Inflacija kao univerzalni krivac kad se turizam i potrošnja objasne jednom riječju

Kad “inflacija” postane univerzalno objašnjenje i za potrošnju građana i za navodni odljev turista, bez definicija, mjerljivih pokazatelja i dokaza o ponašanju gostiju.

Autori: prof. dr. sc. Kristijan Krkač & Josip Tomašković

Tvrdnja koja se analizira

U članku HRT-ovih vijesti “Više gostiju u prosincu, inflacija i dalje koči potrošnju“, objavljenom 26. prosinca 2025., navodi se da je inflacija “ključna riječ“, pri čemu se sugerira da se zbog rasta cijena dio tradicionalnih gostiju premišlja između dolaska u Hrvatsku i odabira destinacija poput Turske, Grčke ili Italije. Kao sekundarna tvrdnja, već naslov i središnji okvir teksta sugeriraju da “inflacija i dalje koči potrošnju”. Kao dodatni kontekst navodi se i brojčana tvrdnja o blagdanskom presjeku: “u prvih 20 dana prosinca” 20% više dolazaka i 12 % više noćenja u odnosu na godinu prije, bez navođenja izvora i metodologije tog presjeka. (1)

Područje analize

Da bi se ovakve tvrdnje mogle provjeriti, potrebno je razdvojiti tri razine koje se u medijskim interpretacijama često spoje u jednu rečenicu:

• Inflacija: statistička stopa rasta cijena, odnosno promjena kroz vrijeme. Važno je razlikovati stopu rasta od razine cijena, jer ljudi i turisti često reagiraju na doživljaj “koliko je skupo”, a ne samo na to “koliko je poskupjelo”.
• Potrošnja: ne mjeri se dojmom da je “skuplje pa se manje troši”, nego realnim pokazateljima, primjerice realnim prometom u trgovini na malo, koji nastoje odvojiti količinu kupljenog od utjecaja cijena.
• Turistička potražnja: o cjenovnoj konkurentnosti se može i treba govoriti, ali uz minimum standarda dokazivanja, odnosno uz podatke koji povezuju cijene i odluku gosta (ankete, trendovi rezervacija, promjene tržišnih udjela po emitivnim tržištima, struktura rezervacija i sl.).

Problem HRT-ova okvira leži u logici “ključne riječi“, pri čemu se inflacija koristi kao univerzalno objašnjenje i za domaću potrošnju i za odluke turista, bez jasne operativne definicije i bez empirijskih dokaza o navodnom preusmjeravanju gostiju prema konkurenciji. (1)

Analiza

1) Što je rečeno i kako: inflacija kao narativni most

U HRT-ovu tekstu inflacija se uvodi kao “ključna riječ” i odmah povezuje s navodnim okretanjem gostiju prema drugim zemljama (Turska, Grčka, Italija). Taj uzročno-posljedični skok ostaje bez provjerljivih “prijelaznih koraka”: ne navodi se izvor za tvrdnju o “premišljanju”, nije definirano na koga se odnosi pojam “tradicionalni gosti” (što bi, u statističkom smislu, podrazumijevalo ključna emitivna tržišta), izostaje segmentacija (npr. hoteli naspram kampova, obiteljski odmori naspram city breaka, cjenovni razredi), kao i bilo kakva mjera ponašanja (rezervacije, tržišni udjeli, promjena prosječnog trajanja boravka ili motivacijske ankete). (1) Istodobno, isti tekst iznosi brojke za “prvih 20 dana prosinca”, ali bez izvora i metodologije, pa čitatelj ne može znati radi li se o nacionalnom zbroju, odabranim destinacijama, određenoj vrsti smještaja ili nekom drugom uzorku. (1)  Mjesečni trend noćenja turista kroz posljednje godine stavlja u kontekst tvrdnju o “više gostiju u prosincu“.

Graf 1 prikazuje godišnji broj noćenja turista u RH (01–12), 2020.–2024. To daje kontekst (razina/opravak), ali ne provjerava tvrdnju o “prvih 20 dana prosinca” — za to trebaju mjesečni podaci za 2025. koje HRT ne navodi. Izvor: DZS PC-AXIS (dolasci i noćenja u komercijalnom smještaju). (6)

2) Što pokazuju službeni podaci o inflaciji u relevantnom razdoblju

Prema DZS-u, cijene mjerene indeksom potrošačkih cijena u studenome 2025. bile su u prosjeku 3,8% više nego u studenome 2024. (2) U istom priopćenju prikazan je i HICP: ukupno +4,3%, a “Restorani i hoteli” +8,7% (XI 2025./XI 2024.). To je turistički relevantno jer se radi o komponenti troškova koju gost najizravnije osjeti kroz cijene smještaja i ugostiteljstva. Međutim, važno je razdvojiti dvije tvrdnje koje se u javnom govoru često stapaju u jednu. Podatak o rastu cijena govori što se dogodilo s cijenama. Zaključak da su se gosti zbog toga preusmjerili prema konkurenciji traži dodatni dokaz: usporedbe s konkurentskim destinacijama i podatke o ponašanju gostiju (rezervacije, tržišni udjeli, ankete o razlozima izbora destinacije). (1) (2) DZS u istom priopćenju navodi i harmonizirani indeks potrošačkih cijena (HICP) od +4,3% na godišnjoj razini u studenome 2025. (2) Graf 2 pokazuje varijabilnost inflacije kroz vrijeme, a Graf 3 da su stavke povezane s turizmom iznad prosjeka.

Graf 2 prikazuje kretanje godišnjih stopa promjene, prikazanih po mjesecima CPI; graf ilustrira da inflacija varira po mjesecima i da je nužno razložiti je po komponentama prije izvlačenja zaključaka o utjecaju na potrošnju ili turizam. Izvor: DZS — Indeksi potrošačkih cijena, studeni 2025. (CIJ-2025-1-1/11). (2)

Graf 3 pokazuje godišnje stope promjene HICP-a po ECOICOP skupinama; “Restorani i hoteli” iznose +8,7 % (XI 2025./XI 2024.). To je relevantno za cijene u turizmu, ali samo po sebi ne dokazuje preusmjeravanje gostiju bez booking/udjel podataka. Izvor: DZS – CIJ-2025-1-1/11. (2)

3) “Inflacija i dalje koči potrošnju”: što kažu realni pokazatelji

Naslovni okvir sugerira opće “kočenje” potrošnje. Međutim, DZS za listopad 2025. navodi da je kalendarski prilagođeni realni promet trgovine na malo porastao 4,1 % na godišnjoj razini, uz nastavak rasta 31. mjesec zaredom. (3) Pojam “realno” ovdje ima ključnu funkciju: pokušava opisati raste li količina kupljene robe i usluga, a ne samo iznos potrošnje koji može rasti zbog viših cijena. To ne znači da inflacija ne pogađa kućanstva ili da se dio potrošača ne prilagođava, niti da pojedine stavke nisu osjetno skuplje, no pokazuje da tvrdnja “koči potrošnju” ne može stajati kao opći opis bez preciziranja na koju vrstu potrošnje se misli, na koji dio stanovništva i u kojem razdoblju. (3)  Realni indeksi prometa trgovine na malo (2020–2025) pokazuju trend volumena potrošnje očišćen od učinka cijena.

Graf 4 pokazuje realne indekse prometa trgovine na malo, koji su kalendarski prilagođeni. U listopadu 2025. realni promet bilježi porast od +4,1 % godišnje (31. mjesec rasta), što sugerira povećanje kupljenih količina i osporava opću tvrdnju da inflacija automatski “koči potrošnju“. Izvor: DZS — Trgovina na malo, listopad 2025. (USL-2025-1-1/10). (3)

4) Jesu li “tradicionalni gosti” doista skrenuli prema Turskoj, Grčkoj i Italiji

HRT iznosi zaključak o preusmjeravanju prema konkurenciji, ali bez dokaza koji ga podupire: u tekstu nema anketa, booking podataka ni promjena tržišnih udjela po emitivnim tržištima. (1) Službena turistička statistika DZS-a za 2025. pokazuje mjesečnu varijabilnost koja sama po sebi ne potvrđuje tezu “mnogi su otišli drugdje”. Primjerice, za srpanj 2025. bilježi se pad dolazaka od 1,3 % i noćenja od 0,8 % u odnosu na srpanj 2024. (4), dok se za listopad 2025. bilježi porast dolazaka od 2,3 % i noćenja od 2,4 % u odnosu na listopad 2024. (5). U prvih 10 mjeseci 2025. ukupna noćenja rastu 1,2 %, a noćenja stranih turista 0,8 % u odnosu na isto razdoblje 2024. (5) Takvi podaci mogu biti kompatibilni s raspravom o cijenama i konkurentnosti, ali ne odgovaraju na ključno pitanje koje HRT implicira: tko se točno preusmjerava, u kojem obujmu i na temelju kojih motiva, te je li inflacija uzrok ili tek opća etiketa za osjećaj “Hrvatska je skupa”. (1) (4) (5) Apsolutni brojevi noćenja po tržištima (Graf 5) daju okvir, ali za zaključak o “preusmjeravanju” trebaju udjeli i/ili booking podaci.

Graf 5 prikazuje apsolutni broj noćenja po odabranim emitivnim zemljama (01–12), 2020.–2024. To može pokazati rast/pad po tržištima, ali bez izračuna udjela ne potvrđuje tezu da se gosti “okreću” konkurenciji. Izvor: DZS PC-AXIS (dolasci i noćenja u komercijalnom smještaju). (6)

Zaključak

Ovom članku može se dati ocjena “većinski netočan”. HRT-ov tekst spaja dvije poruke: “više gostiju u prosincu” i “inflacija kao ključna riječ koja koči potrošnju i odvlači goste konkurenciji”. Prva se poruka oslanja na kratki presjek “prvih 20 dana prosinca” bez izvora i metodologije. (1) Druga se postavlja kao širok uzročno-posljedični okvir bez dokaza o ponašanju turista i bez precizne definicije “potrošnje” koju navodno koči. (1) Službeni podaci DZS-a potvrđuju inflaciju u studenome 2025. (+3,8 % godišnje) i iznadprosječan rast skupine “Restorani i hoteli” (+7,3 %), što je relevantno za raspravu o cijenama u turizmu. (2) Istodobno, realni pokazatelji potrošnje kroz trgovinu na malo ne podupiru opći okvir “kočenja”, jer realni promet raste (+4,1 % u listopadu 2025., uz rast 31. mjesec zaredom). (3) Turistička statistika za 2025. pokazuje mjesečnu varijabilnost i blage kumulativne poraste, ali nije dovoljna da bi se tvrdilo da se “mnogi tradicionalni gosti” zbog inflacije okreću Turskoj, Grčkoj i Italiji. (1) (4) (5)

Vidi:

1. HRT Vijesti. Više gostiju u prosincu, inflacija i dalje koči potrošnju. 26.12.2025. https://vijesti.hrt.hr/gospodarstvo/vise-gostiju-u-prosincu-inflacija-i-dalje-koci-potrosnju-12492750
2. Državni zavod za statistiku (DZS). CIJ-2025-1-1/11 Indeksi potrošačkih cijena u studenome 2025. https://podaci.dzs.hr/2025/hr/97153
3. Državni zavod za statistiku (DZS). USL-2025-1-1/10 Trgovina na malo u listopadu 2025. https://podaci.dzs.hr/2025/hr/97619
4. Državni zavod za statistiku (DZS). TUR-2025-1-1/7 Dolasci i noćenja turista u komercijalnom smještaju u srpnju 2025. https://podaci.dzs.hr/2025/hr/97109
5. Državni zavod za statistiku (DZS). TUR-2025-1-1/10 Dolasci i noćenja turista u komercijalnom smještaju u listopadu 2025. https://podaci.dzs.hr/2025/hr/97115
6. Državni zavod za statistiku (DZS). PC-Axis (PX-Web) baza: Dolasci i noćenja turista u komercijalnim smještajnim objektima – Tablica 1.3 “Dolasci i noćenja turista prema zemlji prebivališta, Republika Hrvatska, županije, po mjesecima”; izvadak 2020–2024 (godišnji zbrojevi 01–12; po zemlji prebivališta).  https://web.dzs.hr/PxWeb/pxweb/hr/Turizam/Turizam__Dolasci%20i%20no%C4%87enja%20turista%20u%20komercijalnim%20smje%C5%A1tajnim%20objektima