“Šalter bez ovlasti”? — Kako se mit o HNB-u i „izgubljenom suverenitetu” sudara s pravom i činjenicama

Profesor Ljubo Jurčić tvrdi da je HNB nakon uvođenja eura „samo šalter“ bez većih ovlasti te da je Hrvatska izgubila suverenitet i mogućnost utjecaja na inflaciju.

Autor: Josip Tomašković

Tvrdnja koja se analizira

●      “HNB je samo šalter bez velikih ovlasti… izgubili smo suverenitet… HNB je sada bespomoćan i Vlada je u kratkom roku bespomoćna.”

●      “Mi smo izgubili suverenitet, ali smo izgubili i instrument kad dođe do ovakve situacije, ostali smo bez vlastitog novca. HNB je samo šalter bez velikih ovlasti od Europske centralne banke. De facto, HNB je sada bespomoćan i Vlada je u kratkom roku bespomoćna.” — Ljubo Jurčić, izjava za Nacional, 21. listopada 2025. (citati iz članka) (1)

Područje analize

Ova provjera razjašnjava tri česte tvrdnje o ulozi Hrvatske narodne banke (HNB) nakon uvođenja eura (1. siječnja 2023.): (a) je li HNB „samo šalter“ bez suštinskih ovlasti; (b) je li „izgubljen suverenitet“; (c) može li država i dalje utjecati na inflaciju. Analiza se oslanja na: Ugovor o funkcioniranju EU-a (TFEU), Statut ESCB/ESB, Zakon o HNB-u (NN 75/08, 54/13, 47/20), SSM uredbu o bankovnom nadzoru, službene dokumente HNB-a i statistiku DZS-a/ECB-a (2) (11).

Analitički kutovi:

1.     Pravni okvir i formalne zadaće HNB-a nakon uvođenja eura (TFEU čl. 127, 130; Zakon o HNB-u čl. 2–4).

2.     Raspodjela ovlasti u Eurosustavu (Upravno vijeće ESB-a; SSM).

3.     Monetarni suverenitet — što je preneseno, što ostaje.

4.     Utjecaj na inflaciju — monetarni vs. fiskalni alati i hrvatske prakse 2022.–2025.

Analiza

1) Pravni okvir i formalne zadaće HNB-a: „šalter“ ili regulator s redefiniranim mandatom?

TFEU čl. 127. propisuje da je glavni cilj ESSB-a (Eurosustava) stabilnost cijena, a nacionalne središnje banke (NSB) dio su sustava (2). TFEU čl. 130. eksplicitno jamči neovisnost središnjih banaka u obavljanju zadaća (3). U Hrvatskoj, Zakon o HNB-u jasno definira:

●      položaj i neovisnost HNB-a (čl. 2.),

●      cilj – stabilnost cijena (čl. 3.),

●      zadaci HNB-a (čl. 4.) uključujući zadaće nakon uvođenja eura, odnose s EU tijelima, nadzorno-statističke i operativne poslove (4).

Usto, izmjene iz 2020. integriraju obveze iz SSM Uredbe 1024/2013 (čl. 1.a Zakona o HNB-u navodi SSM uredbu među provedbenim aktima), čime se potvrđuje sudjelovanje HNB-a u bonitetnom nadzoru uz ESB (4) (7). HNB nakon eura nije likvidiran niti sveden na „šalter“, nego preuzima ulogu nacionalne operativne i nadzorne karike Eurosustava: sudjeluje u provedbi monetarne politike, nadzoru banaka (osobito manjih izravno nadziranih na nacionalnoj razini u okviru SSM-a), makroprudencijalnoj politici, statistici i upravljanju dijelom financijske imovine (npr. pričuve koje nisu prenesene ESB-u) (4) (10).

Što je preuveličano u „šalter“ narativu?

Izjavu da je HNB „samo šalter“ pobija više činjenica:

●      Upravno vijeće ESB-a (glavno tijelo za monetarnu politiku) sastoji se od šest članova Izvršnog odbora i guvernera svih NSB-ova europodručja — time i guvernera HNB-a (5).

●      HNB donosi i provodi niz podzakonskih odluka (npr. o kolateralu u operacijama Eurosustava, o izvještavanju za nadzor, o provođenju operacija monetarne politike) temeljem ovlaštenja iz Zakona o HNB-u (11) (13).

●      HNB provodi makroprudencijalnu politiku (protuciklički zaštitni sloj, O-SII, sektorska ponderiranja rizika itd.), s izmjenama kalibracija u 2024.–2025. (6) (8) (9).

Zaključak ovog kuta: pravni i institucionalni dokazni korpus ne podupire metaforu „šaltera“ — HNB je funkcionalno i ovlašteno tijelo unutar Eurosustava s nizom domaćih zadaća. Tvrdnja je preširoko generalizirana.

2) Raspodjela ovlasti: što stvarno odlučuje Zagreb, a što Frankfurt?

Uvođenjem eura (1.1.2023.), strateška monetarna ovlast prelazi na ESB: Upravno vijeće određuje ključne kamatne stope, operacije refinanciranja, okvir kolaterala, minimalne pričuve itd. (2), (5). No provedba se naslanja na NSB-ove, pa HNB operativno provodi odluke (npr. vrednovanje kolaterala, tehničke aspekte operacija) i donosi provedbene akte unutar ovlasti iz domaćeg zakona (13).

U bonitetnom nadzoru, SSM Uredba 1024/2013 definira specifične zadaće ESB-a, dok nacionalna nadzorna tijela (HNB) i dalje nadziru manje značajne institucije uz metodološki okvir SSM-a; ESB ima nadležnost za „značajne“ banke (7). Makroprudencijalno, HNB može aktivirati i kalibrirati zaštitne slojeve (npr. protuciklički zaštitni sloj — pck) i sektorske mjere; te mjere se notificiraju ESB-u/ESRB-u (6), (8), (9).

Zaključak ovog kuta: HNB više ne kroji sam kamatne stope, ali nije bez ovlasti: sudjeluje u odlučivanju (glas guvernera u Upravnom vijeću) i ima operativno-nadzornu i makroprudencijalnu ulogu. Tvrdnja o „bespomoćnosti“ zanemaruje tu raspodjelu.

3) Monetarni suverenitet: što je izgubljeno, a što nije

Monetarni suverenitet u užem smislu znači: emisija vlastite valute, kontrola njezine količine, određivanje kamatnih stopa i vođenje samostalne monetarne politike. Hrvatska je pristupanjem eurozoni prenijela te ovlasti na razinu ESB-a (2).  U tom smislu, djelomičan gubitak monetarnog suvereniteta je točan opis — standardna posljedica ulaska u monetarnu uniju. Međutim, ekonomski suverenitet nije reducibilan na monetarnu politiku. Država zadržava fiskalnu politiku (porezi, proračun, izdaci/investicije), politike dohotka i regulatorne alate (tržišta proizvoda, rada, konkurencije), te makroprudencijalne poluge preko HNB-a (6) (8) (9). TFEU čl. 130. i domaći Zakon (čl. 2.–4.) usto jamče neovisnost središnje banke i strukturiraju odnose s EU tijelima (3) (4).

Zaključak ovog kuta: sintagma „izgubili smo suverenitet“ preširoko je i netočno upotrijebljena ako se širi na sve ekonomske politike. Točna je kao skraćenica za monetarni suverenitet — ne i za fiskalno-regulatorni prostor.

4) Utjecaj na inflaciju: nema nacionalnih kamata, ali imate PDV, subvencije, administrirane cijene i makroprudencijalne kočnice

Tvrdnja da su „HNB i Vlada bespomoćni“ u kratkom roku zaboravlja fiskalne, administrativne i makroprudencijalne alate.

Primjeri iz hrvatske prakse 2022.–2025.:

●      Fiskalne mjere na energente i hranu. U 2022. proširena je primjena snižene stope PDV-a (13% i 5%) na prirodni plin, toplinsku energiju, drvo/pelet i dio prehrambenih proizvoda, s ciljem ublažavanja cjenovnog udara (14) (16). Iako Porezna uprava bilježi da sniženje PDV-a nije bilo u cijelosti ugrađeno u potrošačke cijene (marže su dijelom apsorbirale smanjenje), to je i dalje alat kratkoročnog ublažavanja (15).

●      Makroprudencijalne mjere HNB-a. Primjer je protuciklički zaštitni sloj kapitala od 30.6.2024. 1,5%, s najavom povećanja na 2% (primjena planirana od 1.1.2027.), čime se usporava pregrijavanje kreditnog ciklusa i prigušuju inflatorni kanali preko potražnje (8). HNB sustavno objavljuje Makroprudencijalnu dijagnostiku s pregledom aktivnih mjera (9).

●      Administrirane i subvencionirane cijene (npr. energenti) i paketi pomoći također mogu ublažiti inflatorni profil, iako s fiskalnim troškom (14) (15).

●      Statistički i komunikacijski okvir. DZS/ECB objavljuju HICP/CPI koji služe usmjeravanju mjera (10) (11).

Ukratko: ESB vodi kamate, no nacionalne vlasti i HNB imaju alatnu kutiju koja u kratkom do srednjem roku utječe na inflatorne impulse (putem poreza, subvencija, regulacije i kreditnog kanala). Reći da je država „u kratkom roku bespomoćna“ je pretjerivanje.

Retoričke i metodološke napomene

●      Metafora „šaltera“ koristi hiperbolu i sugerira institucionalnu irelevantnost HNB-a, što je u kontradikciji s pravnim tekstovima (TFEU/Statut/ Zakon o HNB-u) i praksom (nadzor, makroprudencijalne mjere, podzakonske odluke) (2) (8) (11)

●      „Izgubljeni suverenitet“ je reduktivna generalizacija: točna za monetarnu sferu, netočna ako se čita kao sveukupna nemoć države.

●      „Nemoć u kratkom roku“ ignorira fiskalne i regulacijske instrumente potvrđene hrvatskim praksama 2022.–2025. (14) (16).

●      Što nedostaje u tvrdnji? Izostavljeni su konkretni članci prava EU i domaćeg zakona, struktura odlučivanja (Upravno vijeće ESB-a) i makroprudencijalni arsenal HNB-a.

Zaključak

Primarna tvrdnja (HNB je „samo šalter“ bez ovlasti; država i HNB „bespomoćni“): na temelju prava EU-a (TFEU čl. 127, 130; Statut ESCB/ESB), Zakona o HNB-u (čl. 2–4), SSM okvira i prakse HNB-a (makroprudencijalne mjere, nadzor, provedbeni akti), tvrdnja je netočna. HNB nema autonomnu monetarnu politiku, ali ima značajne operativne, nadzorne i makroprudencijalne ovlasti, a država zadržava fiskalne i regulatorne alate koji kratkoročno utječu na inflaciju (2) (11) (12) (14) (16).

Sekundarna tvrdnja („izgubljeni suverenitet“): djelomično točno u monetarnoj dimenziji (prijenos na ESB), ali netočno kao generalna tvrdnja o ekonomskoj nemoći — fiskalno-regulatorni prostor ostaje značajan (2) (9) (14) (16).

Službena ocjena ovog članka je time ,,većinski netočan”. Obrazloženje; jezgrovita istina o prijenosu monetarnog suvereniteta postoji, ali ključne sastavnice tvrdnje („HNB je samo šalter“, „bespomoćni smo“) u raskoraku su s pravnim i institucionalnim činjenicama i zanemaruju dostupne fiskalne/makroprudencijalne alate.

Vidi:

1.     Nacional.hr. O INFLACIJI Jurčić: HNB je samo šalter bez velikih ovlasti… 21.10.2025. Dostupno na:https://www.nacional.hr/o-inflaciji-jurcic-hnb-je-samo-salter-bez-velikih-ovlasti-izgubili-smo-suverenitet-ali-i/

2.     Ugovor o funkcioniranju Europske unije, čl. 127 (stabilnost cijena; zadaće ESSB/Eurosustava). EUR-Lex (HR). Dostupno na: https://eur-lex.europa.eu/resource.html?format=PDF&uri=cellar:9e8d52e1-2c70-11e6-b497-01aa75ed71a1.0011.01%2FDOC_3

3.     TFEU čl. 130 (neovisnost središnjih banaka). EUR-Lex (EN; normativni tekst). Dostupno na:https://eur-lex.europa.eu/eli/treaty/tfeu_2016/art_130/oj/eng

4.     Zakon o Hrvatskoj narodnoj banci (NN 75/08, 54/13, 47/20): čl. 2 (neovisnost), čl. 3 (cilj), čl. 4 (zadaci; zadaće nakon uvođenja eura), čl. 1.a (provedba SSM/BRRD/EU akata). Pročišćeni tekst: Zakon.hr. Dostupno na:https://www.zakon.hr/z/590/zakon-o-hrvatskoj-narodnoj-banci

5.     ECB. The Governing Council (sastav: Izvršni odbor + guverneri NSB-ova europodručja). 16.10.2024. Dostupno na: https://www.ecb.europa.eu/ecb/decisions/govc/html/index.en.html

6.     HNB. Makrobonitetna politika — okvir i ciljevi (HR/EN). 7.6.2024. Dostupno na: https://www.hnb.hr/temeljne-funkcije/financijska-stabilnost/o-financijskoj-stabilnosti/makrobonitetna-politika

7.     Uredba (EU) br. 1024/2013 (SSM): o dodjeli specifičnih zadaća ESB-u u bonitetnom nadzoru. EUR-Lex. Dostupno na: https://eur-lex.europa.eu/eli/reg/2013/1024/oj/eng? 

8.     HNB. Protuciklički zaštitni sloj kapitala (pck): stopa 1,5% od 30.6.2024.; najava 2% od 1.1.2027. Objavljeno 30.9.2025. Dostupno na: https://www.hnb.hr/en/core-functions/financial-stability/cnb-s-macroprudential-policy/countercyclical-capital-buffer

9.     HNB. Makroprudencijalna dijagnostika, br. 24 (listopad 2024.) i br. 25 (ožujak 2025.) — pregled važećih mjera. Dostupno na: https://api.hnb.hr/documents/d/guest/e-mpd-25-2025

10.  HNB. Upravljanje financijskom imovinom (pričuve koje nisu prenesene ESB-u). 2.1.2023. Dostupno na:https://www.hnb.hr/en/core-functions/financial-assets-management? 

11.  Hrvatska narodna banka. (2025). Odluka o upravljanju kolateralom u kreditnim operacijama Eurosustava [NN 84/2025, 28. svibnja 2025.]. Narodne novine. Preuzeto s https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2025_05_84_1123.html

12.  ECB. Independence — institucionalni temelj u Ugovoru i Statutu. Dostupno na:https://www.ecb.europa.eu/ecb/our-values/independence/html/index.en.html

13.  HNB. Europski sustav središnjih banaka / Eurosustav — uloga HNB-a. 1.1.2023. Dostupno na:https://www.hnb.hr/temeljne-funkcije/medunarodni-odnosi/europski-sustav-sredisnjih-banaka HNB+1

14.  TEB. Izmjene i dopune Zakona o PDV-u od 1.4.2022. (proširenje sniženih stopa na energente). 31.3.2022. Dostupno na: https://www.teb.hr/novosti/2022/izmjene-i-dopune-zakona-o-pdv-u-od-142022/

15.  Porezna uprava. Analiza učinaka sniženja PDV-a na cijene (1.4.2022.) — nalaz o nepotpunom prosljeđivanju u cijene. 23.5.2022. Dostupno na: https://porezna-uprava.gov.hr/UserDocsImages/arhiva/Dokumenti%20vijesti/Analiza%20cijena%20-%20220523.pdf? 

16.  HOK. Promjene stopa PDV-a od 1. travnja 2022. — praktični pregled (13% i 5% na energente/dobra). 31.3.2022. Dostupno na: https://www.hok.hr/aktualno/promjene-stopa-pdv-od-1-travnja-2022? 

Pred “bankrotom” ili pred naslovom?

Dnevno.hr tvrdi da je Hrvatska pred bankrotom jer je proračun “u deficitu koji postaje teško održiv”. Podaci EU-a i HNB-a govore suprotno.

Autor: Josip Tomašković

Područje analize

Ova provjera adresira dvije povezane tvrdnje koje je Dnevno.hr objavio 17. listopada 2025. (1):

●       da je Hrvatska “pred bankrotom”

●       da je deficit državnog proračuna “teško održiv”.

Pritom je nužno razlikovati pojmove proračunski deficit (godišnji manjak prihoda nad rashodima) i dug opće države (akumulirani dug), kao i razumjeti kriterije fiskalne održivosti u EU: Maastrichtski pragovi (deficit ≤ 3 % BDP-a, dug ≤ 60 % BDP-a) te širi okvir reformiranog Pakta o stabilnosti i rastu (programi prilagodbe, procjene održivosti, EDP postupci).

Za aktualne brojke i prognoze korišteni su službeni izvori: Eurostat, Europska komisija (proljetna prognoza 2025.), Hrvatska narodna banka (HNB), Ministarstvo financija / Vlada RH te S&P Global Ratings (9).

Tvrdnja je društveno važna jer izraz “pred bankrotom” implicira neposredni suvereni default ili gubitak tržišnog pristupa, što bi imalo teške posljedice po gospodarstvo i životni standard.

Stoga provjeravamo:

●      što znače “bankrot države” i “održivost deficita” u eurozoni,

●      kakvo je stanje i trend hrvatskog proračuna i duga 2024.–2025.,

●      što o riziku neplaćanja signaliziraju tržišta i rejting,

●      postoji li retoričko preuveličavanje i izostavljen kontekst u izvornom naslovu.

 

Analiza

1) Što zapravo znači “bankrot države” u eurozoni?

U javnom govoru “bankrot” često se koristi kao sinonim za suvereni default — kada država ne plati dospjele obveze prema vjerovnicima. Za zemlje eurozone, kriteriji fiskalne održivosti i nadzor su višeslojni: primjenjuje se EU fiskalni okvir (deficit, dug, planovi prilagodbe) uz mehanizme tržišnog nadzora i, u krajnjoj nuždi, europske zaštitne mreže poput Europskog stabilizacijskog mehanizma (ESM). Rani indikatori približavanja defaultu su: prekomjeran deficit iznad 3 % bez plana konsolidacije, eksplozivan rast omjera duga/BDP-a i tržišni stres (skok prinosa i CDS-a).

U hrvatskom slučaju 2024.–2025.:

●      Deficit opće države ispod je ili oko 3 % BDP-a prema Europskoj komisiji i službenim dokumentima rebalansa (3)(4) (6).

●      Dug/BDP iznosi oko 58–59 % (ožujak 2025.: 58,4 %), ispod referentnih 60 % i u padu na godišnjoj razini (5) (6).

●      Kreditni rejting Hrvatske je A– uz pozitivan izgled (7), što implicira nizak rizik neplaćanja.

Zaključak ove točke: institucionalni i tržišni indikatori ne podupiru tezu o “pred-bankrotnoj” situaciji.

Manipulativna tehnika: alarmističko zaključivanje iz same činjenice postojanja deficita, bez objašnjenja što zaista označava fiskalna neodrživost.

 

2) Brojke: deficit i dug Hrvatske 2024.–2025.

Prema proljetnoj prognozi Europske komisije (19. svibnja 2025.), deficit Hrvatske za 2024. iznosi 2,4 % BDP-a, a za 2025. se očekuje 2,6–2,7 % (3) (4) (10). Vlada RH je u listopadu 2025. rebalansom planirala manjak opće države od 2,9 % BDP-a te smanjila nominalni manjak državnog proračuna s 4,0 na 3,8 mlrd. eura (2). Sve vrijednosti ostaju unutar Maastrichtskog praga od 3 % BDP-a. Prema HNB-u, omjer duga opće države i BDP-a iznosi 58,4 % (ožujak 2025.) naspram 62,0 % godinu ranije, dakle u padu i ispod referentnog praga (5) (6). U usporedbi s prosjekom eurozone (≈88 % BDP-a), hrvatski je dug znatno niži (4)(5).

Što nedostaje u članku? Naslov Dnevno.hr ne prikazuje da su deficit i dug unutar EU pragova i da Vlada rebalansom cilja održiv okvir (2). Bez tog konteksta, čitatelj dobiva pogrešan dojam o “neodrživosti”.

3) Tržišni i rejting signali: ima li “stresa” koji prethodi bankrotima?

Tri brza indikatora:

●      Rejting: S&P Global Ratings 12. rujna 2025. potvrđuje ocjenu A- uz pozitivne izglede, što implicira mogućnost daljnjeg povišenja (7).

●      Prinosi na obveznice: Petogodišnji prinos Hrvatske sredinom listopada 2025. iznosi oko 2,7 %, bez znakova tržišnog stresa (8).

●      CDS (5Y): oko 75 baznih bodova, što označuje vrlo nisku vjerojatnost defaulta u srednjem roku (9).

U stvarnim slučajevima približavanja defaultu obično dolazi do eksplozivnog rasta prinosa i CDS-a te pada rejtinga u “spekulativni” razred — čega ovdje nema.

4) “Teško održiv” deficit? Što kaže fiskalni okvir i projekcije EU

Procjena održivosti deficita uzima u obzir razinu, strukturu, trend i trošak zaduživanja. Prema Komisiji, Hrvatska 2025.–2026. bilježi rast BDP-a oko 3,2 %, nezaposlenost ispod 5% inflaciju u padu (3) (4). Deficit ostaje ispod 3 %, a dug nastavlja silazni trend. Rebalans 2025. potvrđuje ciljanje manjka opće države od 2,9 % BDP-a (2). To je znatno ispod razine koja bi mogla aktivirati postupak prekomjernog deficita (EDP). Usporedno, više država eurozone ima deficite iznad 3 % (poput Poljske, Rumunjske, Francuske i Slovačke), pa Hrvatska ne odskače negativno (4) (5) (10).

Manipulativna tehnika: izostanak vremenskog horizonta i usporedbenog konteksta — pojam “teško održiv” ostavljen je neodređen, bez fiskalnog kriterija.

Zaključak

Primarna tvrdnja da je “Hrvatska pred bankrotom” nije potkrijepljena podacima. Fiskalni i tržišni pokazatelji (deficit ≈2,6–2,9 %, dug 58–59 % BDP-a, rejting A– s pozitivnim izgledima, stabilni prinosi i CDS) ukazuju na niski rizik neplaćanja i urednu fiskalnu poziciju (2) (9). Sekundarna tvrdnja o “teško održivom deficitu” također je neutemeljena: svi relevantni izvori potvrđuju održivost unutar EU okvira (2) (5). Članak koristi alarmistički jezik i izostavlja ključne fiskalne pokazatelje, pretvarajući uobičajeni deficit u navodni rizik bankrota — što dostupni podaci iz službenih izvora izričito pobijaju. Time je ocjena ovog članka: ,,netočno”.

Vidi:

  1. Dnevno.hr. Hrvatska je pred bankrotom: Državni proračun u deficitu koji postaje teško održiv. 19. listopada 2025. Dostupno na: https://www.dnevno.hr/vijesti/hrvatska-je-pred-bankrotom-drzavni-proracun-u-deficitu-koji-postaje-tesko-odrziv-3095026
  2. Ministarstvo financija RH. Rebalans proračuna: Prihodi veći 30 mil. eura, rashodi smanjeni 223 mil. eura.Priopćenje. 3. listopada 2025. Dostupno na: Fhttps://mfin.gov.hr/vijesti/rebalans-proracuna-prihodi-veci-30-mil-eura-rashodi-manji-za-223-mil-eura/3987
  3. European Commission. Economic forecast for Croatia (Spring 2025). 19. svibnja 2025. Dostupno na:https://economy-finance.ec.europa.eu/economic-surveillance-eu-economies/croatia/economic-forecast-croatia_en
  4. European Commission. Spring 2025 Economic Forecast – EU and euro area overview. 19. svibnja 2025. Dostupno na: https://economy-finance.ec.europa.eu/economic-forecast-and-surveys/economic-forecasts/spring-2025-economic-forecast-moderate-growth-amid-global-economic-uncertainty_en
  5. Eurostat. Government finance statistics – quarterly data (EA/EU, 2025). 21. srpnja 2025. Dostupno na:https://ec.europa.eu/eurostat/statistics-explained/index.php/Government_finance_statistics_-_quarterly_data
  6. Hrvatska narodna banka. Dug opće države u ožujku 2025. iznosio je 58,4 % BDP-a. Priopćenje. 30. lipnja 2025. Dostupno na: https://www.hnb.hr/-/dug-opce-drzave-u-ozujku-2025-iznosio-je-58-4-bdp-a
  7. S&P Global Ratings. Croatia ‘A-/A-2’ Ratings Affirmed; Outlook Positive. 12. rujna 2025. Dostupno na:https://www.spglobal.com/ratings/en/regulatory/article/-/view/type/HTML/id/3440375

Manipulacija senzacionalizmom u Dnevno.hr: Je li doista “stravično”?

Analiza pokazuje da tvrdnje iz naslova ne odgovaraju trenutno dostupnim ekonomskim pokazateljima u Hrvatskoj tijekom svibnja 2025.

Autor: Josip Tomašković

Tvrdnja koja se analizira

Portal Dnevno.hr objavio je 17. lipnja 2025. članak pod naslovom: „Hrvatima se dogodilo nešto stravično: Vrištao bih na tvom mjestu!“ (1). Takav naslov koristi pojačanu emocionalnu retoriku, čime se odaje dojam dramatičnosti i izvanrednosti situacije. Čitatelji bi mogli zaključiti da se u Hrvatskoj dogodila ozbiljna gospodarska ili društvena kriza. Sam sadržaj članka temelji se na komentarima s foruma Reddit, u kojima se raspravlja o porastu cijena hrane, stanarine i općem osjećaju smanjene životne pristupačnosti. Ipak, ne pružaju se podaci niti analitički kontekst koji bi podržali tvrdnju o “stravičnom” stanju, a korištene formulacije ne udovoljavaju osnovnim profesionalnim standardima ekonomskog izvještavanja.

Analiza podataka

Prema Državnom zavodu za statistiku (DZS), godišnja stopa inflacije u svibnju 2025. iznosila je 4,3%, dok su cijene hrane porasle za 5,1% (2). U kontekstu opće europske dinamike, gdje je prosječna inflacija iznosila 1,9% (3), Hrvatska se nalazi iznad prosjeka, ali daleko od inflacijske krize. Usporedbe radi, tijekom postpandemijskog razdoblja 2022. i 2023., inflacija je dosezala dvoznamenkaste stope – i do 13% – što implicira da trenutni rast cijena predstavlja usporavanje, a ne izvanrednu situaciju.

Važno je razumjeti razliku između nominalnog i realnog rasta plaća. Nominalna plaća predstavlja iznos u apsolutnim vrijednostima, dok se realna plaća računa umanjenjem nominalne vrijednosti za stopu inflacije. U Hrvatskoj je prosječna neto plaća porasla s 890 eura (2020.) na oko 1500 eura (2025.), što predstavlja nominalni rast od gotovo 70% (4). Kada se u obzir uzme kumulativna inflacija od otprilike 25% u istom razdoblju, realni rast plaća iznosi približno 36%, što znači da su građani u prosjeku danas kupovno moćniji nego prije pet godina. Ipak, postoji značajna disperzija u prihodima između sektora, regija i socijalnih skupina, što doprinosi osjećaju ekonomske nesigurnosti.

U tekstu se navodi da si prosječan Hrvat ne može priuštiti godišnji odmor u vlastitoj zemlji, čime se implicira ekstreman pad standarda. Međutim, podaci Instituta za turizam pokazuju da domaći gosti i dalje čine 13% svih noćenja u komercijalnom smještaju, što upućuje na aktivno sudjelovanje građana u domaćem turizmu (5). Nema podataka koji bi potvrdili da je ta brojka značajno pala u usporedbi s prethodnim godinama. Dapače, turistički kapaciteti za domaće goste ostaju popunjeni u sezoni, što ukazuje na realnu potražnju.

Jedna od tvrdnji iznesena u tekstu jest da je pivo u Hrvatskoj skuplje nego u Njemačkoj. Iako se to može dogoditi kod pojedinih proizvoda u određenim regijama ili turističkim zonama, agregatni podaci Eurostata pokazuju da su razine cijena hrane i pića u Njemačkoj i dalje znatno iznad hrvatskih (6). Naime, Price Level Index (PLI) za prehrambene proizvode u Hrvatskoj iznosi oko 84, dok u Njemačkoj prelazi 110, što znači da su prosječne cijene hrane u Hrvatskoj oko 24% niže od prosjeka EU, a u Njemačkoj oko 10% više od prosjeka. Stoga se radi o selektivnom primjeru koji ne odražava stvarnu strukturu potrošačkih cijena.

Nadalje, indeks ljudskog razvoja (HDI), osobito kada se korigira za nejednakost (IHDI), koristi se za procjenu kvalitete života u državama. Tvrdnja da je Hrvatska ispred SAD-a prema ovom indeksu zahtijevala bi pozivanje na konkretne metodološke izvore, kojih u članku nema. Posljednje objavljene rang-liste Programa Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP) ne potvrđuju tu tvrdnju. Prema izvješću za 2024./2025., SAD i dalje ima viši HDI i IHDI od Hrvatske (7). Bez jasnog izvora, takva usporedba ostaje spekulativna i dovodi u pitanje točnost interpretacije.

Što se tiče cijena stanovanja, podaci HNB-a i DZS-a potvrđuju da su cijene nekretnina u urbanim centrima, posebice u Zagrebu i na obali, značajno porasle od 2020. Međutim, relativna dostupnost nekretnina ostaje viša nego u većim europskim metropolama kada se usporede omjeri cijene kvadrata i prosječne neto plaće (4). Na primjer, za prosječnu plaću u Zagrebu moguće je kupiti više stambene površine nego u Beču, Milanu ili Berlinu.

Ocjena točnosti

Na temelju podataka iz 2025. godine i korištenih stručnih izvora, članak Dnevno.hr sadrži više subjektivnih interpretacija koje nisu potkrijepljene službenim statistikama. Ključne tvrdnje u naslovu i tekstu prenose dojam krize bez jasno definiranih ekonomskih pokazatelja koji bi to opravdali. Emocionalno pojačana retorika stvara pogrešan dojam ozbiljnosti situacije, a korištenje anonimnih komentara s internetskih foruma bez konteksta dodatno umanjuje vjerodostojnost. Čitatelji bi na temelju ovog članka mogli steći dojam o izvanrednom pogoršanju standarda u Hrvatskoj, iako podaci pokazuju umjerene trendove inflacije, rast realnih plaća i ograničeni porast životnih troškova.

Na temelju navedenih informacija, ovaj članak ocjenjujemo ocjenom netočan.

Literatura:

(1) Vidi: https://www.dnevno.hr/gospodarstvo-i-turizam/hvatima-se-dogodilo-nesto-stravicno-vristao-bih-na-tvom-mjestu-2764949

(2) Vidi: https://podaci.dzs.hr/2025/hr/97173

(3) Vidi:  https://ec.europa.eu/eurostat/web/products-euro-indicators/w/2-18062025-ap

(4) Vidi: https://www.hnb.hr/analize-i-publikacije/makroekonomske-projekcije

(5)  Vidi: https://www.htz.hr/hr-HR/informacije-o-trzistima/informacije-o-tijeku-sezone

(6) Vidi:  https://ec.europa.eu/eurostat/databrowser/view/prc_ppp_ind/default/table?lang=en

(7) Vidi: https://hdr.undp.org/data-center/documentation-and-downloads