Jesu li ministri plaćeni pet puta više od nastavnika? Izjava Hajdaša Dončića brojčano ne stoji

Siniša Hajdaš Dončić, aktualni predsjednik SDP-a i zastupnik u Saboru, rekao je netočnu izjavu – da ministri u Hrvatskoj imaju četiri do pet puta veće plaće od nastavnika.

Autor: Ramona Ščuric

Aktualni predsjednik SDP-a i saborski zastupnik, Siniša Hajdaš Dončić, održao je 11. svibnja u Rijeci konferenciju za medije uoči prvog kruga lokalnih izbora u Hrvatskoj. Vijest je prenijela Hrvatska izvještajna novinska agencija (1) u kojoj se nalazi parafrazirana rečenica Hajdaša Dončića o razlici plaća nastavnika i trenutačnih ministara.

Hajdaš Dončić: „Naknadnom provjerom došao sam do podatka da te razlike u bruto iznosu idu blizu onog što sam izjavio“

„Ocijenio je da je suludo da su plaće onih koji educiraju djecu četiri, pet puta manje od plaća ministara“, stoji u tekstu koji je objavila Hina, a prenijeli su i drugi mediji (2). S obzirom na to da Hajdaš Dončić na konferenciji nije iznio odakle mu podaci o plaćama nastavnika za koje je rekao da su četiri do pet puta manje od plaća ministara, poslali smo mu upit u kojemu smo ga zamolili da nam ustupi te informacije kako bismo mogli provjeriti točnost njegove izjave.

– U svom nedavnom govornom nastupu izjavio sam kako su plaće osoba koje obrazuju djecu manje od ministarskih i da je to loše. Naknadnom provjerom došao sam do podatka da te razlike u bruto iznosu idu blizu onog što sam izjavio, što potvrđuje smisao i poruku moje izjave, a to je isticanje važnosti društvenih prioriteta, napisao je Hajdaš Dončić u svom odgovoru.

Dodao je i kako smatra da je „strateški interes Republike Hrvatske izgradnja društva i gospodarstva temeljenog na znanju, inovacijama i izvrsnosti“. Kao preduvjet za to vidi u „održivom, kvalitetnom i pravednom obrazovnom sustavu“.

– To uključuje i adekvatnu razinu plaća koja odražava važnost uloge djelatnika u odgojno-obrazovnim ustanovama. Ako se prema tome postavimo kao prema strateškom interesu, onda to moraju pratiti i izdvajanja iz proračuna. Dio možemo riješiti i kroz uštede. Konkretno, smatram neprihvatljivim da ministar demografije i useljeništva uopće obnaša tu dužnost, a kamoli da za nju prima plaću iz javnih sredstava. Potpuno mi je neprihvatljivo on kao ministar u javnim nastupima reducira djecu na ‘nosače pušaka’ i ne prepoznaje njihovu vrijednost kao nositelja znanja, kreativnosti i razvoja. Ništa bolja situacija nije ni kod resornog ministra koji je više puta pokazao krivi stav prema obrazovanju, čime je izgubio povjerenje roditelja, učenika i nastavnik, komentirao je u svom odgovoru na naš upit Hajdaš Dončić, referirajući se na ministra demografije Ivana Šipića i ministra obrazovanja Radovana Fuchsa.

Usporedba relevantnih podataka o plaćama je pokazala da je izjava Hajdaša Dončića pretjerana, odnosno netočna

Kako nismo dobili informaciju odakle Hajdašu Dončiću podaci o plaćama nastavnika, usporedili smo plaće ministara s jedinim relevantnim podacima – prosječnim bruto i neto plaćama nastavnika koji nisu napredovali i imaju najmanji koeficijent prema Centralnom obračunu plaća (COP) (3). Uspoređivali smo plaće ministara s prosječnim plaćama nastavnika koji nisu napredovali i imaju najmanji koeficijent jer takvi podaci predstavljaju najnižu osnovicu za ulazak u nastavničku profesiju.

Usporedba je pokazala da niti jedna bruto niti neto plaća nijednog ministra ili ministrice nije četiri ni pet puta veća od nastavničke. Podatke o plaćama ministara prikupili smo iz njihovih imovinskih kartica (4). Prema podacima iz ožujka 2025. (5), prosječna bruto plaća nastavnika koji nisu napredovali i imaju najmanji koeficijent iznosi 2.166 eura, a neto 1.532 eura.

Najveću bruto plaću ima ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić i ona iznosi 8.115 eura (6). To je 3,75 puta veća plaća od prosječne bruto plaće nastavnika. Kada gledamo neto plaću, najveću ima ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved – 5.672 eura neto (7). To je 3,70 puta veća plaća od prosječne neto plaće nastavnika. Detaljnije podatke o bruto i neto plaćama ministara i za koliko su puta one veće od prosječne bruto i neto plaće nastavnika pogledajte u tablici.

Izvor: Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih / Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa (imovinske kartice)

Izračunali smo i koliko iznosi prosječna bruto i neto plaća ministara kojih je ukupno 17. Prosječna bruto plaća ministara iznosi 7.195 eura i to je za 3,32 puta veća plaća od prosječne bruto plaće nastavnika koji nisu napredovali i koji imaju najmanji koeficijent. Prosječna neto plaća ministara je 4.697 eura i to je za 3,07 puta veća plaća od prosječne neto plaće nastavnika koji nisu napredovali i koji imaju najmanji koeficijent.

Izvor: Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih / Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa (imovinske kartice)

Što znači da je nešto ‘toliko puta’ veće?

Kada se kaže da je nečija plaća „četiri puta veća“, to znači da se iznos množi s brojem četiri. Na primjer, ako nastavnik ima prosječnu neto plaću od 1.532 eura, neto plaća ministra koja bi bila točno četiri puta veća iznosila bi 6.128 eura. Ako bi bila pet puta veća, iznosila bi 7.660 eura neto. U stvarnosti, ministar znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs ima neto plaću od 4.573 eura, što je oko 2,98 puta više od nastavničke, a ne četiri ili pet puta kako je rekao Hajdaš Dončić.

Iako su ministarske plaće znatno veće od nastavničkih, podaci ne potvrđuju izjavu Hajdaša Dončića da su četiri ili pet puta veće – niti u bruto niti u neto iznosu. Kako je i sam rekao, podaci iz njegove izjave su „dovoljno blizu“, ali nisu u potpunosti točni. Razlika u plaćama svakako postoji – od 2,3 do 3,7 puta – no ne doseže četiri ili pet puta, kako je ustvrdio Hajdaš Dončić. Stoga je njegova izjava brojčano pretjerana, a ocjenjujemo je kao netočnu.

Reference:

(1) Vidi URL: https://www.hina.hr/vijest/11948416 (pristupljeno 19. svibnja 2025.)

(2) Vidi URL: https://www.index.hr/vijesti/clanak/hajdas-doncic-oni-koji-uce-djecu-imaju-pet-puta-manje-place-od-ministara-suludo/2669515.aspx (pristupljeno 19. svibnja 2025.)
(3) Vidi URL: https://www.fina.hr/javna-tijela/centralizirani-obracun-placa-u-drzavnoj-sluzbi-i-javnim-sluzbama(pristupljeno 19. svibnja 2025.)
(4) Vidi URL: https://www.sukobinteresa.hr/hr/izvjesca-o-imovinskom-stanju?contact_name=&field_naziv_duznosti_value=ministar&contact_name_1=&contact_name_2=&field_nacin_obnasanja_value=All(pristupljeno 19. svibnja 2025.)
(5) Vidi URL: https://mzom.gov.hr/vijesti/isplata-placa-za-travanj-2025-godine-zaposlenicima-skolskih-ustanova-te-prosjecne-i-medijalne-place-u-ozujku-2025-godine/6985 (pristupljeno 19. svibnja 2025.)
(6) Vidi URL: https://www.sukobinteresa.hr/hr/imovinske-kartice/imovinsko-stanje-duznosnika-branko-bacic(pristupljeno 19. svibnja 2025.)
(7) Vidi URL: https://www.sukobinteresa.hr/hr/imovinske-kartice/imovinsko-stanje-duznosnika-tomo-medved(pristupljeno 19. svibnja 2025.)

Objavljuje li Ministarstvo obrazovanja netočne podatke o plaćama nastavnika?

Autor: Ramona Ščuric (Srednja.hr)

Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih je od rujna 2024. (1) počelo samostalno objavljivati podatke o prosječnim i medijalnim plaćama nastavnika u osnovnim i srednjim školama. No, na društvenim mrežama često se pojavljuju komentari na tu vijest koji sugeriraju da se radi o ‘netočnim’, ‘obmanjujući’ pa čak i ‘lažnim’ podacima i da MZOM širi ‘dezinformacije’.

– Vi zaista vjerujete onome što vam MZOM plasira za objavu? Znači, nastavnik s 10 godina staža i dvoje uzdržavanih članova obitelji nema ni prosječnu ni medijalnu plaću. Pa, dajte, izađite na teren po školama i prikupite podatke izravno od zaposlenih, a ne ono što poslodavci žele da javnost misli. Znate i sami kako to funkcionira u privatnom sektoru, ništa drugačije s plasiranjem plaća u javnost ne događa se ni u javnom sektoru. Zašto? Zbog obmanjivanja uže i šire javnosti, da su te plaće već jako velike, dok su u stvarnosti za najmanje 100 eura manje. Pravi novinari drugačije provedu istraživanje ako žele saznati pravu istinu, jedan je od mnogih sličnih komentara na društvenim mrežama (vidi fotografiju ispod).

Izvor: screenshot Facebook/srednja.hr/telegram.hr

Stoga smo provjerili odakle MZOM vadi podatke, kakve točno podatke objavljuje i jesu li to ‘dezinformacije’ kao što govori dio javnog diskursa. Plaće nastavnika, kao i sve plaće javnih i državnih službenika, nalaze se u Centraliziranom obračunu plaća (COP) koji je u vlasništvu FINA-e (2). To je poslovno-informatički sustav namijenjen za obračun i isplatu plaća, kao i ostalih materijalnih prava, naknada i drugog dohotka zaposlenicima i vanjskim suradnicima u državnoj službi i javnim službama te za kvalitetno izvješćivanje i analitiku isplaćenih plaća na razini cijeloga sustava. Za pristup tim podacima potrebno je imati certifikat koji se izdaje u ime poslovnog subjekta te glasi na ime i prezime osobe ovlaštene za upotrebu servisa kao i FINA kriptouređaj s dodijeljenim pravom na pojedini dio sustava.

MZOM: ‘Podatci koje objavljujemo su 100 posto točni’

Upravo iz tog sustava MZOM svakog mjeseca vadi podatke o plaćama nastavnika te ih objavljuje na svojim službenim stranicama od rujna 2024. godine. Upitali smo MZOM koji sve točno podaci se nalaze u COP-u i što sve ulazi u iznose prikazanih bruto i neto plaća nastavnika na njihovoj službenoj internetskoj stranici.

– Prosječna mjesečna isplaćena bruto i neto plaća izračunava se dijeljenjem ukupnih bruto i neto isplata s brojem zaposlenih koji su te isplate primili. Pritom su pod broj zaposlenika uključeni zaposlenici koji rade na puno radno vrijeme cijeli mjesec (dakle, bez zaposlenika koji su tijekom mjeseca bili na bolovanju), a pod isplatom smatra se plaća zaposlenika koja se sastoji od osnovne plaće i svih dodataka na plaću utvrđenih Zakonom o plaćama u državnoj službi i javnim službama, Temeljnim kolektivnim ugovorom za zaposlenike u javnim službama, Kolektivnim ugovorom za zaposlenike u osnovnoškolskim ustanovama  i Kolektivnim ugovorom za zaposlenike u srednjoškolskim ustanovama. Dakle, u iznose prosječnih plaća uključeni su svi dodaci na plaću, ali nije uključena naknada za trošak prijevoza niti iznosi materijalnih prava poput jubilarnih nagrada, pomoći, otpremnina, regresa, božićnice, dara za djecu i drugo, stoji u odgovoru MZOM-a.

Komentirali su i kako odbacuju optužbe za objavljivanje dezinformacija u vezi plaća nastavnika i da se istima ne manipulira.

– Budući da se putem sustava za Centralni obračun plaća (COP) isplaćuju plaće svim zaposlenim u školama, podatci koje objavljujemo su 100 posto točni jer se radi o iznosima isplata na račune svakog pojedinog djelatnika škole u određenom mjesecu, a u koje je uključeno sve što je pojedinom djelatniku taj mjesec isplaćeno na račun. U skladu s ovim, sasvim je jasno da se ne radi ni o kakvoj manipulaciji, nego o realnim isplatama, poručili su iz MZOM-a.

Što ulazi u podatke o plaćama koje objavljuje MZOM?

Kao što su i naveli iz MZOM-a, plaću zaposlenika škola čini osnovna plaća i dodaci na osnovnu plaću. Valja istaknuti da osnovna plaća nije isto što i osnovica plaće. Osnovica plaće u javnim službama se utvrđuje kolektivnim ugovorom (3) zaključenim između Vlade Republike Hrvatske i sindikata javnih službi. Osnovna plaća izračunava se tako da se bruto osnovica plaće, koju ugovore sindikati i Vlada, množi s pripadajućim koeficijentom radnog mjesta zaposlenika koja je propisana Uredbom o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova u javnim službama (4).

Na plaću nastavnika utječe i radni staž. Prema Zakonu o plaćama u javnim službama (5), plaću službenika i namještenika čini umnožak koeficijenta složenosti poslova radnog mjesta na koje je službenik i namještenik raspoređen i osnovice za izračun plaće, uvećan za 0,5 posto za svaku navršenu godinu radnog staža. Također puno ovisi i to ima li nastavnik ili nastavnica djecu jer to povisuje plaću za nekoliko stotina eura, ovisno o broju djece. Uz sve navedeno, ne smijemo zaboraviti i na dodatke na osnovnu plaću. U to spadaju dodaci za uspješnost na radu, dodaci za otežane uvjete rada, dodaci za posebne uvjete rada, dodatak za prekovremeni rad, dodatak za rad u smjenama, položajni dodaci i uvećanja plaće.

MZOM objavljuje podatke o prosječnim i medijalnim neto i bruto plaćama nastavnika u osnovnim i srednjim školama. Neto plaća je ono što nastavnici dobivaju na račun nakon što su plaćeni svi porezi i doprinosi. Uz te podatke navodi se i prosječna dob nastavnika zbog toga što se iznos plaće povećava s brojem godina radnog staža. Objavljuje se i razina napredovanja uz koji dolazi i pripadajući koeficijent. To znači da što je veće napredovanje nastavnika, veći mu je koeficijent, što znači da im se povećava i plaća. Također je bitno istaknuti da se podaci o plaćama koje objavljuje MZOM odnose na zaposlenike koji rade na puno radno vrijeme.

Što je prosječna, a što medijalna plaća i kako gledati te podatke?

Prosječna plaća računa se kao aritmetički prosjek svih plaća u nekom sustavu i stoga predstavlja okviran broj jer ne govori puno o tome koliko je u sustavu onih s malom, a koliko onih s velikom plaćom. Medijan je, s druge strane, broj koji razdvaja sortiranu listu brojeva točno na pola. Medijalna plaća se, dakle, dobiva tako da se sve plaće poredaju od najveće od najmanje te da se pogleda iznos one plaće koja se nalazi u sredini. To znači da pola ljudi u sustavu ima veću plaću od medijalne, a pola ima manju od navedene medijalne plaće.

Medijalni iznos plaće koju objavljuje MZOM znači da polovica svih nastavnika ima manji iznos od medijana, dok druga polovica nastavnika ima plaću veću od medijana. Prema podacima koje je portal srednja.hr dobio od MZOM-a u srpnju 2024. (6), ukupni broj učitelja i nastavnika u Hrvatskoj tada je bio 43.895. Dakle, njih 21.947 ima manju plaću od medijalnog iznosa, a ostalih 21.947 veću. Prema posljednjim podacima za prosinac 2024. (7), medijalne plaće nastavnika kreću se od 1.569 pa do 2.107 eura neto, a visina iznosa medijalne plaće ovisi o napredovanju. Oni koji nisu napredovali imaju najmanji koeficijent što, kako smo već rekli, utječe na visinu plaće pa je važno da nastavnici uspoređuju svoju plaću s pripadajućim koeficijentom.

Ima li smisla prikupljati podatke o plaćama izravno od zaposlenih?

U komentaru koji smo naveli na početku teksta predlaže se da se ‘izađe na teren po školama i prikupe podaci izravno od zaposlenih, a ne ono što poslodavci žele da javnost misli’. Taj potez bi jedino imao smisla kada bi apsolutno svih 43.895 zaposlenih nastavnika u osnovnim i srednjim školama dali svoje platne liste na uvid. No, ako se prikupi svega nekoliko tisuća platnih lista i to onih s najmanjim iznosom plaća, to ne bi nužno odražavalo cjelokupno stanje, jer bi takvi podaci bili pristrani i ne bi pružili točan prikaz situacije.

Zašto par tisuća plaća nastavnika s najmanjom plaćom nije odraz ‘realnog’ stanja? Zbog reprezentativnog uzorka (8). Reprezentativni uzorak je skup podataka koji vjerno odražava strukturu veće skupine, u ovom slučaju nastavnika. Da bi uzorak bio reprezentativan, mora uključivati sve relevantne članove skupine u pravim omjerima. U ovom kontekstu, ako se uzmu samo platne liste onih s najnižim plaćama, uzorak neće biti reprezentativan jer ne odražava prosječnu situaciju svih zaposlenih nastavnika. Da bi podaci bili precizni, trebali bi uključivati platne liste svih skupina zaposlenih, ne samo onih s nižim plaćama – što zapravo postoji u sustavu COP.

Zaključak: Tvrdnja da MZOM objavljuje netočne podatke o plaćama nastavnika je većinski netočna

Na temelju dostupnih informacija i odgovora MZOM-a, zaključak je kako Ministarstvo ne objavljuje netočne podatke o plaćama nastavnika. Podaci MZOM-a temelje se na velikom uzorku, što znači da je njihova reprezentativnost visoka. Razlike između stvarnih plaća koje nastavnici primaju i objavljenih prosjeka rezultat su različite metodologije izračuna (prosječna i medijalna plaća) te utjecaja raznih faktora koji se ne pojavljuju u javnim objavama (kao što su dodaci na plaću, prekovremeni, radni staž, broj djece itd.). Dakle, tvrdnja da Ministarstvo manipulira podacima o plaćama nastavnika najvjerojatnije proizlazi iz nesporazuma oko razumijevanja metodoloških razlika i dodatnih čimbenika koji utječu na iznos plaće. Vidljivo je da postoji nesigurnost među zaposlenima u školama u vezi sa stvarnim iznosima. Jesu li plaće nastavnika inače ‘premale’ u odnosu na one koje MZOM objavljuje, tema je za drugu raspravu koju trebaju voditi sindikati. Stoga, tvrdnje o objavi dezinformacija od strane MZOM-a o prosječnim i medijalnim plaćama nastavnika su većinski netočne.

 

(1) Vidi: Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih. Dostupno na: https://mzom.gov.hr/vijesti/isplata-placa-za-rujan-2024-godine-zaposlenicima-skolskih-ustanova-te-prosjecne-i-medijalne-place-u-kolovozu/6455

(2) Vidi: fina.hr Dostupno na: https://www.fina.hr/javna-tijela/centralizirani-obracun-placa-u-drzavnoj-sluzbi-i-javnim-sluzbama

(3) Vidi: Narodne novine, NN 29/2024. Dostupno na: https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2024_03_29_458.html

(4) Vidi: Narodne novine, NN 22/2024. Dostupno na: https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/full/2024_02_22_354.html

(5) Vidi: Narodne novine, NN 155/2023. Dostupno na: https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2023_12_155_2359.html

(6) Vidi: srednja.hr 2024. Dostupno na: https://www.srednja.hr/novosti/imamo-podatke-koliko-nestrucnih-nastavnika-radi-u-skolama-ali-i-njihov-ukupni-broj-po-zupanijama/

(7) Vidi: Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih. Dostupno na: https://mzom.gov.hr/vijesti/isplata-placa-za-sijecanj-2025-godine-zaposlenicima-skolskih-ustanova-te-prosjecne-i-medijalne-place-u-prosincu/6763

(8) Vidi: Hrvatska enciklopedija. Dostupno na: https://www.enciklopedija.hr/clanak/reprezentativni-uzorak