijagnostika, br. 24 (listopad 2024.) i br. 25 (ožujak 2025.) — pregled važećih mjera. Dostupno na: https://api.hnb.hr/documents/d/guest/e-mpd-25-2025

10.  HNB. Upravljanje financijskom imovinom (pričuve koje nisu prenesene ESB-u). 2.1.2023. Dostupno na:https://www.hnb.hr/en/core-functions/financial-assets-management? 

11.  Hrvatska narodna banka. (2025). Odluka o upravljanju kolateralom u kreditnim operacijama Eurosustava [NN 84/2025, 28. svibnja 2025.]. Narodne novine. Preuzeto s https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2025_05_84_1123.html

12.  ECB. Independence — institucionalni temelj u Ugovoru i Statutu. Dostupno na:https://www.ecb.europa.eu/ecb/our-values/independence/html/index.en.html

13.  HNB. Europski sustav središnjih banaka / Eurosustav — uloga HNB-a. 1.1.2023. Dostupno na:https://www.hnb.hr/temeljne-funkcije/medunarodni-odnosi/europski-sustav-sredisnjih-banaka HNB+1

14.  TEB. Izmjene i dopune Zakona o PDV-u od 1.4.2022. (proširenje sniženih stopa na energente). 31.3.2022. Dostupno na: https://www.teb.hr/novosti/2022/izmjene-i-dopune-zakona-o-pdv-u-od-142022/

15.  Porezna uprava. Analiza učinaka sniženja PDV-a na cijene (1.4.2022.) — nalaz o nepotpunom prosljeđivanju u cijene. 23.5.2022. Dostupno na: https://porezna-uprava.gov.hr/UserDocsImages/arhiva/Dokumenti%20vijesti/Analiza%20cijena%20-%20220523.pdf? 

16.  HOK. Promjene stopa PDV-a od 1. travnja 2022. — praktični pregled (13% i 5% na energente/dobra). 31.3.2022. Dostupno na: https://www.hok.hr/aktualno/promjene-stopa-pdv-od-1-travnja-2022? 

Pred “bankrotom” ili pred naslovom?

Dnevno.hr tvrdi da je Hrvatska pred bankrotom jer je proračun “u deficitu koji postaje teško održiv”. Podaci EU-a i HNB-a govore suprotno.

Autor: Josip Tomašković

Područje analize

Ova provjera adresira dvije povezane tvrdnje koje je Dnevno.hr objavio 17. listopada 2025. (1):

●       da je Hrvatska “pred bankrotom”

●       da je deficit državnog proračuna “teško održiv”.

Pritom je nužno razlikovati pojmove proračunski deficit (godišnji manjak prihoda nad rashodima) i dug opće države (akumulirani dug), kao i razumjeti kriterije fiskalne održivosti u EU: Maastrichtski pragovi (deficit ≤ 3 % BDP-a, dug ≤ 60 % BDP-a) te širi okvir reformiranog Pakta o stabilnosti i rastu (programi prilagodbe, procjene održivosti, EDP postupci).

Za aktualne brojke i prognoze korišteni su službeni izvori: Eurostat, Europska komisija (proljetna prognoza 2025.), Hrvatska narodna banka (HNB), Ministarstvo financija / Vlada RH te S&P Global Ratings (9).

Tvrdnja je društveno važna jer izraz “pred bankrotom” implicira neposredni suvereni default ili gubitak tržišnog pristupa, što bi imalo teške posljedice po gospodarstvo i životni standard.

Stoga provjeravamo:

●      što znače “bankrot države” i “održivost deficita” u eurozoni,

●      kakvo je stanje i trend hrvatskog proračuna i duga 2024.–2025.,

●      što o riziku neplaćanja signaliziraju tržišta i rejting,

●      postoji li retoričko preuveličavanje i izostavljen kontekst u izvornom naslovu.

 

Analiza

1) Što zapravo znači “bankrot države” u eurozoni?

U javnom govoru “bankrot” često se koristi kao sinonim za suvereni default — kada država ne plati dospjele obveze prema vjerovnicima. Za zemlje eurozone, kriteriji fiskalne održivosti i nadzor su višeslojni: primjenjuje se EU fiskalni okvir (deficit, dug, planovi prilagodbe) uz mehanizme tržišnog nadzora i, u krajnjoj nuždi, europske zaštitne mreže poput Europskog stabilizacijskog mehanizma (ESM). Rani indikatori približavanja defaultu su: prekomjeran deficit iznad 3 % bez plana konsolidacije, eksplozivan rast omjera duga/BDP-a i tržišni stres (skok prinosa i CDS-a).

U hrvatskom slučaju 2024.–2025.:

●      Deficit opće države ispod je ili oko 3 % BDP-a prema Europskoj komisiji i službenim dokumentima rebalansa (3)(4) (6).

●      Dug/BDP iznosi oko 58–59 % (ožujak 2025.: 58,4 %), ispod referentnih 60 % i u padu na godišnjoj razini (5) (6).

●      Kreditni rejting Hrvatske je A– uz pozitivan izgled (7), što implicira nizak rizik neplaćanja.

Zaključak ove točke: institucionalni i tržišni indikatori ne podupiru tezu o “pred-bankrotnoj” situaciji.

Manipulativna tehnika: alarmističko zaključivanje iz same činjenice postojanja deficita, bez objašnjenja što zaista označava fiskalna neodrživost.

 

2) Brojke: deficit i dug Hrvatske 2024.–2025.

Prema proljetnoj prognozi Europske komisije (19. svibnja 2025.), deficit Hrvatske za 2024. iznosi 2,4 % BDP-a, a za 2025. se očekuje 2,6–2,7 % (3) (4) (10). Vlada RH je u listopadu 2025. rebalansom planirala manjak opće države od 2,9 % BDP-a te smanjila nominalni manjak državnog proračuna s 4,0 na 3,8 mlrd. eura (2). Sve vrijednosti ostaju unutar Maastrichtskog praga od 3 % BDP-a. Prema HNB-u, omjer duga opće države i BDP-a iznosi 58,4 % (ožujak 2025.) naspram 62,0 % godinu ranije, dakle u padu i ispod referentnog praga (5) (6). U usporedbi s prosjekom eurozone (≈88 % BDP-a), hrvatski je dug znatno niži (4)(5).

Što nedostaje u članku? Naslov Dnevno.hr ne prikazuje da su deficit i dug unutar EU pragova i da Vlada rebalansom cilja održiv okvir (2). Bez tog konteksta, čitatelj dobiva pogrešan dojam o “neodrživosti”.

3) Tržišni i rejting signali: ima li “stresa” koji prethodi bankrotima?

Tri brza indikatora:

●      Rejting: S&P Global Ratings 12. rujna 2025. potvrđuje ocjenu A- uz pozitivne izglede, što implicira mogućnost daljnjeg povišenja (7).

●      Prinosi na obveznice: Petogodišnji prinos Hrvatske sredinom listopada 2025. iznosi oko 2,7 %, bez znakova tržišnog stresa (8).

●      CDS (5Y): oko 75 baznih bodova, što označuje vrlo nisku vjerojatnost defaulta u srednjem roku (9).

U stvarnim slučajevima približavanja defaultu obično dolazi do eksplozivnog rasta prinosa i CDS-a te pada rejtinga u “spekulativni” razred — čega ovdje nema.

4) “Teško održiv” deficit? Što kaže fiskalni okvir i projekcije EU

Procjena održivosti deficita uzima u obzir razinu, strukturu, trend i trošak zaduživanja. Prema Komisiji, Hrvatska 2025.–2026. bilježi rast BDP-a oko 3,2 %, nezaposlenost ispod 5% inflaciju u padu (3) (4). Deficit ostaje ispod 3 %, a dug nastavlja silazni trend. Rebalans 2025. potvrđuje ciljanje manjka opće države od 2,9 % BDP-a (2). To je znatno ispod razine koja bi mogla aktivirati postupak prekomjernog deficita (EDP). Usporedno, više država eurozone ima deficite iznad 3 % (poput Poljske, Rumunjske, Francuske i Slovačke), pa Hrvatska ne odskače negativno (4) (5) (10).

Manipulativna tehnika: izostanak vremenskog horizonta i usporedbenog konteksta — pojam “teško održiv” ostavljen je neodređen, bez fiskalnog kriterija.

Zaključak

Primarna tvrdnja da je “Hrvatska pred bankrotom” nije potkrijepljena podacima. Fiskalni i tržišni pokazatelji (deficit ≈2,6–2,9 %, dug 58–59 % BDP-a, rejting A– s pozitivnim izgledima, stabilni prinosi i CDS) ukazuju na niski rizik neplaćanja i urednu fiskalnu poziciju (2) (9). Sekundarna tvrdnja o “teško održivom deficitu” također je neutemeljena: svi relevantni izvori potvrđuju održivost unutar EU okvira (2) (5). Članak koristi alarmistički jezik i izostavlja ključne fiskalne pokazatelje, pretvarajući uobičajeni deficit u navodni rizik bankrota — što dostupni podaci iz službenih izvora izričito pobijaju. Time je ocjena ovog članka: ,,netočno”.

Vidi:

  1. Dnevno.hr. Hrvatska je pred bankrotom: Državni proračun u deficitu koji postaje teško održiv. 19. listopada 2025. Dostupno na: https://www.dnevno.hr/vijesti/hrvatska-je-pred-bankrotom-drzavni-proracun-u-deficitu-koji-postaje-tesko-odrziv-3095026
  2. Ministarstvo financija RH. Rebalans proračuna: Prihodi veći 30 mil. eura, rashodi smanjeni 223 mil. eura.Priopćenje. 3. listopada 2025. Dostupno na: Fhttps://mfin.gov.hr/vijesti/rebalans-proracuna-prihodi-veci-30-mil-eura-rashodi-manji-za-223-mil-eura/3987
  3. European Commission. Economic forecast for Croatia (Spring 2025). 19. svibnja 2025. Dostupno na:https://economy-finance.ec.europa.eu/economic-surveillance-eu-economies/croatia/economic-forecast-croatia_en
  4. European Commission. Spring 2025 Economic Forecast – EU and euro area overview. 19. svibnja 2025. Dostupno na: https://economy-finance.ec.europa.eu/economic-forecast-and-surveys/economic-forecasts/spring-2025-economic-forecast-moderate-growth-amid-global-economic-uncertainty_en
  5. Eurostat. Government finance statistics – quarterly data (EA/EU, 2025). 21. srpnja 2025. Dostupno na:https://ec.europa.eu/eurostat/statistics-explained/index.php/Government_finance_statistics_-_quarterly_data
  6. Hrvatska narodna banka. Dug opće države u ožujku 2025. iznosio je 58,4 % BDP-a. Priopćenje. 30. lipnja 2025. Dostupno na: https://www.hnb.hr/-/dug-opce-drzave-u-ozujku-2025-iznosio-je-58-4-bdp-a
  7. S&P Global Ratings. Croatia ‘A-/A-2’ Ratings Affirmed; Outlook Positive. 12. rujna 2025. Dostupno na:https://www.spglobal.com/ratings/en/regulatory/article/-/view/type/HTML/id/3440375

Manipulacija senzacionalizmom u Dnevno.hr: Je li doista “stravično”?

Analiza pokazuje da tvrdnje iz naslova ne odgovaraju trenutno dostupnim ekonomskim pokazateljima u Hrvatskoj tijekom svibnja 2025.

Autor: Josip Tomašković

Tvrdnja koja se analizira

Portal Dnevno.hr objavio je 17. lipnja 2025. članak pod naslovom: „Hrvatima se dogodilo nešto stravično: Vrištao bih na tvom mjestu!“ (1). Takav naslov koristi pojačanu emocionalnu retoriku, čime se odaje dojam dramatičnosti i izvanrednosti situacije. Čitatelji bi mogli zaključiti da se u Hrvatskoj dogodila ozbiljna gospodarska ili društvena kriza. Sam sadržaj članka temelji se na komentarima s foruma Reddit, u kojima se raspravlja o porastu cijena hrane, stanarine i općem osjećaju smanjene životne pristupačnosti. Ipak, ne pružaju se podaci niti analitički kontekst koji bi podržali tvrdnju o “stravičnom” stanju, a korištene formulacije ne udovoljavaju osnovnim profesionalnim standardima ekonomskog izvještavanja.

Analiza podataka

Prema Državnom zavodu za statistiku (DZS), godišnja stopa inflacije u svibnju 2025. iznosila je 4,3%, dok su cijene hrane porasle za 5,1% (2). U kontekstu opće europske dinamike, gdje je prosječna inflacija iznosila 1,9% (3), Hrvatska se nalazi iznad prosjeka, ali daleko od inflacijske krize. Usporedbe radi, tijekom postpandemijskog razdoblja 2022. i 2023., inflacija je dosezala dvoznamenkaste stope – i do 13% – što implicira da trenutni rast cijena predstavlja usporavanje, a ne izvanrednu situaciju.

Važno je razumjeti razliku između nominalnog i realnog rasta plaća. Nominalna plaća predstavlja iznos u apsolutnim vrijednostima, dok se realna plaća računa umanjenjem nominalne vrijednosti za stopu inflacije. U Hrvatskoj je prosječna neto plaća porasla s 890 eura (2020.) na oko 1500 eura (2025.), što predstavlja nominalni rast od gotovo 70% (4). Kada se u obzir uzme kumulativna inflacija od otprilike 25% u istom razdoblju, realni rast plaća iznosi približno 36%, što znači da su građani u prosjeku danas kupovno moćniji nego prije pet godina. Ipak, postoji značajna disperzija u prihodima između sektora, regija i socijalnih skupina, što doprinosi osjećaju ekonomske nesigurnosti.

U tekstu se navodi da si prosječan Hrvat ne može priuštiti godišnji odmor u vlastitoj zemlji, čime se implicira ekstreman pad standarda. Međutim, podaci Instituta za turizam pokazuju da domaći gosti i dalje čine 13% svih noćenja u komercijalnom smještaju, što upućuje na aktivno sudjelovanje građana u domaćem turizmu (5). Nema podataka koji bi potvrdili da je ta brojka značajno pala u usporedbi s prethodnim godinama. Dapače, turistički kapaciteti za domaće goste ostaju popunjeni u sezoni, što ukazuje na realnu potražnju.

Jedna od tvrdnji iznesena u tekstu jest da je pivo u Hrvatskoj skuplje nego u Njemačkoj. Iako se to može dogoditi kod pojedinih proizvoda u određenim regijama ili turističkim zonama, agregatni podaci Eurostata pokazuju da su razine cijena hrane i pića u Njemačkoj i dalje znatno iznad hrvatskih (6). Naime, Price Level Index (PLI) za prehrambene proizvode u Hrvatskoj iznosi oko 84, dok u Njemačkoj prelazi 110, što znači da su prosječne cijene hrane u Hrvatskoj oko 24% niže od prosjeka EU, a u Njemačkoj oko 10% više od prosjeka. Stoga se radi o selektivnom primjeru koji ne odražava stvarnu strukturu potrošačkih cijena.

Nadalje, indeks ljudskog razvoja (HDI), osobito kada se korigira za nejednakost (IHDI), koristi se za procjenu kvalitete života u državama. Tvrdnja da je Hrvatska ispred SAD-a prema ovom indeksu zahtijevala bi pozivanje na konkretne metodološke izvore, kojih u članku nema. Posljednje objavljene rang-liste Programa Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP) ne potvrđuju tu tvrdnju. Prema izvješću za 2024./2025., SAD i dalje ima viši HDI i IHDI od Hrvatske (7). Bez jasnog izvora, takva usporedba ostaje spekulativna i dovodi u pitanje točnost interpretacije.

Što se tiče cijena stanovanja, podaci HNB-a i DZS-a potvrđuju da su cijene nekretnina u urbanim centrima, posebice u Zagrebu i na obali, značajno porasle od 2020. Međutim, relativna dostupnost nekretnina ostaje viša nego u većim europskim metropolama kada se usporede omjeri cijene kvadrata i prosječne neto plaće (4). Na primjer, za prosječnu plaću u Zagrebu moguće je kupiti više stambene površine nego u Beču, Milanu ili Berlinu.

Ocjena točnosti

Na temelju podataka iz 2025. godine i korištenih stručnih izvora, članak Dnevno.hr sadrži više subjektivnih interpretacija koje nisu potkrijepljene službenim statistikama. Ključne tvrdnje u naslovu i tekstu prenose dojam krize bez jasno definiranih ekonomskih pokazatelja koji bi to opravdali. Emocionalno pojačana retorika stvara pogrešan dojam ozbiljnosti situacije, a korištenje anonimnih komentara s internetskih foruma bez konteksta dodatno umanjuje vjerodostojnost. Čitatelji bi na temelju ovog članka mogli steći dojam o izvanrednom pogoršanju standarda u Hrvatskoj, iako podaci pokazuju umjerene trendove inflacije, rast realnih plaća i ograničeni porast životnih troškova.

Na temelju navedenih informacija, ovaj članak ocjenjujemo ocjenom netočan.

Literatura:

(1) Vidi: https://www.dnevno.hr/gospodarstvo-i-turizam/hvatima-se-dogodilo-nesto-stravicno-vristao-bih-na-tvom-mjestu-2764949

(2) Vidi: https://podaci.dzs.hr/2025/hr/97173

(3) Vidi:  https://ec.europa.eu/eurostat/web/products-euro-indicators/w/2-18062025-ap

(4) Vidi: https://www.hnb.hr/analize-i-publikacije/makroekonomske-projekcije

(5)  Vidi: https://www.htz.hr/hr-HR/informacije-o-trzistima/informacije-o-tijeku-sezone

(6) Vidi:  https://ec.europa.eu/eurostat/databrowser/view/prc_ppp_ind/default/table?lang=en

(7) Vidi: https://hdr.undp.org/data-center/documentation-and-downloads