Skandinavija – LAZNA UZBUNA

Analizirali smo tri tvrdnje Saše Ljubičića o stanju hrvatskog gospodarstva.

Autor: Petra Novkovski, univ. bacc. comm., bacc. oec.

Područje analize

Ekonomske teme i tvrdnje česta su tema javnog diskursa, a iznose ih razni akteri društva – političari, poduzetnici, novinari, ekonomski analitičari. Kako bi takvi podaci bili jasno razumljivi široj javnosti, često se nastoje prikazati na što jednostavniji i razumljiviji način. S obzirom na to da je ekonomija kompleksno područje, ponekad nastojanje za jednostavnim prikazom podataka može dovesti do nepotpunih ili netočnih prikaza gospodarstva. Upravo se zbog navedenih razloga ova analiza bavi jednom takvom provjerom.

Izvor: Screenshot, Slobodna Dalmacija (1)

Analizirane tvrdnje

Portal Slobodna Dalmacija je 29. svibnja u članku pod naslovom ‘VIDEO Rastu plaće, mirovine, zaposlenost… Zašto onda mladi odlaze? Razloga je više: ‘Mržnja, netolerancija, korupcija’ objavila video u kojem novinar Saša Ljubičić iznosi nekoliko tvrdnji (2). Tvrdnje se odnose na ključne gospodarske pokazatelje u Republici Hrvatskoj, a odnose se na razinu zaposlenosti, stopu nezaposlenosti te odnos štednje građanki i građana RH i javnog duga. Ova analiza provjerava tri tvrdnje koje se spominju u videu, a one su:

„U Hrvatskoj je nezaposlenih kao u Skandinaviji.“
„Zaposlenost je najveća ikada.“
„Štednja na bankama, unatoč malim kamatama, gotovo je jednaka javnom dugu Republike Hrvatske…“

Analiza podataka

Tvrdnja 1

Prva analizirana tvrdnja odnosi se na izjavu da je nezaposlenih u Hrvatskoj isto kao u Skandinaviji. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, stopa registrirane nezaposlenosti u Hrvatskoj je u ožujku ove godine iznosila 5,1% (3). Usporedbe radi, Eurostat je objavio podatke o nezaposlenosti unutar euro područja (4). Stopa nezaposlenosti u Danskoj je iznosila 7,1%, Finskoj 9,4%, a u Švedskoj 8,1%. Iz podataka je vidljivo da Hrvatska ima nižu stopu nezaposlenosti od sve tri navedene skandinavske države pa tvrdnja da je u Hrvatskoj nezaposlenih kao i u Skandinaviji nije točna i utemeljena na službeno dostupnim podacima.

Tvrdnja 2

Analiza druge tvrdnje odnosi se na izjavu da je zaposlenost u Republici Hrvatskoj najveća ikada. Službeni podaci Državnog zavoda za statistiku navode da je „u ožujku 2025. broj ukupno zaposlenih u Republici Hrvatskoj iznosio je 1 699 426, a od toga 787 819 čine žene. U odnosu na veljaču 2025. broj ukupno zaposlenih porastao je za 0,3%, a broj zaposlenih žena za 0,2%“ (5). Ako se navedena brojka usporedi s ožujkom 2024. godine, to predstavlja porast od 1,9%.Trend zapošljavanja u protekle četiri godine potvrđuje ovu tvrdnju. Na Slici 1. prikazano je kretanje broja zaposlenih u pravnim osobama od ožujka 2021. do ožujka 2025., pri čemu je jasno vidljiv kontinuirani rast ukupnog broja zaposlenih u RH. Također su uočljive i rekordne vrijednosti u 2025. godini.

Slika 1. Zaposleni u pravnim osobama od ožujka 2021. do ožujka 2025.

Izvor: Državni zavod za statistiku (6)

Tvrdnja 3

Hrvatska narodna banka objavila je podatke da su ukupni depoziti kućanstava u Republici Hrvatskoj u ožujku 2025. godine iznosili 40,0 milijardi eura. Također, navodi se i da „u proteklih godinu dana depoziti kućanstava porasli su po stopi od 8,1% pri čemu su prekonoćni depoziti porasli po stopi od 11,4%, a oročeni depoziti su se smanjili po stopi od 0,1%“ (7). Istodobno, službeni podaci Raiffeisen banke pokazuju da je javni dug Republike Hrvatske iznosio 49,4 milijarde eura krajem siječnja 2025. godine (8). Matematičkim izračunom se dolazi do podatka da štednja iznosi otprilike 81% javnog duga. Iako, ova je izjava iz čistog ekonomskog stajališta djelomično točna. Prema brojkama, štednja uistinu jest blizu iznosu javnog duga, no riječ je o dva nepovezana indikatora. OECD depozite kućanstva / neto štednju kućanstva definira kao: „neto raspoloživi dohodak kućanstva plus usklađenje za promjenu mirovinskih prava umanjeno za izdatke kućanstva za konačnu potrošnju (kućanstva također uključuju neprofitne institucije koje služe kućanstvima)“ (9). Navedeni pokazatelj odnosi se na privatnu imovinu građana. S druge strane, javni dug predstavlja obveze države, a „predstavlja ukupnu zaduženost opće države prema domaćim i stranim vjerovnicima na određeni dan. Pritom opća država obuhvaća središnju državu, regionalnu i lokalnu državu te fondove socijalne sigurnosti“ (10).

Ocjena točnosti i zaključak

Tri analizirane tvrdnje odnose se na važne ekonomske pokazatelje: zaposlenost, nezaposlenost i odnos štednje građana prema javnom dugu. Na temelju prikazane analize, tvrdnja da je zaposlenost u Hrvatskoj najveća ikada je istinita i potvrđena službenim podacima. Tvrdnja da je nezaposlenost u Hrvatskoj kao i u Skandinaviji pokazala se neutemeljenom te Hrvatska ima nižu nezaposlenost od triju skandinavskih zemalja – Švedske, Danske i Norveške. Posljednja tvrdnja, da je štednja građana gotovo jednaka javnom dugu, brojčano se potvrđuje, ali se odnosi na dvije tematski različite kategorije. Uzimajući navedene točnosti ovih triju tvrdnji, daje se prosječna ocjena većinski točno.

Reference:

Zaposlenost najveća, nezaposlenost skandinavska, štednja poput duga? Je li sve baš tako?

Analizirali smo tri tvrdnje Saše Ljubičića o stanju hrvatskog gospodarstva.

Site Map

NEws

Email Address:

Address: