Usporedni prikaz izdataka EU za ruske fosilne izvore i financijsku podršku Ukrajini.
Područje analize
Vanjska politika koju Europska unija (u nastavku teksta EU) provodi, u kontekstu invazije Rusije na Ukrajinu, u bliskom je međuodnosu i s politikom sankcija, energetskom neovisnošću Europe i financijskim pomoćima. Sve ove sastavnice utječu na gospodarska kretanja, što na jedinstvenoj razini EU, što na razini svake države članice. Ova analiza usmjerava se na onaj dio vanjske politike EU koja se odnosi na konzumaciju i nabavu fosilnih goriva od Rusije. S obzirom da fosilna goriva imaju značajan udio u ruskom proračunu, te ujedno predstavljaju strateški geopolitički alat, a istovremeno za EU predstavljaju značajan trošak zbog primoranosti uvoza, istraživanje veze između energetske potrošnje i pomoći koju Ukrajina dobiva od EU posjeduje stratešku, ali i simboličku vrijednost.
Tvrdnja iz članka
Kako je portal 24 sata prenio u svojem članku (1), The Guardian je naveo da je EU tijekom 2024. godine sveukupno potrošila 21,9 milijardi eura na uvoz ruskih fosilnih goriva, dok je za isti period dodijelila Ukrajini potporu u iznosi od 19 milijardi eura. Autor članka, Filip Sulimanec, u nastavku članka navodi da „…EU cijelo vrijeme kupuje rusku naftu i plin, te djelomično financira rat u Ukrajini.“ Uzevši u obzir i naslov članka koji je portal objavio, „EU troši više na rusku naftu i plin nego na pomoć Ukrajini“, članak implicira da EU, usprkos službeno donesenoj politici o smanjivanju ovisnosti o uvozu ruskih fosilnih goriva, i dalje više financira rusku blagajnu nego što pomaže Ukrajini.
Uvoz ruskih fosilnih goriva (EU, 2024.)
Prema službenim podacima Centre for Research on Energy and Clean Air (CREA) (2) , EU je u 2024. godini doista uvezla ruskih fosilnih goriva u vrijednosti od 21,9 milijardi eura. Najviše je uvezeno u obliku LNG-a i ostalih oblika sirove nafte koju pojedine članice EU još uvijek uvoze kroz određene iznimke u sankcijama.
Međutim, dugoročni trend pokazuje kontinuirano smanjenje uvoza od 2022. godine. Podaci CREA ukazuju da su uvozi fosilnih goriva iz Rusije u EU smanjeni od ožujka 2022. godine, a danas su prepolovljeni više u odnosu na brojke prije ruske invazije na Ukrajinu. Iako EU ostaje i dalje pojedinačno najveći uvoznik ruske energije, bilježi se marginalna razlika u odnosu na Kinu. (3)
Unatoč tome što EU kontinuirano umanjuje uvoz, podaci ukazuju da su u trećoj godini invazije ukupne isporuke ruskih energenata prema EU iznosile 21,9 milijardi eura, što je 6% manje u vrijednosti i 1% manje u volumenu u odnosu na prethodnu godinu. (4)
Grafikon 1 prikazuje pad EU uvoza od početka invazije 2022. godine. Iako su uvozi značajno pali prvih godinu dana, podaci za 2024. godinu ukazuju na stabilizaciju isporuka koje su sada na nižoj razini. To upućuje na zaključak da EU još uvijek nije energetski neovisna po pitanju uvoza ruskih fosilnih goriva, ali da postoji trend smanjenja koji je vidljiv i ustrajan.
Grafikon 1. EU uvoz ruskih fosilnih goriva (5)
EU pomoć Ukrajini
EU je od početka ruske invazije na Ukrajinu započela s raznoraznim oblicima pomoći. Prema podacima Europske komisije (6) EU je tijekom 2023. godine omogućila 19,5 milijardi eura, iz EU proračuna, kratkoročne pomoći što uključuje 18 milijardi eura povoljnih zajmova. U listopadu 2024. godine usvojen je novi paket financijske pomoći u koji su uključeni izvanredni makrofinancijski zajam (MFA), u iznosi od 18 milijardi eura, te mehanizam za otplatu zajmova, u iznosi od 45 milijardi eura. Potonji je financiran prihodima iz zamrznute ruske državne imovine.
EU je odlučila uvesti i program Ukraine Facility, za period od 2024. do 2027. godine, koji osigurava pomoć Ukrajini u iznosu do 50 milijardi eura. Do sada je mobilizirano 21,9 milijardi, a 16,4 milijardi eura je isplaćeno. EU također kontinuirano produžuje ukidanje carina, kvota i trgovinskih zaštitnih mjera na ukrajinske proizvode usmjerene na izvoz, za sada do 5. lipnja 2025. godine. Unija također pruža podršku kroz jamstva financijskih institucija, npr. Europska investicijska banka (EIB) i Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD), čime ukrajinska vlada može osigurati kredite i omogućiti poduzećima da se bave, odnosno da pružaju ključne usluge (7).
Troši li EU doista manje na Ukrajinu?
Analizom navedenih činjenica može se zaključiti da je tvrdnja da EU troši više na ruske energente (naftu i plin) nego na pomoć Ukrajini djelomično netočna. Iako je vrijednost uvoza ruskih fosilnih goriva tijekom 2024. godine iznosila 21,9 milijardi eura, što korespondira navodima iz članka objavljenom u 24 sata, ovaj podatak u sebi ne sadrži puni opseg pomoći financijske prirode koji EU daje Ukrajini.
Novi paketi, poput makrofinancijske potpore, instrumenta Ukraine Facility, i mehanizmi kao što je zamrzavanje ruske imovine, ukupno nadmašuju vrijednost uvoza. Također, uočen je i kontinuirani pad uvoza i napori da EU postane manje ovisna o ruskim energentima, no to još nije u potpunosti ostvareno.
Autor se u članku služi selektivnim prikazom podataka, a istovremeno se zanemaruje širi kontekst EU pomoći Ukrajini i zabilježeno smanjenje ovisnosti o uvozu ruskih fosilnih goriva.
Reference:
1. Vidi: https://www.24sata.hr/news/eu-trosi-vise-na-rusku-naftu-i-plin-nego-na-pomoc-ukrajini-1034848
3. Vidi: https://www.russiafossiltracker.com/
5. Vidi: https://www.russiafossiltracker.com/
No comment yet, add your voice below!