Usporedba hrvatskog i poljskog gospodarstva potvrđuje dio navoda Jutarnjeg lista, no miješanje bruto i neto plaća, javnog i inozemnog duga te pogrešno tumačenje UBS-ove statistike mijenjaju značenje nekoliko ključnih zaključaka.
Autor: Josip Tomašković
Poljska je 2025. prema pojedinim ekonomskim pokazateljima bila ispred Hrvatske, a u kolovozu 2026. imala je i nižu stopu nezaposlenosti. Međutim, analiza službenih podataka pokazuje da se u medijskoj usporedbi koriste pokazatelji koji nisu izravno usporedivi, dok su pojedini podaci o bogatstvu stanovništva i kretanju zaduženosti pogrešno protumačeni.
Tvrdnja koja se analizira
Jutarnji list objavio je 17. listopada 2026. članak Vedrana Marjanovića pod naslovom „Poljaci imaju veće plaće od Hrvata, manju nezaposlenost, ali jedna brojka ide nam na ruku…“. U tekstu se uspoređuju realni BDP po stanovniku, kupovna moć, gospodarski rast, industrijska proizvodnja, prihodi velikih poduzeća, plaće, inflacija, kamatne stope, zaduženost i osobno bogatstvo stanovnika dviju država. Autor, među ostalim, navodi da su obje države ispod polovice prosjeka EU prema realnom BDP-u po stanovniku, da su tijekom 2025. smanjile udio inozemnog duga u BDP-u te da Poljska ima 3.888 milijunaša, odnosno da oni predstavljaju četiri posto stanovništva. (1)
Područje analize
Provjera obuhvaća statističke pokazatelje na kojima počiva usporedba Hrvatske i Poljske, s posebnim naglaskom na njihov obuhvat, godinu, jedinicu mjerenja i mogućnost neposredne usporedbe. Realni BDP po stanovniku mjeri gospodarsku proizvodnju prilagođenu promjenama cijena i broju stanovnika, dok BDP po stanovniku izražen standardom kupovne moći, odnosno PPS-om, uzima u obzir razlike u razinama cijena među državama. Ta dva pokazatelja nisu zamjenjiva. Jednako je važno razlikovati bruto plaću prije poreza i doprinosa od neto plaće koju zaposlenik prima, javni dug države od ukupnog inozemnog duga svih domaćih sektora te rast prosječnog bogatstva od rasta bogatstva medijalnog stanovnika. Ocjena se temelji na primarnim statistikama Eurostata, nacionalnih statističkih ureda, Cofacea, Međunarodnog monetarnog fonda i UBS-a, a ne na samom podudaranju navoda u različitim medijima.
Analiza
1) Realni BDP po stanovniku: Hrvatska je ispred Poljske, ali obje države nisu ispod polovice prosjeka EU
U Jutarnjem listu navodi se da je poljski realni BDP po stanovniku 2025. iznosio 17.210 eura, a hrvatski 17.590 eura. Ta je usporedba u skladu s Eurostatovim podacima iz serije realnog BDP-a po stanovniku, izraženog u eurima prema cijenama iz 2020. godine. Riječ je o pokazatelju koji isključuje učinak inflacije i omogućuje praćenje promjene gospodarske proizvodnje tijekom vremena. Podaci za pojedine države, uključujući Hrvatsku, mogu biti označeni kao privremeni i podložni kasnijim revizijama. (2) Razlika između Hrvatske i Poljske iznosila je 380 eura po stanovniku, kako se ispravno navodi u članku. Međutim, problem nastaje kod usporedbe s prosjekom Europske unije. Jutarnji list tvrdi da su obje zemlje bile ispod 50 posto prosjeka realnog BDP-a po stanovniku EU. Prema podacima navedenima u samom članku, europski prosjek iznosio je 34.200 eura. Dijeljenjem poljskih 17.210 eura s 34.200 eura dobiva se 50,32 posto. Za Hrvatsku je račun 17.590 podijeljeno s 34.200, odnosno 51,43 posto.
Obje su države, prema korištenim vrijednostima, bile iznad polovice prosjeka EU, a ne ispod nje. Riječ je o jednostavnoj, ali činjenično važnoj računskoj pogrešci. Netočna je i tvrdnja da je Hrvatska bila na 46 posto prosjeka realnog BDP-a po stanovniku eurozone. U članku se navodi prosjek eurozone od 37.030 eura. Hrvatskih 17.590 eura predstavlja približno 47,5 posto te vrijednosti. (1) (2) Istodobno treba naglasiti da takva usporedba realnog BDP-a izraženog u eurima ne uzima u obzir razlike u razinama cijena među državama. Zbog toga je za usporedbu relativne gospodarske razvijenosti prikladniji pokazatelj BDP-a po stanovniku prema standardu kupovne moći, PPS-u. Prema Eurostatovim podacima za 2025., Poljska je dosegnula 81 posto, Hrvatska 78 posto, a Češka 92 posto prosjeka EU prema PPS-u. Taj dio članka ispravno prenosi odnos među državama. PPS se temelji na usporedbi cijena dobara i usluga te omogućuje usporedbu gospodarskog obujma uz smanjivanje utjecaja različitih nacionalnih razina cijena. Ipak, ni PPS nije izravna mjera raspoloživog dohotka kućanstava. (3) Dodatnu pozornost zahtijeva autorov zaključak da višegodišnji trendovi neumoljivo pokazuju kako će Poljska prestići Hrvatsku prema realnom BDP-u po stanovniku. Poljski realni BDP po stanovniku porastao je s 16.510 eura u 2024. na 17.210 eura u 2025. godini. To je rast od približno 4,24 posto. Hrvatski je pokazatelj povećan sa 17.060 na 17.590 eura, odnosno za približno 3,11 posto. Razlika u stopama rasta iznosila je oko 1,13 postotnih bodova u korist Poljske, a ne 1,1 posto kako se formulira u članku. (1) (2) No za razdoblje od 2018. do 2025. slika je drukčija. Na temelju iznosa povećanja navedenih u Jutarnjem listu, poljski realni BDP po stanovniku porastao je za 3.530 eura, približno 25,8 posto u odnosu na 2018., dok je hrvatski porastao za 4.310 eura, odnosno približno 32,5 posto. Poljska se posljednjih godina doista približavala Hrvatskoj prema ovom pokazatelju. Međutim, iz bržeg rasta tijekom nekoliko godina ne proizlazi siguran datum pretjecanja. Na buduće kretanje utječu produktivnost, ulaganja, tržište rada, demografske promjene i gospodarski ciklusi. Stoga tvrdnja o neizbježnom pretjecanju pripada području projekcija, a ne već utvrđenih činjenica.
2) Plaće i nezaposlenost: potvrđena razlika u nezaposlenosti, ali neusporedivi podaci o primanjima
Jedna od najvažnijih tvrdnji članka odnosi se na prosječne mjesečne plaće u 2025. godini. Jutarnji list uspoređuje 2.037 eura za Poljsku, pozivajući se na tamošnji statistički ured GUS, s 1.449 eura za Hrvatsku prema Državnom zavodu za statistiku. (1) U toj usporedbi postoji metodološki problem. DZS je za 2025. objavio da je prosječna mjesečna neto plaća zaposlenih u pravnim osobama iznosila 1.449 eura, dok je prosječna bruto plaća iznosila 2.016 eura. Podaci su dobiveni statističkim praćenjem isplaćenih plaća u pravnim osobama i ne predstavljaju automatski ukupna primanja svih zaposlenih osoba u svakom obliku rada. (4) Poljski statistički ured GUS objavio je da je prosječna mjesečna plaća u nacionalnom gospodarstvu tijekom 2025. iznosila 8.903,56 zlota. Njegova službena statistička serija taj iznos vodi kao bruto plaću, dakle prije odbitka poreza i doprinosa zaposlenika. (5) Jutarnji list tako na jednom mjestu uspoređuje poljski bruto pokazatelj s hrvatskim neto pokazateljem. Premda se oba podatka odnose na plaće, izravno oduzimanje tih iznosa ne pokazuje razliku između primanja koja radnici stvarno dobivaju. Usto, u članku postoji i zasebna aritmetička pogreška. Razlika između navedenih 2.037 i 1.449 eura iznosi 588 eura, a ne 558 eura. To je pogreška od 30 eura već prije razmatranja metodologije. Za iznos od 2.037 eura potrebno je navesti i primijenjeni tečaj zlota prema euru te pravilo pretvorbe godišnjeg prosjeka. Bez toga se upravo taj preračunati iznos ne može pouzdano reproducirati. U dijelu koji se odnosi na preciznu usporedbu dviju nacionalnih statistika stoga vrijedi zaključak: ne može se pouzdano potvrditi i da navedena razlika predstavlja razliku usporedivih mjesečnih plaća. Jutarnji potom koristi Eurostatove podatke o godišnjim neto zaradama i navodi približno 20.000 eura za Poljsku te 18.000 eura za Hrvatsku. Eurostat doista objavljuje međunarodno usporedive pokazatelje neto zarada, ali oni nastaju na temelju standardiziranog modela. Primjerice, za samca bez djece koji ostvaruje 100 posto prosječne zarade u poslovnom gospodarstvu izračunava se neto iznos nakon poreza i doprinosa. To nije isto što i empirijski utvrđena prosječna neto isplata svim zaposlenima. (6) Bez točne kategorije kućanstva, definicije zarade i serije podataka iz koje su preuzeti iznosi 20.000 i 18.000 eura ne može se pouzdano potvrditi da predstavljaju upravo usporedbu koju opisuje članak. Ipak, korištenje harmoniziranog modela prikladniji je pristup nego uspoređivanje bruto i neto iznosa. Drukčiji je zaključak kod nezaposlenosti. Eurostatovo priopćenje od 1. listopada 2026. pokazuje da je sezonski prilagođena stopa nezaposlenosti u kolovozu iznosila 3,4 posto u Poljskoj i 4,3 posto u Hrvatskoj. Razlika je 0,9 postotnih bodova. Time je potvrđena tvrdnja iz naslova da je Poljska imala nižu nezaposlenost. (7) Eurostat pritom koristi harmoniziranu definiciju nezaposlene osobe, koja obuhvaća osobe bez zaposlenja koje aktivno traže posao i raspoložive su za početak rada, prema međunarodnoj statističkoj metodologiji. Takva se stopa ne smije poistovjećivati s brojem osoba prijavljenih nacionalnim zavodima za zapošljavanje. Među državama s vrlo niskom stopom nezaposlenosti nalazile su se Češka, Slovenija i Poljska, ali i Malta. Poljska je, dakle, bila u skupini europskih zemalja s najnižom nezaposlenošću, premda formulacija o točno tri države pojednostavljuje poredak u kojem više zemalja može imati istu stopu. (7)
3) Poljska industrija i Orlen: broj kompanija uglavnom je točan, ali produktivnost i prihodi pogrešno su prikazani
U članku se kao pokazatelj poljske gospodarske snage navodi Cofaceova ljestvica 500 najvećih kompanija srednje i istočne Europe, na kojoj je prema podacima za 2023. bilo 184 poljskih i 15 hrvatskih kompanija. Izvorno Cofaceovo izvješće potvrđuje navedene apsolutne brojeve. Poljska je bila najzastupljenija država prema broju kompanija na ljestvici, a šest od prvih deset poduzeća dolazilo je iz Poljske. Ipak, udio od 184 među 500 iznosi 36,8 posto, a ne 36 posto. Razlika je mala, ali pokazuje nedosljedno zaokruživanje. (8) Važniji je problem kod prihoda poljske energetske kompanije Orlen. Jutarnji list navodi prihod od 63,9 milijardi eura, povezuje ga s Cofaceovim rangiranjem za 2023. te tvrdi da predstavlja približno polovicu hrvatskog BDP-a iz 2025. godine. Cofaceova tablica prikazuje da je Orlen ostvario približno 63,96 milijardi eura prihoda 2022. godine, dok je 2023. prihod iznosio oko 85,90 milijardi eura. Između te dvije godine prihodi su povećani približno 34 posto. (8) Prema DZS-ovu izvješću o proračunskom manjku i dugu opće države, hrvatski nominalni BDP za 2025. iznosio je približno 92,98 milijardi eura. (9) Kad se 63,96 milijardi eura podijeli s 92,98 milijardi, dobiva se oko 68,8 posto, a ne polovica. Ako se usporedi Orlenov prihod iz 2023. od 85,90 milijardi eura s hrvatskim BDP-om iz 2025., dobiva se približno 92,4 posto. Međutim, nijedna od tih usporedbi ne predstavlja ispravno mjerenje gospodarskog doprinosa kompanije u odnosu na nacionalni BDP. Prihod poduzeća uključuje ukupnu vrijednost prodaje, a BDP mjeri dodanu vrijednost gospodarstva, izbjegavajući višestruko zbrajanje međufaznih proizvoda i usluga. Dodatno, uspoređivanje različitih godina iskrivljuje vremenski okvir. Orlen je nedvojbeno veliko poduzeće prema regionalnim kriterijima, ali iz takve usporedbe ne može se zaključivati da njegova gospodarska dodana vrijednost odgovara određenom postotku hrvatskog BDP-a. Slično se događa s pojmom industrijske produktivnosti. Jutarnji navodi da Poljska, sa šest posto ukupne industrijske proizvodnje EU, zauzima peto mjesto među najproduktivnijim članicama Unije. Eurostatov pregled vrijednosti prodane industrijske proizvodnje za 2025. doista pokazuje da je Poljska imala udio od približno šest posto, nakon Njemačke, Italije, Francuske i Španjolske. Međutim, to je poredak prema ukupnoj vrijednosti prodane proizvodnje, a ne prema produktivnosti rada. (10) Produktivnost se obično izražava kao proizvodnja ili dodana vrijednost po zaposlenoj osobi odnosno po radnom satu. Država s velikim stanovništvom, brojnim industrijskim poduzećima i velikim ukupnim proizvodnim kapacitetom može ostvarivati visok udio u europskoj proizvodnji, a da istodobno nema najvišu produktivnost. Eurostat također navodi da je šest članica ostvarilo 71 posto vrijednosti prodane industrijske proizvodnje EU. Preostalih 21 članica činila je približno 29 posto. U izvornom grafikonu postoje i napomene o statističkom obuhvatu određenih država, zbog čega podatke nije opravdano svoditi na jednak doprinos svake od preostalih zemalja. (10)
4) Inflacija i kamate: inflacija je uspoređena ispravno, a prinosi državnih obveznica predstavljeni kao kamate na kredite
Prema Jutarnjem listu, godišnja inflacija u 2025. iznosila je 3,3 posto u Poljskoj i 4,4 posto u Hrvatskoj. Eurostatovi podaci o harmoniziranom indeksu potrošačkih cijena za 2025. potvrđuju te vrijednosti. Razlika od 1,1 postotnih bodova u korist Poljske proizlazi iz usporedbe istog pokazatelja i iste godine. Harmonizirani indeks temelji se na usporedivoj metodologiji praćenja cijena potrošačke košarice u državama EU. (11) Međutim, tvrdnja o kamatnim stopama zahtijeva ozbiljnu korekciju. Jutarnji navodi da je, prema Europskoj središnjoj banci, prosječna kamatna stopa na dugoročne kredite u rujnu 2026. iznosila 3,59 posto u Hrvatskoj i 6,23 posto u Poljskoj. Ti iznosi odgovaraju statistici dugoročnih prinosa državnih obveznica s preostalim dospijećem od približno deset godina, koja se koristi za ocjenjivanje monetarne konvergencije. (12) Prinos desetogodišnje državne obveznice nije kamatna stopa na dugoročni bankovni kredit građanima ili poduzećima. Kod obveznica se mjeri prinos koji ulagatelj ostvaruje kupnjom državnog dužničkog vrijednosnog papira prema tržišnim uvjetima. Kod bankovnih kredita kamatna stopa ovisi o vrsti kredita, njegovoj namjeni, trajanju, riziku dužnika i drugim ugovornim uvjetima. Prema tome, čak i kada su brojke 3,59 i 6,23 posto točno preuzete, njihov je opis pogrešan. One se ne mogu upotrijebiti kao izravan dokaz da hrvatski građani za dugoročne bankovne kredite plaćaju upravo 3,59 posto kamate, a poljski 6,23 posto.
5) Inozemni i javni dug: različiti pokazatelji, a kretanje poljskog javnog duga suprotno je opisanom
Jedna od ozbiljnijih pogrešaka odnosi se na zaduženost. U članku se tvrdi da je 2025. inozemni dug Poljske iznosio približno 60 posto BDP-a, hrvatski 58 posto te da su obje države smanjile taj udio, pri čemu Poljska znatno snažnije. Problem je što se te brojke ne mogu bez dodatnog objašnjenja povezati sa službenim pokazateljem ukupnog inozemnog duga. Vanjski ili inozemni dug obuhvaća obveze domaćih sektora prema nerezidentima, uključujući različite oblike zaduženosti države, banaka i drugih sektora. Javni dug opće države, naprotiv, obuhvaća konsolidirane dužničke obveze državnog sektora bez obzira na to jesu li vjerovnici domaći ili strani. Eurostatovo priopćenje za četvrto tromjesečje 2025. pokazuje da je poljski javni dug opće države na kraju godine iznosio 59,7 posto BDP-a, a godinu prije 54,8 posto. Prema službenoj tablici, udio se povećao za 4,8 postotnih bodova, pri čemu razlika između prikazanih zaokruženih vrijednosti iznosi približno 4,9 bodova. (13) Hrvatski je javni dug na kraju 2025. iznosio 56,3 posto BDP-a, nakon 57,4 posto na kraju 2024. Smanjenje udjela iznosilo je 1,1 postotni bod. Za Hrvatsku je taj smjer točan, a za Poljsku bi bio suprotan tvrdnji o padu, kada bi se radilo o pokazatelju javnog duga. (9) (13) Usto, hrvatski javni dug nije se smanjio u apsolutnom iznosu. DZS navodi da je porastao s 49,28 milijardi eura na 52,37 milijardi eura, odnosno za oko 3,09 milijardi eura. Njegov udio u BDP-u smanjio se zato što je nazivnik omjera, nominalni BDP, rastao dovoljno brzo. To pokazuje zašto smanjenje omjera duga i BDP-a ne treba izjednačavati sa smanjenjem nominalnog duga. (9) Da nije riječ o zamjenjivim pokazateljima, potvrđuju i procjene Međunarodnog monetarnog fonda. MMF je za Poljsku za 2025. procjenjivao ukupni vanjski dug od približno 48 posto BDP-a, dok je u izvješću za Hrvatsku za istu godinu prikazao približno 63,1 posto BDP-a. Riječ je o procjenama iz publikacija različitih datuma, a ne o konačno revidiranim podacima jedinstvene statističke objave, pa ih treba tumačiti s odgovarajućim oprezom. Ipak, jasno pokazuju da tvrdnju o 60 posto poljskog i 58 posto hrvatskog inozemnog duga nije moguće poistovjetiti s istim vanjskodužničkim pokazateljem u tim izvješćima. (14) (15)Stoga se za točno navedene udjele inozemnog duga, bez utvrđene statističke serije i njezina obuhvata, primjenjuje zaključak ne može se pouzdano potvrditi. Jednako tako, zaključak da gospodarstva obiju država rastu snažnije od njihovih inozemnih dugova ne proizlazi automatski iz jednog omjera. Za takvu je tvrdnju potrebno usporediti promjene nominalnog vanjskog duga i nominalnog BDP-a tijekom istog razdoblja, u usklađenoj valuti i uz usporedivu metodologiju.
6) UBS-ovo bogatstvo: hrvatskih 29 posto je točno, ali poljskih 3.888 milijunaša nije ukupan broj
Završni dio Jutarnjeg članka odnosi se na osobno bogatstvo, a upravo tu nastaje jedna od najjasnije dokazivih pogrešaka. Prema izvješću Global Wealth Report 2026. švicarske banke UBS, Hrvatska je od početka 2020. do kraja 2025. ostvarila rast realnog prosječnog bogatstva po odrasloj osobi od 29 posto. Među 56 tržišta obuhvaćenih analizom taj je rezultat bio treći, nakon Južne Koreje, s više od 55 posto, i Rusije, s približno 37 posto. (16) Taj je dio medijskog navoda potvrđen. Međutim, nije riječ o trećem mjestu među svim državama svijeta, već među 56 analiziranih tržišta koja, prema UBS-u, predstavljaju više od 92 posto ukupnog svjetskog bogatstva. Pokazatelj uključuje financijsku imovinu, nefinancijsku imovinu poput nekretnina te pripadajuće dugove. Rast je izražen u lokalnoj valuti i prilagođen inflaciji, pa se odnosi na realnu promjenu vrijednosti prosječnog bogatstva. UBS procjene sastavlja kombiniranjem međunarodnih i nacionalnih statističkih izvora te vlastitih modela. One nisu popis stvarne imovine svakog pojedinog građanina. Važno je i da prosjek nije medijan. Ako vrijednost imovine relativno malog broja vrlo bogatih osoba snažno raste, prosječno bogatstvo može se povećati i bez jednakog poboljšanja imovinskog položaja većine stanovnika. O hrvatskom rezultatu od 29 posto izvještavali su i Narodno te 5MIN.hr, uz navođenje istog UBS-ova izvješća i istog razdoblja mjerenja. Riječ je o dodatnim medijskim prenošenjima nalaza, a ne o dvjema neovisnim statističkim potvrdama, jer se oba medija oslanjaju na zajednički primarni izvor. Mnogo ozbiljnija pogreška odnosi se na navod da Poljska ima 3.888 milijunaša, odnosno da osobe s više od milijun eura imovine čine četiri posto stanovništva. U UBS-ovu izvješću postoji tablica o promjeni broja milijunaša između 2024. i 2025. Prema toj tablici, broj osoba čije neto bogatstvo prelazi milijun američkih dolara povećao se u Poljskoj za četiri posto, što predstavlja približno 3.888 dodatnih milijunaša. (16) Dakle, četiri posto predstavlja godišnju stopu rasta broja milijunaša, a 3.888 povećanje njihova broja tijekom jedne godine. Nijedan od tih pokazatelja ne predstavlja udio milijunaša u ukupnom poljskom stanovništvu niti njihov ukupan broj. U zasebnoj UBS-ovoj tablici, nazvanoj UBS Millionaire Index, procjenjuje se da je Poljska tijekom 2025. imala približno 101.000 američkih dolarskih milijunaša. Budući da su vrijednosti prikazane u tisućama, poljski unos od 101 znači približno 101 tisuću osoba, a ne 101 osobu. (16) Razlika između ukupnog broja od približno 101.000 i godišnjeg povećanja od 3.888 statistički je presudna. Kad bi se, primjerice, 3.888 osoba pogrešno predstavilo kao ukupna populacija milijunaša, njihov bi broj bio podcijenjen više od dvadeset puta. Usporedba se dodatno mijenja jer UBS prag bogatstva izražava u američkim dolarima, dok se u Jutarnjem listu govori o milijun eura. Ti pragovi nisu identični i broj osoba iznad pojedinog praga ovisi o tečaju valute. Jednako tako, deveto mjesto Poljske u tablici odnosi se na stopu godišnjeg povećanja broja američkih dolarskih milijunaša unutar prikazanog poretka, a ne na deveti najveći udio bogatih građana u ukupnoj populaciji svijeta. Ovdje nije riječ samo o zaokruživanju ili različitom prikazivanju istih podataka. Medijski članak mijenja samu definiciju pokazatelja, njegov nazivnik, jedinicu i vremensko značenje. Time se čitatelju predstavlja bitno drukčija slika raspodjele bogatstva u Poljskoj.
Zaključak
Zbog miješanja bruto i neto plaća te pogrešnog tumačenja podataka o javnom dugu, kamatama i milijunašima, ocjena ovog članka je “većinski netočno”. Usporedba sadržava nekoliko provjerljivo točnih navoda, osobito o nižoj nezaposlenosti u Poljskoj, hrvatskoj prednosti prema realnom BDP-u po stanovniku u 2025., poljskom udjelu u europskoj industrijskoj proizvodnji te rastu hrvatskog prosječnog bogatstva od 29 posto. Međutim, više važnih zaključaka temelji se na neusporedivim indikatorima, pogrešnim vremenskim razdobljima ili netočnom čitanju izvornih statističkih tablica. Netočni su zaključci o tome da su obje zemlje ispod polovice prosjeka realnog BDP-a po stanovniku EU te da je 3.888 ukupan broj poljskih milijunaša, dok prikaz zaduženosti i kamatnih stopa pogrešno opisuje vrstu pokazatelja. Preciznija tvrdnja glasi da je Poljska u kolovozu 2026. imala nižu harmoniziranu stopu nezaposlenosti od Hrvatske te da je 2025. prema PPS-u bila bliže prosječnom BDP-u po stanovniku EU. Hrvatska je istodobno ostvarila nešto viši realni BDP po stanovniku izražen u stalnim cijenama iz 2020. te snažan rast prosječnog neto bogatstva po odrasloj osobi od 2020. do 2025., ali to ne dokazuje jednak rast bogatstva većine građana. Usporedbe plaća, zaduženosti i broja milijunaša zahtijevaju odvojeno navođenje bruto i neto iznosa, javnog i vanjskog duga te stanja i godišnje promjene broja osoba iznad određenog imovinskog praga.
Vidi:
1. Marjanović V. Poljaci imaju veće plaće od Hrvata, manju nezaposlenost, ali jedna brojka ide nam na ruku… Jutarnji list. 17. listopada 2026. Dostupno na:https://www.jutarnji.hr/novac/aktualno/poljaci-imaju-vece-place-od-hrvata-manju-nezaposlenost-ali-jedna-brojka-ide-nam-na-ruku-15756647 . Pristupljeno: 19. listopada 2026.
2. Eurostat. Real GDP per capita, dataset sdg_08_10, izvorna serija nama_10_pc. Europska komisija. Dostupno na: https://ec.europa.eu/eurostat/databrowser/view/sdg_08_10/default/table . Pristupljeno: 19. listopada 2026.
3. Eurostat. Index of GDP per capita, 2025: purchasing power standards, EU indexed at 100. Europska komisija. 2026. Dostupno na: https://ec.europa.eu/eurostat/statistics-explained/SEPDF/cache/103399.pdf . Pristupljeno: 19. listopada 2026.
4. Državni zavod za statistiku. Prosječne mjesečne neto i bruto plaće zaposlenih u 2025. Priopćenje RAD-2025-1-1/12. Dostupno na: https://podaci.dzs.hr/2025/hr/97037 . Pristupljeno: 19. listopada 2026.
5. Główny Urząd Statystyczny. Komunikat w sprawie przeciętnego wynagrodzenia w gospodarce narodowej w 2025 r. Monitor Polski. 10. veljače 2026. Dostupno na: https://api.sejm.gov.pl/eli/acts/MP/2026/192/text.pdf . Pristupljeno: 19. listopada 2026.
6. Eurostat. Wages and labour costs. Statistics Explained. Europska komisija. 2026. Dostupno na:https://ec.europa.eu/eurostat/web/products-euro-indicators/w/3-01102026-ap . Pristupljeno: 19. listopada 2026.
7. Eurostat. Euro area unemployment at 6.4%: August 2026. Euro indicators. 1. listopada 2026. Dostupno na:https://ec.europa.eu/eurostat/web/products-euro-indicators/w/3-01102026-ap. Pristupljeno: 19. listopada 2026.
8. Coface. CEE Top 500 Ranking 2024. Coface Publications. Studeni 2024. Dostupno na: https://www.google.com/url?q=https://www.coface.cz/content/download/71581/file/Coface%2520CEE%2520Top%2520500%2520Ranking%25202024.pdf. Pristupljeno: 19. listopada 2026.
9. Državni zavod za statistiku. Izvješće o proceduri prekomjernoga proračunskog manjka i razini duga opće države, Republika Hrvatska, travanj 2026. Priopćenje NR-2026-4-1/1. 22. travnja 2026. Dostupno na:https://podaci.dzs.hr/2026/hr/121263 . Pristupljeno: 19. listopada 2026.
10. Eurostat. Industrial production statistics. Statistics Explained. Europska komisija. 2026. Dostupno na:https://ec.europa.eu/eurostat/statistics-explained/SEPDF/cache/7316.pdf . Pristupljeno: 19. listopada 2026.
11. Eurostat. Key figures on Europe, 2026 edition. Europska komisija. 2026. Dostupno na:https://ec.europa.eu/eurostat/documents/15216629/23964567/KS-01-26-035-EN-N.pdf/f922271a-da8c-3d8e-30a0-daa5843b6a75. Pristupljeno: 19. listopada 2026.
12. Eurostat. Long term government bond yields, dataset teimf050; podaci Europske središnje banke. Europska komisija. Dostupno na: https://ec.europa.eu/eurostat/databrowser/product/page/TEIMF050 . Pristupljeno: 19. listopada 2026.
13. Eurostat. Government debt at 87.8% of GDP in euro area: fourth quarter 2025. Euro indicators. 22. travnja 2026. Dostupno na: https://ec.europa.eu/eurostat/web/products-euro-indicators/w/2-22042026-bp . Pristupljeno: 19. listopada 2026.
14. International Monetary Fund. IMF Executive Board Concludes 2025 Article IV Consultation with Republic of Poland. 2. veljače 2026. Dostupno na: https://www.imf.org/en/news/articles/2026/02/02/pr-26030-poland-imf-concludes-2025-article-iv-consultation . Pristupljeno: 19. listopada 2026.
15. International Monetary Fund. IMF Executive Board Concludes 2025 Article IV Consultation with Republic of Croatia. 10. prosinca 2025. Dostupno na: https://www.imf.org/en/news/articles/2025/12/10/pr-25417-republic-of-croatia-imf-executive-board-concludes-2025-article-iv-consultation . Pristupljeno: 19. listopada 2026.
16. UBS. Global Wealth Report 2026. UBS Global Wealth Management. 30. lipnja 2026. Dostupno na:https://www.ubs.com/global/en/wealthmanagement/insights/global-wealth-report.htm. Pristupljeno: 19. listopada 2026.
No comment yet, add your voice below!