Plaća ZET-ovih vozača od 1.992 eura jest stvarna, ali što ta brojka zapravo znači?

U raspravi o plaćama ZET-ovih vozača pojavljuju se prosjek, medijan, neto, bruto i ukupna isplata. Sve su to stvarne brojke, ali ne mjere istu stvar i ne mogu se proizvoljno uspoređivati.

Autor: Josip Tomašković

Gotovo 2.000 eura mjesečno zvuči kao vrlo jednostavan podatak. Upravo zato je dobar primjer koliko brojka o plaći može postati zbunjujuća kada se izostavi objašnjenje što se točno računa. Index.hr navodi da je prosječna isplaćena neto plaća vozača autobusa i tramvaja ZET-a sa stalnim dodacima u srpnju 2026. iznosila 1.992,12 eura, a zatim taj iznos uspoređuje s primanjima vozača javnog prijevoza u drugim europskim gradovima. (1) Brojka od 1.992,12 eura nije glavni problem. Problem počinje kada se „prosječna plaća“, „neto plaća“, „ukupna isplata“ i plaća pojedinog radnika počnu čitati kao da su ista stvar. Još je veći problem kada se hrvatski neto iznos usporedi s austrijskim ili njemačkim bruto iznosom, a rezultat pretvori u ljestvicu gradova.

Tvrdnja koja se analizira

Index.hr je 30. rujna 2026. objavio članak Vedrana Salvije „Prosječna plaća ZET-ovaca je 1992 eura. Pogledajte kolike su plaće vozača po Europi“. U tekstu se navodi da je „prosječna isplaćena neto plaća vozača autobusa i tramvaja sa stalnim dodacima u srpnju 2026. iznosila 1992,12 eura“, odnosno 63 posto više nego u srpnju 2021. (1) Članak potom Zagreb uspoređuje s Bečom, Hamburgom, Pragom, Budimpeštom, Sofijom i Beogradom. Index pritom sam upozorava da usporedba nije potpuno metodološki ujednačena. To upozorenje nije nevažna fusnota. Ono je ključno za razumijevanje cijelog teksta. (1)

Područje analize

U ovoj analizi nije dovoljno odgovoriti samo na pitanje je li brojka od 1.992,12 eura točna. Potrebno je objasniti što ona znači. Kod medijskih članaka o plaćama pojavljuje se nekoliko klasičnih statističkih zamki. Prosječna plaća nije plaća svakog zaposlenika. Medijalna plaća nije isto što i prosječna. Neto i bruto plaća nisu međusobno zamjenjive. Iznos koji radniku sjedne na račun može sadržavati primitke koji nisu dio njegove standardne neto plaće. Konačno, 2.000 eura u Zagrebu i 2.000 eura u Beču ne znače nužno jednaku kupovnu moć. Upravo zbog toga provjera se razlaže na tri pitanja. Prvo, što zapravo predstavlja 1.992,12 eura i zašto prosjek nije „tipična plaća“. Drugo, što znače bruto, neto i ukupna isplata te kako njihovim miješanjem nastaje pogrešna usporedba. Treće, što se stvarno može zaključiti usporedbom Zagreba s drugim europskim gradovima.

Analiza

1) Prosjek od 1.992 eura ne znači da svaki vozač dobiva 1.992 eura

Prva klasična varka kod čitanja podataka o plaćama nastaje već kod riječi „prosjek“. Prema podacima ZET-a koje su prenijeli Index, Večernji list, N1 i drugi mediji, prosječna isplaćena neto plaća vozača autobusa i tramvaja sa stalnim dodacima u srpnju 2026. iznosila je 1.992,12 eura. Prosjek svih zaposlenih u ZET-u iznosio je 1.931,33 eura. (1) (2) (3) To odmah pokazuje prvu važnu razliku. Naslovna formulacija „prosječna plaća ZET-ovaca je 1992 eura“ šira je od podatka na kojem se temelji. Brojka od 1.992,12 eura odnosi se na vozače autobusa i tramvaja, a ne na svakog zaposlenika ZET-a. (1) Još je važnije razumjeti što znači aritmetička sredina. Ako petero radnika prima 1.500, 1.600, 1.700, 1.800 i 3.400 eura, njihov prosjek iznosi 2.000 eura. Međutim, četvero od petero radnika prima manje od tog prosjeka. Prosjek stoga ne odgovara na pitanje koliko prima „obični“ ili „tipični“ radnik. On samo zbraja sva promatrana primanja i dijeli ih brojem zaposlenih.

Tu postaje važan medijan.

Medijalna plaća predstavlja vrijednost koja zaposlene dijeli na dvije jednake polovice. Ako je medijan 1.900 eura, polovica zaposlenih prima manje, a polovica više od 1.900 eura. Medijan je zbog toga često intuitivniji pokazatelj onoga što prima radnik u sredini distribucije. Za ZET je naknadno objavljeno da je medijalna neto plaća svih zaposlenih u srpnju iznosila 1.942,42 eura. (2) Prosjek svih zaposlenih bio je 1.931,33 eura. U ovom konkretnom slučaju prosjek i medijan nisu dramatično udaljeni, što je korisna informacija jer pokazuje da prosjek svih zaposlenih nije snažno izvučen prema gore malim brojem ekstremno visokih primanja. Međutim, treba paziti na još jednu zamku. Medijan od 1.942,42 eura odnosi se na zaposlene u ZET-u, dok se brojka od 1.992,12 eura odnosi na prosječnu isplatu vozača autobusa i tramvaja sa stalnim dodacima. To nisu dvije statistike iste skupine i zato ih se ne smije koristiti kao da izravno pokazuju razliku između prosječnog i „tipičnog“ vozača. Objavljene pojedinačne platne liste dodatno pokazuju zašto je to važno. U medijima su navedeni primjeri od približno 1.661 euro do više od 2.700 eura, ovisno o stažu, smjenama, radu vikendom, prekovremenim satima, vrsti vozila i poreznim olakšicama. (1) (3) (4) Dakle, tvrdnja „vozači ZET-a imaju 1.992 eura“ nije precizan prijevod statistike. Preciznije je reći da je prosječna srpanjska isplata promatrane skupine vozača sa stalnim dodacima iznosila 1.992,12 eura. To ne znači da je svaki vozač dobio taj iznos.

2) Bruto, neto i „koliko je sjelo na račun“ tri su različita podatka

Druga klasična zamka još je važnija za međunarodne usporedbe. U svakodnevnom govoru izraz „plaća“ često znači samo jednu stvar: koliko je radniku novca sjelo na račun. U statistici i obračunu plaće to nije dovoljno precizno. Bruto 1 predstavlja plaću prije odbijanja doprinosa iz plaće i poreza na dohodak. Bruto 2, odnosno ukupni trošak rada, uključuje i doprinose koje na bruto plaću snosi poslodavac. Neto plaća predstavlja iznos nakon doprinosa iz plaće i poreza. Međutim, čak ni neto plaća nije nužno isto što i konačna isplata na račun jer radnik može dobiti i neoporezive primitke poput naknade za prehranu ili određene nagrade. Upravo je ZET dobar primjer. Index je na temelju objavljene platne liste jednog vozača tramvaja prikazao neto plaću od 1.798,85 eura. Uz nju su prikazani nagrada od 93,33 eura i 100 eura za prehranu. Zbroj tih stavki iznosi 1.992,18 eura. (5) (7)

Račun je jednostavan: 1.798,85 + 93,33 + 100 = 1.992,18 eura.

To pokazuje zašto rečenica „neto plaća je oko 2.000 eura“ može čitatelju prenijeti drukčiju sliku od platne liste. Neto plaća u prikazanom primjeru bila je oko 1.799 eura, dok se do gotovo 1.992 eura dolazi uključivanjem dodatnih primitaka. (7) To ne znači da je ukupna isplata lažna. Radnik taj novac doista prima. Problem nastaje tek kada se različite kategorije nazivaju istim imenom. To postaje posebno važno kod usporedbe s inozemstvom. Bečki Wiener Linien za vozača tramvaja navodi prosječno oko 3.400 eura bruto mjesečno uključujući dodatke. (8) Praški DPP navodi oko 60.000 čeških kruna bruto uključujući dodatke. (9) BKV u Budimpešti objavljivao je oko 830.000 forinti bruto za trolejbusne vozače. (10)

ZET-ovih 1.992 eura nije bruto podatak.

Ako se u tablicu stave „Zagreb 1.992 eura“, „Beč 3.400 eura“ i „Prag 60.000 kruna“, bez velikog upozorenja što je bruto, a što neto ili ukupna isplata, dobiva se tablica koja izgleda preciznije nego što stvarno jest. Pretvaranje kruna ili forinti u eure ne rješava taj problem. Tečaj pretvara valutu. Ne pretvara bruto u neto. Još je problematičnije pokušati bruto austrijsku ili njemačku plaću pretvoriti u jednu univerzalnu neto plaću. Neto iznos ovisi o poreznim pravilima, doprinosima i osobnim okolnostima radnika. Zato dva zaposlenika s istom bruto plaćom ne moraju nužno dobiti identičan neto iznos. Najsigurnije pravilo za čitatelja zato je vrlo jednostavno: bruto se uspoređuje s bruto, neto s neto, a ukupna isplata s ukupnom isplatom, uz jednako definirane dodatke i razdoblje. Sve ostalo može poslužiti kao okvirna ilustracija, ali ne i kao precizna rang-lista. (11)

3) Veća plaća ne znači automatski bolji položaj radnika

Treća klasična zamka nastaje kada se nominalni iznos plaće pretvori u zaključak o životnom standardu. Index uspoređuje ZET s Bečom, Hamburgom, Pragom, Budimpeštom, Sofijom i Beogradom te navodi da je zagrebačkih gotovo 2.000 eura relativno blizu nekim zapadnoeuropskim iznosima. (1) To je zanimljiva usporedba, ali nije dovoljno samo pretvoriti sve valute u eure. Prvo treba provjeriti je li riječ o bruto ili neto plaći. Zatim treba provjeriti jesu li uključeni dodaci. Nakon toga treba provjeriti koliko sati radnik radi za taj iznos, koliko ima noćnog rada, vikenda i prekovremenih sati. Tek zatim dolaze cijene stanovanja, hrane, prijevoza i ostalih dobara i usluga. Radnik koji dobije 2.000 eura za 160 sati rada nije u istoj situaciji kao radnik koji do istog iznosa dolazi nakon 190 sati rada s noćnim i prekovremenim smjenama. Upravo je zato satnica često informativnija od mjesečne isplate kada se uspoređuju radni uvjeti. Index navodi, primjerice, da praški DPP podatak o približno 60.000 čeških kruna bruto povezuje s približno 185 sati mjesečno. Wiener Linien navodi radni tjedan od 37,5 sati, a Hamburger Hochbahn 38 sati. (8) (9) (12) Bez usporedive informacije za svaku promatranu skupinu mjesečni iznosi ne daju cijelu sliku.

Postoji i problem kupovne moći.

Eurostat za takve usporedbe koristi pokazatelje prilagođene razlikama u razinama cijena. Jedan od njih je stvarna individualna potrošnja, AIC, izražena u standardu kupovne moći PPS. AIC ne govori koliko eura osoba prima na račun. On pokušava pokazati količinu dobara i usluga koje kućanstva stvarno koriste, uključujući dio koji financira država. Zbog toga služi kao jedan od pokazatelja materijalnog blagostanja kućanstava. (6) Prema Eurostatovim podacima za 2025., Hrvatska je prema AIC-u bila na 79 posto prosjeka EU-a, Austrija na 114 posto, a Njemačka na 120 posto. (6) Ni taj pokazatelj nije „kalkulator plaće“. Nacionalni AIC ne govori koliko si točno jedan zagrebački vozač može priuštiti u usporedbi s jednim bečkim vozačem. On samo pokazuje zašto nominalni iznosi nisu dovoljni za usporedbu životnog standarda. Upravo se ovdje pojavljuje još jedna česta medijska varka: nominalno pretvaranje postaje društveni zaključak. Ako se kaže da jedan vozač prima 2.000 eura, a drugi protuvrijednost 2.200 eura, razlika je deset posto. Ali iz toga se ne može zaključiti da drugi ima deset posto viši životni standard. Za takav zaključak trebalo bi znati barem lokalne cijene, poreze, stanovanje, radno vrijeme i strukturu primanja. Sličan problem pojavljuje se kod usporedbe Sofije i Beograda. Objavljene brojke mogu se odnositi na osnovnu plaću, prosjek s dodacima ili izjavu gradske uprave o prosječnim primanjima. (13) (14) (15) Kada se takvi podaci stave u jednu tablicu, zajednički naziv „plaća vozača“ vizualno sugerira da su kategorije jednake, iako nisu. To je možda najvažnija pouka cijele rasprave: činjenica da je svaka pojedinačna brojka točna ne znači da je usporedba tih brojki automatski valjana.

Zaključak

Zbog potvrđene osnovne brojke o primanjima ZET-ovih vozača i metodološki neujednačene međunarodne usporedbe, ocjena ovog članka je “većinski točno”. Brojka od 1.992,12 eura odgovara objavljenom prosječnom iznosu za vozače autobusa i tramvaja sa stalnim dodacima u srpnju 2026., ali ne predstavlja univerzalnu „plaću ZET-ovca“ niti iznos koji dobiva svaki vozač. (1) Članak pritom korektno upozorava da europska usporedba nije potpuno metodološki ujednačena. Upravo je to njezino glavno ograničenje. Bruto plaća u Beču ili Pragu ne može se izravno usporediti s hrvatskom neto plaćom ili ukupnom isplatom, a nominalni mjesečni iznos bez broja radnih sati i troškova života ne pokazuje sam po sebi tko je u boljem materijalnom položaju. (1) (8) (9) Precizna formulacija zato glasi: prosječna isplaćena neto plaća vozača autobusa i tramvaja ZET-a sa stalnim dodacima u srpnju 2026. iznosila je 1.992,12 eura, dok je prosjek svih zaposlenih u ZET-u iznosio 1.931,33 eura, a njihov medijan 1.942,42 eura. (1) (2) Pojedinačne isplate razlikuju se ovisno o radnim satima, smjenama, stažu, dodacima i poreznim okolnostima. Europski podaci pokazuju red veličine primanja vozača u drugim gradovima, ali zbog miješanja bruto i neto iznosa, različitih dodataka, zanimanja i radnih sati nisu dovoljno standardizirani za precizno rangiranje Zagreba, Beča, Hamburga, Praga, Budimpešte, Sofije i Beograda.

Vidi:

  1. Salvia V. Prosječna plaća ZET-ovaca je 1992 eura. Pogledajte kolike su plaće vozača po Europi. Index.hr. 30.9.2026. Dostupno na: https://www.index.hr/vijesti/clanak/prosjecna-placa-zetovaca-je-1992-eura-pogledajte-kolike-su-place-vozaca-po-europi/2839491.aspx Pristupljeno: 30.9.2026.
  2. Orešković N. Ovo je medijalna plaća u ZET-u: Viša je od hrvatske za gotovo 600 eura. Večernji list. 29.9.2026. Dostupno na: https://www.vecernji.hr/zagreb/ovo-je-medijalna-placa-u-zet-u-visa-je-od-hrvatske-za-gotovo-600-eura-1999507 Pristupljeno: 30.9.2026.
  3. N1 Hrvatska. Zagrebu prijeti kolaps: Evo kolike su plaće ZET-ovaca i radnika Holdinga koji idu u štrajk. N1. 2026. Dostupno na: https://n1info.hr/vijesti/zagrebu-prijeti-kolaps-evo-kolike-su-place-zet-ovaca-radnika-holdinga-koji-idu-u-strajk/ Pristupljeno: 30.9.2026.
  4. Lider. Usporedili smo plaće vozača u Zagrebu i Beču: Tko zapravo bolje stoji? Lider. 2026. Dostupno na: https://lidermedia.hr/biznis-i-politika/zive-li-zagrebacki-vozaci-tramvaja-i-komunalci-beckije-od-samih-becana/ Pristupljeno: 30.9.2026.
  5. tportal. Šef sindikata ZET-a komentirao plaću od 2000 eura. tportal. 28.9.2026. Dostupno na: https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/sef-sindikata-zet-a-komentirao-placu-od-2000-eura-prozvao-vozacicu-17-ice-20260928 Pristupljeno: 30.9.2026.
  6. Eurostat. GDP per capita, consumption per capita and price level indices, podaci za 2025. Eurostat. 17.6.2026. Dostupno na: https://ec.europa.eu/eurostat/statistics-explained/index.php?title=Purchasing_power_parities_and_GDP_per_capita_-_flash_estimate Pristupljeno: 30.9.2026.
  7. Index.hr. Prosječna plaća vozača ZET-a je 1992 eura. Imate li i vi toliko? Index.hr. 28.9.2026. Dostupno na: https://www.index.hr/vijesti/clanak/prosjecna-placa-vozaca-zeta-je-1992-eura-imate-li-i-vi-toliko/2839413.aspx Pristupljeno: 30.9.2026.
  8. Wiener Linien. Straßenbahnfahrer*in. Wiener Linien. Dostupno na: https://www.wienerlinien.at/karriere/stra%C3%9Fenbahnfahrer-in Pristupljeno: 30.9.2026.
  9. Dopravní podnik hl. m. Prahy. Chci do DPP. DPP. 2026. Dostupno na: https://www.dpp.cz/chci-do-dpp Pristupljeno: 30.9.2026.
  10. BKV. Zöld út a karriernek: ingyenes képzéssel várja a trolibuszvezetőket a BKV. BKV. 10.9.2025. Dostupno na: https://bkv.hu/hu/content/zold-ut-a-karriernek-ingyenes-kepzessel-varja-a-trolibuszvezetoket-a-bkv-20250910 Pristupljeno: 30.9.2026.
  11. Kununu. Hamburger Hochbahn Busfahrer Gehalt 2026. Kununu. Ažurirano 5.9.2026. Dostupno na: https://www.kununu.com/de/hamburger-hochbahn/gehalt/busfahrer-in-44929 Pristupljeno: 30.9.2026.
  12. Hamburger Hochbahn. Busfahrerin oder Busfahrer in Hamburg werden. Hochbahn. Dostupno na: https://www.hochbahn.de/de/jobdatebus Pristupljeno: 30.9.2026.
  13. The Sofia Globe. Bulgaria’s capital set for public transport strike on May 14. The Sofia Globe. 13.5.2025. Dostupno na: https://sofiaglobe.com/2025/05/13/bulgarias-capital-set-for-public-transport-strike-on-may-14/ Pristupljeno: 30.9.2026.
  14. Federation of Transport Trade Unions, CITUB. Sporazum o povećanju plaća u javnom prijevozu Sofije. 1.7.2026. Dostupno na: https://fts-bg.eu/novini/fts-kum-knsb-podpisa-sporazumenie-za-sutrudnichestvo-sus-stolichna-obshina Pristupljeno: 30.9.2026.
  15. Grad Beograd. Gradonačelnik Šapić: Broj novih vozila u javnom prevozu za tri i po godine 1.187. Grad Beograd. 2026. Dostupno na: https://www.beograd.rs/lat/beoinfo-vesti/a112370/Gradonacelnik-Sapic-Broj-novih-vozila-u-javnom-prevozu-za-tri-i-po-godine-1.187-za-toliku-nabavku-ranije-je-bilo-potrebno-desetine-godina.html Pristupljeno: 30.9.2026.