Tvrdnja da će rast minimalne plaće ugasiti „svako šesto radno mjesto“ temelji se na neprovjerenim očekivanjima, a ne na činjenicama.

Autor: Josip Tomašković

Tvrdnje koje se analiziraju

„Svaka šesta tvrtka u Hrvatskoj predviđa zatvaranje radnih mjesta zbog povećanja minimalne plaće.“

 „81 % tvrtki ne može prenijeti rast troškova rada kroz cijene.“

 „Bruto profit po zaposlenom u Hrvatskoj upola je niži od prosjeka EU.“

 — Index.hr, 10. listopada 2025. (1)

Područje analize

Povećanje minimalne plaće redovito izaziva napetosti između sindikata i poslodavaca: sindikati ga vide kao mjeru socijalne zaštite, dok poslodavci upozoravaju na pritisak na konkurentnost i rast troškova rada (2). Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) povremeno objavljuje ankete o očekivanim učincima državnih mjera, no rijetko s potpunim uvidom u metodologiju — bez informacija o veličini uzorka, zastupljenim sektorima i načinu prikupljanja podataka. Tvrdnja da „svaka šesta tvrtka gasi radna mjesta“ implicira široko rasprostranjeni val otpuštanja. Međutim, bez transparentnog izvora i konteksta ne može se znati odnosi li se na stvarne planove ili samo na subjektivne procjene i strahove ispitanika.

Ova analiza ispituje četiri aspekta:

1. izvor i metodologiju istraživanja,
2. ekonomsku logiku tvrdnji,
3. retorički okvir,
4. empirijske dokaze i međunarodni kontekst.

1. Izvor i metodologija: tko je pitao, koliko i koga?

Index se poziva na HUP-ov Fokus tjedna, ali jedini javno dostupan dokument s usporedivim sadržajem je HUP Kompas – Bijela knjiga 2025, u kojem su navedeni stavovi članica o tržištu rada i gospodarskim očekivanjima (3). Prethodne HUP-ove ankete bile su interne, s ograničenim brojem ispitanika — najčešće srednjih i velikih članica HUP-a — te nisu reprezentativne za ukupno hrvatsko gospodarstvo, gdje većinu čine mikro i male tvrtke (4).

Tvrdnja „svaka šesta tvrtka predviđa gašenje radnih mjesta“ stoga se vjerojatno temelji na nepoznatom i malom uzorku, a ne na sustavnom istraživanju. Ako bi anketa, primjerice, obuhvatila stotinjak ispitanika, riječ bi bila o dvadesetak subjekata koji izražavaju zabrinutost — što nije statistički opravdano za zaključak o svim tvrtkama u zemlji. To predstavlja metodološku pogrešku ekstrapolacije — generalizaciju ograničenog uzorka na cijelu populaciju, čime se stvara dojam većeg razmjera problema nego što podaci dopuštaju. Ekstrapolacija u društvenim istraživanjima znači proširivanje rezultata malog, nereprezentativnog uzorka na širu populaciju bez statističke opravdanosti. Takva se pogreška često javlja u anketama s malim brojem ispitanika ili bez poznate strukture uzorka, čime se stvara dojam univerzalnog trenda koji zapravo nije dokazan. (5)

2. Ekonomska logika i empirijski pokazatelji

Minimalna plaća u Hrvatskoj u 2025. iznosi 970 eura bruto, što je oko 54 % prosječne bruto plaće (6).  Prema preporukama Europske komisije i OECD-a, povećanja minimalne plaće do 55–60 % prosječne obično nemaju značajnije negativne učinke na zaposlenost. (7) (8) Empirijske analize za Hrvatsku pokazuju da nakon povećanja minimalne plaće od 10–12 % godišnje u razdoblju 2019.–2024. nije došlo do masovnih otpuštanja. Zaposlenost je rasla, a udio radnika koji primaju minimalac ostao je stabilan, oko 6–8 % ukupno zaposlenih. (6) (9) Drugim riječima, iako povećanje minimalne plaće može izazvati pritisak u niskoprofitnim sektorima (ugostiteljstvo, prerada, tekstil), makroekonomski učinak ostaje ograničen. Tvrdnja o linearnom uzroku „veća plaća = gubitak poslova“ pojednostavljuje kompleksnu stvarnost u kojoj važnu ulogu imaju i produktivnost, elastičnost potražnje za radom te mjere fiskalne politike. (10)

3. Retorika i emocionalni okvir

Izraz „svaka šesta tvrtka“ ima snažan emocionalni naboj. Takva formulacija konkretno kvantificira opasnost i stvara osjećaj hitnosti — klasičan primjer kvantifikacijskog zastrašivanja (scaremongering by ratio). Formulacija „predviđa gašenje radnih mjesta“ također je bitna: predviđanje nije isto što i plan. To je procjena, često temeljena na osjećaju nesigurnosti, ne na čvrstim namjerama. Pretvaranje takve subjektivne izjave u objektivnu činjenicu predstavlja logičku pogrešku reifikacije — mišljenje se prikazuje kao realnost. Reifikacija (od lat. res, stvar) označava logičku pogrešku u kojoj se apstraktni pojam, osjećaj ili mišljenje prikazuje kao činjenična stvarnost. U ovom slučaju, predviđanja poslodavaca – koja su izraz percepcije – interpretirana su kao objektivno stanje gospodarstva, čime se stvara privid većeg ekonomskog rizika nego što empirijski podaci pokazuju.

Sličnu ulogu ima i tvrdnja o „81 % tvrtki koje ne mogu prenijeti trošak rada“. Takva izjava implicira neizbježan pad profitabilnosti, ali ignorira mogućnosti prilagodbe: povećanje produktivnosti, smanjenje neefikasnosti, ulaganje u tehnologiju ili promjenu poslovnog modela. Retorika kombinira apel na strah („gašenje radnih mjesta“) s apelom na razum („nema prostora za rast cijena“), čime se gradi narativ o nadolazećoj ekonomskoj prijetnji.

4. Tvrdnja o profitabilnosti: „upola niži profit od EU prosjeka“

Izraz „bruto profit“ nije standardna makroekonomska kategorija. Eurostat i OECD koriste bruto dodanu vrijednost po zaposlenom kao mjeru produktivnosti (11). Prema tim pokazateljima, Hrvatska se u 2024. nalazila na oko 55–60 % prosjeka EU-a — niže, ali ne „upola“. Tvrdnja iz Indexova članka stoga miješa produktivnost i profitabilnost te preuveličava razliku. Uz to, korištenje izraza “bruto profit” u ovom kontekstu pogrešno je i pojmovno neusklađeno s međunarodnim standardima financijskog izvještavanja (Eurostat, OECD, IFRS). U službenim analizama koristi se termin bruto dodana vrijednost po zaposlenom ili produktivnost rada, dok “bruto profit” nije priznata makroekonomska kategorija. Profitabilnost ovisi i o poreznom opterećenju, troškovima kapitala i strukturi tržišta, a ne isključivo o plaćama (12).

5. Argument o „ograničavanju cijena“ i uvozu

U članku se navodi i da „limitiranje cijena potiče uvoz jeftinije i manje kvalitetne hrane“. No dostupni podaci Državnog zavoda za statistiku pokazuju da je uvoz prehrambenih proizvoda rastao i prije uvođenja mjera ograničenja cijena 2022.–2023., što znači da ne postoji jasan uzročno-posljedični odnos (13). Bez dodatne analize strukture uvoza i cijena, ova tvrdnja ostaje nepotvrđena pretpostavka.

6. Empirijski i međunarodni kontekst

Iskustva iz država EU potvrđuju da umjereni rast minimalne plaće ne uzrokuje masovna otpuštanja. Njemačka je 2022. povećala minimalnu plaću s 10,45 na 12 eura (+15 %), a zaposlenost se nastavila povećavati (14). Poljska i Mađarska, slične po strukturi gospodarstva, bilježe slične trendove — bez značajnog pada zaposlenosti, iako su pojedini sektori (ugostiteljstvo, poljoprivreda) prijavili pritisak na marže (11). Ekonomisti to objašnjavaju kao “pogrešku u procjeni” (perceptual bias) — sklonost poslodavaca da precjenjuju negativne posljedice regulatornih promjena zbog subjektivnog osjećaja nesigurnosti, a ne stvarnih ekonomskih pokazatelja.

Zaključak

Tvrdnja da „svaka šesta tvrtka u Hrvatskoj predviđa gašenje radnih mjesta zbog povećanja minimalne plaće“ nije potkrijepljena transparentnim podacima. Riječ je o internom anketnom rezultatu HUP-a nepoznate metodologije, čiji se zaključci pogrešno prikazuju kao opća činjenica. Ne postoje dokazi da takav udio tvrtki doista planira otpuštanja, niti da će rast minimalne plaće izazvati sustavan gubitak radnih mjesta. Sekundarne tvrdnje o „nemogućnosti prenošenja troškova“ i „upola manjem profitu“ također su metodološki i pojmovno manjkave, s elementima retoričkog pretjerivanja.

Na temelju dostupnih empirijskih dokaza iz Hrvatske i EU, učinci povećanja minimalne plaće na zaposlenost su ograničeni i sektorski specifični, ali ne dramatični. Članak prenosi interpretacije HUP-a bez kritičkog konteksta, čime stvara pretjerano alarmantan dojam o posljedicama. Time ovom članku možemo dati ocjenu ,,većinski netočno”.

Izvori:

1. Index.hr. Udruga poslodavaca: Zbog većeg minimalca svaka šesta tvrtka gasi radna mjesta. Objavljeno 10. listopada 2025. https://www.index.hr/vijesti/clanak/udruga-poslodavaca-zbog-veceg-minimalca-svaka-6-tvrtka-gasi-radna-mjesta/2718690.aspx
2. Eurofound. Minimum wages in 2024: Annual review. Luxembourg: Publications Office of the EU; 2024. https://www.eurofound.europa.eu/en/publications/all/minimum-wages-2024-annual-review
3. Hrvatska udruga poslodavaca. HUP Kompas – Bijela knjiga 2025. Zagreb: HUP; 2024. https://www.hup.hr/EasyEdit/UserFiles/2024/dan-poduzetnika-2024/hup-kompas-bijela-knjiga-2025.pdf
4. Državni zavod za statistiku. Plaće i zaposlenost po vrsti poslodavca 2024. Zagreb: DZS; 2025.https://dzs.gov.hr/UserDocsImages/dokumenti/GPP%202024.pdf
5. Krkač K. Metodologija istraživanja i proces ocjenjivanja. Zagreb: Lažna uzbuna; 2024. https://lazna-uzbuna.hr/wp-content/uploads/2024/11/Procedura-i-metodologija-provjere-informacija.pdf
6. DZS. Mjesečni statistički pokazatelji: Plaće i zaposlenost 2025. Zagreb: DZS; 2025. https://podaci.dzs.hr/2025/hr/97039
7. OECD. Employment Outlook 2024. Paris: OECD Publishing; 2024., https://www.oecd.org/en/publications/oecd-employment-outlook-2024_ac8b3538-en.html
8. Europska komisija. Directive on Adequate Minimum Wages in the European Union. Brussels: EC; 2022. https://employment-social-affairs.ec.europa.eu/policies-and-activities/rights-work/labour-law/working-conditions/adequate-minimum-wages-eu_en
9.  Jukić I. Utjecaj povećanja minimalne plaće na zaposlenost u Republici Hrvatskoj [diplomski rad]. Osijek: Ekonomski fakultet u Osijeku, Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera; 2023. Dostupno na: https://repozitorij.efos.hr/islandora/object/efos:5852/datastream/PDF/view
10. Hrvatska narodna banka. Odluke o monetarnoj politici 2024.: HNB; 2024. https://www.hnb.hr/-/odluke-o-monetarnoj-politici-15
11. OECD. Productivity Outlook 2023. Paris: OECD Publishing; 2023. https://oecdstatistics.blog/2024/03/05/labour-productivity-amidst-global-uncertainties-insights-from-2022-23/
12. Eurostat. Labour productivity and unit labour costs. Dostupno na: https://ec.europa.eu/eurostat
13. Eurostat. National accounts and GDP per hour worked. Brussels: EC; 2024. https://ec.europa.eu/eurostat/statistics-explained/index.php?title=National_accounts_and_GDP
14. DZS. Robna razmjena s inozemstvom  2022–2024. Zagreb: DZS; 2025. https://podaci.dzs.hr/hr/podaci/robna-razmjena-s-inozemstvom/