Promovira li emisija znanstveno-obrazovnog programa HRT-a „Na rubu znanosti“ međunarodnu financijsku oligarhiju, korporatizam i novi svjetski poredak kao pseudoznanost i teoriju zavjere?

Može li emisija iz znanstveno-obrazovnog programa HRT-a zapravo biti najdugovječniji domaći promotor teorija zavjere poput „novog svjetskog poretka“ i „međunarodne financijske oligarhije“?

Autor: Prof. dr. sc. Kristijan Krkač

U emisiji znanstvenog programa HRT-a „Na rubu znanosti“ 06/04/2025 emitirana je epizoda pod naslovom „Stoljeće dolara“ u kojoj je gost bio hrvatski diplomat Karino Hromin Sturm (1). „Žestoki je protivnik neoliberalizma i Europske unije poznat po tvrdnji da je međunarodna financijska oligarhija namjerno izazvala svjetsku krizu i uništila hrvatske banke, pa ne čudi da ga domaći mediji, uglavnom pod paskom stranih banaka, posve ignoriraju.“ (2) U emisiji je pojašnjavao teoriju zavjere međunarodne financijske oligarhije. Primjerice, na slučaju znaka i natpisa na poleđini novčanice američkog dolara iako je jasno da je autor izraza „Novum ordo seclorum“ Charles Thomson izraz uzeo iz poeme starorimskog pjesnika Publija Virgilija Marona. (3) Ovo je svjež primjer kako Krešimir Mišak i njegovi gosti godinama promoviraju pseudoznanost i teorije zavjere uz druga područja i u području ekonomike, ekonomije i ekonomske povijesti.

Građani Hrvatske unutar EU u najvećem postotku vjeruju u najmanje jednu teoriju zavjere (čak do 23%), a za pojedinačne teorije zavjere su u vrhu EU (npr. čak 39% vjeruje da je COVID-19 neki oblik zataškavanja; vidi: Piotr Jabkowski, Jan Domaradzki & Mariusz Baranowski, 2023). (4) Broj ljudi koji vjeruju u najmanje jednu teoriju zavjere se povećava (vidi: Joseph Uscinski et. al., 2022). (5) Između ostalih negativnih učinaka, vjerovanje u teorije zavjere ima tendenciju snižavanja demokratskih standarda (vidi: Maik Herold, 2024). (6) Mediji koji promoviraju teorije zavjere pridonose povećanju broja ljudi koji vjeruju u te teorije zavjere (vidi: Jordan M. Foley and Michael W. Wagner, 2020). (7) „Emisija [ „Na rubu znanosti“] je početkom bila emitirana jednom mjesečno, no od sezone 2004./2005. emitirana je tjedno zbog velike popularnosti.“ („Na rubu znanosti“, Wikipedija). (8) Mediji koji promoviraju pseudoznanost i teorije zavjere često se služe potpunim izmišljotinama i lažima, primjerice TV emisija „Ancient Aliens“ (vidi: Riley Black, 2012). (9) Emisija HRT-a „Na rubu znanosti“ slična je cijelom nizu emisija koje promoviraju pseudoznanost i teorije zavjere (vidi: Test Dive, 2025). (10)

Emisija HRT-a „Na rubu znanosti“ smještena je u dio programa koji se zove „Znanstveni i obrazovni program“ iako promovira znanstveno očito nedokazane teorije i teorije zavjere. Neke od tema koje promoviraju teorije zavjere su: NLO i zviždači, Kongres istražuje NLO-e, NLO – Crni projekti, NLO i 172. avijacijski puk, NLO – Tragom incidenata, Fenomeni NLO otmica, Putovati prema zvijezdama, Svjetlosna bića, Piktogrami u usjevima, Potraga za divovima, Nemri – Divovska rasa iz prošlosti, Fred Goldberg – Iza vela globalnog zagrijavanja, Korporatizam itd. Zašto je ta emisija i dalje u znanstvenom dijelu programa pod nazivom, a ne primjerice u dijelovima koji se bave zabavom ili religijom jer su česte i religijske teme?

2009. K. Mišak u intervjuu za Nacional izjavio je sljedeće. „Dio tema za tu emisiju bio mi je dosta dobro poznat, svaku emisiju sam napravio tako da sam se bavio jednom velikom temom kao što je bila Atlantida, zatim kriptozoologija, te sam napravio deset emisija u jednoj godini i smatrao da više nema tema. A onda su mi ponudili i drugu sezonu, s tim da bi se emisija prikazivala dvaput mjesečno. Prihvatio sam, iako sam mislio da je nemoguće raditi emisiju svaka dva tjedna. A onda se emisija počela prikazivati jednom tjedno, iako sam mislio da će i to biti nemoguće. Naravno, ja sam s vremenom promijenio kut gledanja na emisiju pa sam počeo ubacivati teme iz futurizma i kreacionizma, u Hrvatskoj su se počele održavati razne konferencije i događaji iz kojih sam saznavao nove teme, pa sam neke teme, koje su u prvoj sezoni bile samo natuknute, poslije produbio. Neke su bile predstavljene kao nekakva fantastična zabava, a ispostavilo se da se u njima krije ozbiljna znanost. Tražio sam sve one teme koje se u američkom SF-u zovu “sense of wonder”, “osjećaj začudnosti”. (Nacional, 2009) (11) Mišak spominje teme kao što su Atlantida, kriptozoologija i SF i koristi izraze kao što su „fantastična zabava“ u kojoj se krije „ozbiljna znanost“. To da tu nema ozbiljne znanosti sasvim je jasno samim znanstvenicima (masnije otisnuti tekst istaknuo autor).

Korporatizam (neologizam koji još nije dio leksika) je novija teorija zavjere prema kojoj tijekom povijesti svijetom gospodare vladari u sprezi s poslovnim subjektima i vojskom. Ta teorija zavjere koristi stariji sociološki pojam korporativizma koji se pojavio u 19. stoljeću kao društveni odgovor na klasični liberalizam i marksizam / komunizam. Nasuprot staleškim sukobima ili borbi na slobodnom tržištu korporativizam (12) zagovara pregovaranje i dogovaranje s ciljem ostvarivanja zajedničkih interesa. Ono što korporatizam kao teorija zavjere ovdje dodaje je to da se ti pregovori i dogovori odvijaju tajno s ciljem vladanja državama, kontinentima ili cijelim svijetom. Ta je teorija zavjere blisko povezana s teorijama zavjere o tajnim svjetskim elitama ili svjetskoj vladi (Novi svjetski poredak) (13) koja u sjeni upravlja cijelim svijetom, tj. o jednoj globalnoj političko-gospodarsko-vojnoj zavjeri (tu teoriju zavjere prije 1990. godine u SAD-u su promovirali dominantno militantna radikalna desnica i kršćanski ekstremisti).

U srži o toj se teoriji zavjere govori u dvije epizode emisije „Na rubi znanosti“ pod naslovom „Korporatizam 1 i 2“ (emitirane 8. i 15. 4. 2011.) (14) u kojima gost eksplicitno tvrdi da su taj pojam „objavili američki teoretičari urote“. Dakle, sam gost emisije otvoreno je priznao da je korporatizam teorija zavjere. Voditelj ga nije pitao o dokazima niti ga je ispravio. Time je jasno da emisija znanstvenog programa HRT-a „Na rubu znanosti“ promovira teorije zavjere koje su ujedno i pseudoznanstvene teorije.

2010. pokrenuta je peticija.

„Dne 23. svibnja 2010. fizičar dr. Dejan Vinković sa Sveučilišta u Splitu pokrenuo je peticiju koju je potpisalo stotinjak znanstvenika, a u kojoj se tvrdi da HTV u sklopu znanstveno-obrazovnog programa emitira pseudoznanstvenu emisiju “Na rubu znanosti”, čime se krši Zakon o HRT-u i Zakon o elektroničkim medijima. Vinković je programskom vijeću HRT-a, Saboru, Hrvatskom novinarskom društvu i Vijeću za elektroničke medije uputio pritužbu zbog popularne emisije “Na rubu znanosti”, tražeći da se ona iz znanstveno-obrazovnog prebaci u zabavni program. U pismu je optužio institucije koje obavljaju nadzor nad radom HRT-a da ne razlikuju znanost od pseudoznanosti te nisu svjesne štetnosti pseudoznanosti za razvoj institucija. Također, potpisnici peticije negoduju zbog toga što se novac predviđen za znanstveno-obrazovni program troši na emisije neznanstvenoga i neobrazovnoga karaktera. Autor i voditelj emisije Mišak odgovorio je da se znanstvenici koji se bune protiv njegove emisije pozivaju na razne zakone, što za njega znači da traže da se znanstvena istina određuje na sudu, a po njemu: „određivanja znanstvene istine na sudu nikad nisu dobro prošle.“ Također je napomenuo da su kod njega u emisiji bili mnogi diplomirani znanstvenici i da je “nemoguće odrediti koji su pravi a koji lažni znanstvenici”. Na tvrdnju u Vinkovićevoj pritužbi da “ponekad (ali izuzetno rijetko) u emisiji gostuje i poneki znanstvenik”, Mišak je u javnom odgovoru napomenuo da je probao izbrojiti koliko je doktora znanosti nastupilo u emisijama, ali je odustao kod brojke od pedeset, jer je bilo previše za brojiti. Nasuprot peticiji znanstvenika protiv Miškove emisije, pokrenuta je, putem interneta, protupeticija potpore Mišku i njegovoj emisiji. Ta druga peticija prikupila je oko 23 000 potpisa.“ (vidi: „Na rubu znanosti“, Wikipedija). (15)

Slučaj ove peticije iz 2010. koju je potpisalo „stotinjak znanstvenika“ i nasuprot nje peticija potpore K. Mišku (voditelju emisije) koja je prikupila „oko 23.000 potpisa“ višestruko je zanimljiv. Zanimljiv je odnos potpisnika peticije i potpisnika potpore K. Mišku. Zanimljivo je i da znanstvenici nisu bili protiv emisije nego samo protiv toga da se emitira u području znanstvenog programa, a predložili su zabavni program. Naime, same znanstvenike često kao mlade motivira npr. znanstvena fantastika pa čak i djela zabavnih autora kao što je Erich von Däniken (16) i sličnih. Također, često ih prema znanosti upute i djela poput „Misterija svijeta“ A. C. Clarke-a. (17)

No, slučaj ove peticije zanimljiv je prije svega zbog pojma demarkacije, tj. razgraničenja znanosti od pseudoznanosti. (18) Taj problem daleko je od riješenog u samoj znanosti, povijesti znanosti i filozofiji znanosti, ali neke postavke su među znanstvenicima prihvaćene s abnormalno visokim konsenzusom tijekom stoljeća. Dániel Bárdos i Adam Tamas Tuboly svoju knjigu „Science, Pseudoscience, and the Demarcation Problem“ iz 2025. godine završavaju sljedećim riječima: „Metoda je nešto što slijedite ili ne, možda raspravljate o njoj ili je čak zlorabite. Ali stavovi su više zajednički, barem što se tiče njihovog formiranja, očuvanja i kontrolirane revizije. Postoje možda stotine slučajeva u kojima je netko pokušao okrenuti alate i obveze znanosti protiv nje: ljudi koji koriste statistiku na pogrešan način ili kritiziraju dobro uspostavljeni konsenzus samo kako bi napravili mjesta za alternativnu, pseudoznanstvenu poziciju (na primjer, u slučaju lobista i boraca protiv cijepljenja) – ili opetovano naglašavajući da su znanstvenici također varalice, da imaju političke i društvene predrasude i jake financijske sposobnosti (sukoba) interesa kako bi pokušali legitimizirati vlastitu zlouporabu znanstvenih vrijednosti (sjetimo se straha novih demarkacionista). Iako je znanost izgubila velik dio vjerodostojnosti i povjerenja jer nije dovoljno marila za takve slučajeve – bilo negirajući ih bilo proglašavajući ih pojedinačnim izuzecima od pravila – dugoročno, a ponekad čak i na vrhuncu problematičnih pitanja, znanost se ispravlja. Pozeri se razotkrivaju, varalice se izbacuju iz zajednice, greške se popravljaju, a rezultati se koriste u novom svjetlu. Donekle pozitivno tumačenje stoga je mogućnost da zlostavljači, šarlatani, prevaranti i egoistični oportunisti ipak na kraju učine znanost boljom. Kako kaže McIntyre, zajednica će se na kraju pobrinuti za takve slučajeve.“ (Bárdos i Tuboly, Cambridge: CUP, 2025: str. 68). (19)

Jasno je kako znanstvenici vide pitanje razgraničenja znanosti od pseudoznanosti (uključeno i s teorijama zavjere). Iz rečenog slijedi da su barem navedene teme kojima se K. Mišak bavi u navedenim emisijama prema mišljenju znanstvenika o pitanju razgraničenja znanosti od pseudoznanosti većinski spadaju u pseudoznanost, a neke i u teorije zavjere. Odgovor na početno pitanje je – da, emisija znanstveno-obrazovnog programa HRT-a „Na rubu znanosti“ propagira međunarodnu financijsku oligarhiju, korporatizam i novi svjetski poredak kao pseudoznanost i teoriju zavjere?

P.S.

Kako se 15, tj. 13 godina nakon spomenute peticije znanstvenika emisija „Na rubu znanosti“ i dalje na HRT-u emitira u znanstveno-obrazovnom programu, a i dalje se emisija tematski drži neznanstvenih tema, postalo je zanimljivo kako je ta akcija znanstvenika pod vidom žalbe prošla. O tome nema podataka na internetu pa smo posegnuli za istraživanjem izvora.

11/04/2025 poslan je putem e-pošte upit Hrvatskom Saboru, Hrvatskom novinarskom društvu (HND), Vijeću za elektroničke medije i HRT-u upit o tome jesu li primili pritužbu znanstvenika o emisiji „Na rubu znanosti“. Upit je sadržavao sljedeći tekst: „Poštovanje. Molim vas informaciju jeste li 2010. godine zaprimili pritužbu dr. sc. Dejana Vinkovića ili dr. sc. Saše Cecija u vezi s tim što se emisija HRT-a “Na rubu znanosti” nalazi u znanstveno-obrazovnom programu HRT-a te da ju se zbog toga što promovira pseudoznanost premjesti u zabavni program? Također, ako jeste, jeste li na tu pritužbu odgovorili i kako.“.

·       HND je 11/04/2025 je odgovorio putem e-pošte da nisu primili prijavu niti da se ona nalazi među zaključcima Novinarskog vijeća časti. (20)

·       Hrvatski sabor je 22/04/2025 odgovorio putem e-pošte da je zaprimio pritužbu Dejana Vinkovića 2010. i 2012., tj. dva odbora Sabora, ali oba su se složila da neće raspravljati o toj temi niti davati mišljenje jer „ne bi bili primjereni, štoviše mogli bi se smatrati nezakonitim postupanjem zakonodavca prema javnom mediju (zadiranjem u uređivačku politiku Hrvatske radiotelevizije i uredničke slobode njezinih urednika).“ (iz korespondencije e-poštom sa Službom za informiranje Hrvatskog Sabora).

·       Agencija za elektroničke medije 22/04/2025 e-poštom nas je obavijestila da je zaprimila pritužbu 2012. i na nju odgovorila iste godine na način da je „Zaključila da nakladnik Hrvatska radiotelevizija u navedenom slučaju nije prekršio odredbe Zakona o elektroničkim medijima“ (iz korespondencije elektroničkom poštom). Pritom je navedeno iz Zakona kako HRT „djeluje samostalno, (…) snosi odgovornost i (…) kako se jamči puna programska sloboda elektroničkih medija“ (čl. 7. i 3. NN 153/09, 84/11, 94/13 i 136/13). Također predlaže podnositelju pritužbe da se obrati direktno HRT-u.

·       HRT je na zamolbu odgovorio 5. svibnja 2025. Rješenjem na način da „se odbija zahtjev korisnika prava na pristup informacijama“ (iz korespondencije sa službenicom za informiranje HRT-a). U obrazloženju se navodi kako je slučaj star 10 i više godina i kako nisu u sustavu našli informaciju o pritužbi. Navodi se kako se „možda radilo o neformalnoj pritužbi unutar sustava HRT-a“ i kako ne nalaze informaciju o takvoj pritužbi. Neformalno saznaju da je prije 15-ak godina bila peticija treba li emisija „Na rubu znanosti“ biti u zabavnom programu.

Kad sažmemo sve dobivene odgovore, tad dobivamo sljedeći zaključak: institucije kojima smo se obratili ili se ograđuju od bilo kakvog postupanja jer se ne žele miješati u uređivačku politiku i programsku i uredničku slobodu ili kako uopće nemaju zaprimljenu pritužbu pri čemu navode da „neformalno“ doznaju nešto što se može pročitati na Internetu i doznati kontaktirajući ljude koji su sudjelovali u cijelom događaju. Ovo je zanimljivo jer se postavlja važno pitanje – jesu li načela novinarske slobode (nakladničke, programske, uređivačke, uredničke i autorske) nadređena, istovrijedna ili podređena načelima istinitog, točnog i potpunog informiranja? Čini se kao da pitane institucije misle da su načela novinarske slobode nadređena načelima istinitog informiranja. To znači kako će se u praksi tolerirati neistinito (u ovom slučaju neznanstveno) izvješćivanje kako se ne bi narušila novinarska sloboda ili drugim riječima, kako se ne bi narušila novinarska sloboda, dopustit će se novinarima da neistinito izvješćuju (štoviše da pod znanost stavljaju nešto što i prema vrlo liberalnim mjerilima znanosti ne spada pod znanost). To da to čini javna televizija članice EU dodatno otežava cijelu situaciju. Zbog toga je kontaktiran i EU DISINFO LAB.

 

Krajnje napomene:

(1) Vidi URL: https://hr.wikipedia.org/wiki/Karino_Hromin_Sturm#cite_note-4 (Pristupljeno: 11/04/2025).

(2) Vidi URL: https://www.val-znanje.com/index.php/tekstovi/manipulacije-ljudima/2499-svjetski-mocnici-uz-pomoc-rohatinskog-i-skegre-namjerno-su-nas-gurnuli-u-ropstvo (Pristupljeno: 11/04/2025).

(3) Vidi URL: https://en.wikipedia.org/wiki/Novus_ordo_seclorum (Pristupljeno: 11/04/2025).

(4) Vidi URL: https://www.nature.com/articles/s41598-023-44752-w (Pristupljeno: 11/04/2025).

(5) Vidi URL: https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC9299316/ (Pristupljeno: 11/04/2025).

(6) Vidi URL: https://misinforeview.hks.harvard.edu/article/the-impact-of-conspiracy-belief-on-democratic-culture-evidence-from-europe/(Pristupljeno: 11/04/2025).

(7) Vidi URL: https://www.brookings.edu/articles/how-media-consumption-patterns-fuel-conspiratorial-thinking/ (Pristupljeno: 11/04/2025).

(8) Vidi URL: https://hr.wikipedia.org/wiki/Na_rubu_znanosti (Pristupljeno: 11/04/2025).

(9) Vidi URL: https://www.smithsonianmag.com/science-nature/the-idiocy-fabrications-and-lies-of-ancient-aliens-86294030/, https://en.wikipedia.org/wiki/Ancient_Aliens (Pristupljeno: 11/04/2025).

(10) Vidi URL: https://hr.wikipedia.org/wiki/Na_rubu_znanosti, https://tastedive.com/shows/like/Ancient-Aliens (Pristupljeno: 11/04/2025).

(11) Vidi URL: https://www.nacional.hr/vodic-po-rubu-znanosti-gospodar-tajni-i-urota-s-hrt-a/ (Pristupljeno: 11/04/2025).

(12) Vidi URL: https://en.wikipedia.org/wiki/Corporatism (Pristupljeno: 11/04/2025).

(13) Vidi URL: https://en.wikipedia.org/wiki/New_World_Order_conspiracy_theory (Pristupljeno: 11/04/2025).

(14) Vidi URL: https://www.youtube.com/watch?v=J0ym5lRKhYQ,  https://hr.wikipedia.org/wiki/Dodatak:Popis_epizoda_emisije_Na_rubu_znanosti(Pristupljeno: 11/04/2025).

(15) Vidi URL: https://hr.wikipedia.org/wiki/Na_rubu_znanosti (Pristupljeno: 11/04/2025).

(16) Vidi URL: https://en.wikipedia.org/wiki/Erich_von_D%C3%A4niken (Pristupljeno: 11/04/2025).

(17) Vidi URL: https://en.wikipedia.org/wiki/Arthur_C._Clarke%27s_Mysterious_World (Pristupljeno: 11/04/2025).

(18) Vidi URL: https://iep.utm.edu/pseudoscience-demarcation/ (Pristupljeno: 11/04/2025).

(19) Vidi URL: https://www.cambridge.org/core/elements/abs/science-pseudoscience-and-the-demarcation-problem/9EF87F37B273D381FCCA3AD31EB2D046 (Pristupljeno: 11/04/2025).

(20) Iz privatne korespondencije e-poštom s HND-om i uvidom u zaključke Vijeća časti HND-a, URL: https://www.hnd.hr/zakljucci-novinarskog-vijeca-casti (Pristupljeno: 11/04/2025).

Je li točna izjava Marije Selak Raspudić da će Hrvatska uskoro imati pola milijuna stranih radnika za koje nemamo nikakav plan?

Foto: (Screenshot: N1)

Autor: Petra Novkovski, univ. bacc. comm., bacc. oec.

Područje analize

Radna i socijalna politika usko su povezane s gospodarskim kretanjima i tržištem rada. Shodno tome, direktno utječu na trendove u demografiji i na ekonomsku stabilnost. Zabilježeni kontinuirani porast broja stranih radnika u Republici Hrvatskoj neizbježno utječe na dinamiku domaćeg tržišta rada, a zakonodavni postupci, točnije izmjene i dopune, provode se u svrhu regulaciju tog segmenta gospodarstva.

 

Strani radnici i hrvatsko tržište rada

U razdoblju od 1. siječnja do 31. siječnja 2025. godine izdano je 17.168 dozvola za boravak i rad, od čega je:

  • 282 dozvola za novo zapošljavanje
  • 411 za produljenje dozvola
  • 475 za sezonske radnike (najviše u djelatnostima vezanim za turizam i ugostiteljstvo). (1)

Najveći broj dozvola u navedenom periodu izdano je državljanima slijedećih zemalja: Nepal (4309), Bosna i Hercegovina (2565), Filipina (2247), Indija (2112), Srbija (1284), Egipat (843), Bangladeš (617), Sjeverna Makedonija (602), Kosovo (486) i Uzbekistan (486). (1)

Ako se napravi usporedba s 2024. godinom, za identično razdoblje, u kojemu je ukupno izdano 14.219 dozvola za boravak i rad, bilježi se povećanje od 20,75% izdanih dozvola. (2) Porast je uočen i na godišnjoj razini što je prikazano na Slici 1. koja pokazuje broj izdanih dozvola za boravak i rad po godinama, od 2020. do 2024. godine. (3)

Slika 1. Dozvole za boravak i rad od 2020. do 2024. godine (3)

Kao što navedeni podaci pokazuju da je broj stranih radnika uistinu u kontinuiranom porastu, ključno je pitanje u kontekstu tržišta rada održivost ovakvog trenda i njegov utjecaj na ekonomiju.

U svom nedavnom istupu saborska zastupnica Marija Selak Raspudić izrazila je svoje mišljenje i izjavila: „Uskoro ćemo imati pola milijuna stranih radnika, a za koje nemamo nikakav plan. Ne znamo kako su kvalificirani, jesu li ovdje privremeno ili trajno, dok istodobno naše stanovništvo odlazi.” (4) Analizom činjenica utvrđeno je da ova izjava većinski netočna.

Broj stranih radnika

Hrvatska udruga poslodavaca procijenila je da će broj stranih radnika u Hrvatskoj potencijalno doseći pola milijuna do 2030. godine (5). Iako navedena projekcija ukazuje na značajan porast, izraz „uskoro“ koji je Zastupnica koristila može se smatrati nepreciznim jer sugerira skori porast na iznos od pola milijuna, dok navedena analiza predviđa da će se to dogoditi za nekoliko godina.

 

Izmjene zakona

Vlada Republike Hrvatske je 6. veljače donijela konačne izmjene i dopune Zakona o strancima, a premijer Plenković je na toj sjednici izjavio: „Bolje i sustavnije reguliranje pravnog okvira za strane radnike u Hrvatskoj cilj je konačnog prijedloga izmjena i dopuna Zakona o strancima koje je Vlada uputila u Hrvatski sabor. Zakonom će se urediti status i zaštita stranih radnika, kao i nadzor agencija koje su posrednici i dovode ih u Hrvatsku.“ (6)

Nove izmjene Zakona donose promjene koje mijenjaju funkcioniranje samog tržišta rada, prava i obveze poslodavaca i regulaciju njihovog statusa. Neke od ključnih izmjena su:

  • produženje važenja plave karte Europske unije, što olakšava zapošljavanje visokokvalificiranih radnika
  • stroža regulacija obveza koje se odnose na poslodavce (osiguravanje smještaja, obveza prijave ukoliko dođe do prekida radnog odnosa)
  • zabrana zapošljavanja stranih radnika putem digitalnih platformi ukoliko poslodavac nije zakonito poslovao
  • jasnija definicija minimalnih plaća za strane radnike
  • MUP provodi pojačani nadzor i evidenciju stranih radnika (smanjenje zloporabe izdanih radnih dozvola). (7)

Nakon što je upućen na drugo čitanje u Hrvatskome saboru, 13. veljače je održana rasprava u Hrvatskome saboru. Na toj Sjednici predloženo je 0 amandmana (8), a Zakon je donesen na 5. sjednici, 21. veljače s 76 glasova „za“, 37 „protiv“ i 5 „suzdržanih“ (9). Marija Selak Raspudić glasala je protiv. (10)

 

Plan i tržište rada

Hrvatska enciklopedija (11) definira plan kao:

  1. Unaprijed utvrđeni tijek kakva djelovanja; nacrt, program, osnova, projekt.
  2. U ekonomiji, studija, dokument kojim se određuju ciljevi, sadržaj i način ostvarenja neke svrhovite akcije. Rezultat je aktivnosti planiranja. Može se odnositi na jednu ili više jednokratnih akcija s konačnim ciljem ili na održavanje dugotrajnih aktivnosti kojima se potiču i ostvaruju željene promjene.

Obzirom na navedenu definiciju, zakonodavne izmjene i strateške mjere koje Vlada donosi vezane uz zapošljavanje stranih radnika predstavljaju oblik planskog pristupa tržištu rada.

Scott J. Shapiro, profesor prava i filozofije na Pravnom fakultetu Sveučilišta Yale te ravnatelj Yaleovog Centra za pravo i filozofiju i Yale CyberSecurity laboratorija, poznat je po svojoj teoriji planiranja u objašnjavanju pravnih institucija. Glavna teza ove teorije je da su pravne norme u nekoj jurisdikciji u određenom vremenu (ono što se često naziva zakonima) one norme koji su dio zajedničkog plana koji provode i nadziru pravne institucije. Te institucije, odnosno organizacije, za planiranje stvaraju, primjenjuju i provode planove. To sugerira da su mnoge pravne norme jednostavno planovi. Zakoni nisu samo pravila, već planovi koje pravne institucije stvaraju kako bi se riješili problemi u društvu. (12)

U ovome slučaju, izmjene i dopune Zakona o strancima donose „paket“ pravila koji služe za regulaciju tržište rada i zapošljavanje stranih radnika, što znači da postoji plan strateškog karaktera. Obzirom da navedeno, tvrdnja da Hrvatska „nema nikakav plan“ nije točna. Međutim, relevantna rasprava bi mogla biti vođena o tome je li predloženi plan dovoljno kvalitetan, aktualan i sveobuhvatan i odgovara li dugoročnim potrebama tržišta rada u Hrvatskoj.

Reference:

(1) Vidi: https://mup.gov.hr/gradjani-281562/moji-dokumenti-281563/stranci-333/statistika-169019/169019

(2) Vidi: https://mup.gov.hr/gradjani-281562/moji-dokumenti-281563/stranci-333/statistika-169019/169019

(3) Vidi: https://vlada.gov.hr/UserDocsImages/Vijesti/2025/Veljaca/6_veljace/Izmjene_i_dopune_Zakona_o_strancima.pdf

(4) Vidi: https://n1info.hr/vijesti/selak-raspudic-uskoro-cemo-imati-pola-milijuna-stranih-radnika-za-koje-nemamo-nikakav-plan/

(5) Vidi: https://www.index.hr/vijesti/clanak/hup-u-hrvatskoj-bi-do-2030-cetvrtina-radnika-mogli-biti-stranci/2539238.aspx

(6) Vidi: https://vlada.gov.hr/vijesti/sjednica-vlade-bolje-i-sustavnije-reguliranje-pravnog-okvira-za-strane-radnike-u-hrvatskoj/43785?lang=da

(7) Vidi: https://vlada.gov.hr/UserDocsImages/Vijesti/2025/Veljaca/6_veljace/Izmjene_i_dopune_Zakona_o_strancima.pdf

(8) Vidi: https://www.sabor.hr/hr/sjednice-sabora/konacni-prijedlog-zakona-o-izmjenama-i-dopunama-zakona-o-strancima-drugo-citanje-1

(9) Vidi: https://www.sabor.hr/hr/sjednice-sabora/konacni-prijedlog-zakona-o-izmjenama-i-dopunama-zakona-o-strancima-drugo-citanje-1

(10) Vidi: https://parlametar.hr/zastupnica/846-marija-selak-raspudic/glasanja

(11) Vidi: https://www.enciklopedija.hr/clanak/plan#:~:text=1.,na%C4%8Din%20ostvarenja%20neke%20svrhovite%20akcije

(12) Vidi: https://www.plunkett.host.dartmouth.edu/planning-theory-of-law-ii.pdf

 

Predsjednik SAD-a D. Trump: „SAD su na pomoć Ukrajini potrošile 350 milijardi dolara i potrošile su 200 milijardi dolara više od Europe.“

izv. prof. dr. sc. Kristijan Krkač

Što je Predsjednik SAD-a D. Trump rekao, tj. napisao?

Predsjednik SAD-a D. Trump je na društvenoj mreži Truth Social u srijedu (19/02/2025) objavio sljedeći post koji je uzburkao strasti i potaknuo brzu provjeru podataka na svjetskoj razini.

Izvornik: “Think of it, a modestly successful comedian, Volodymyr Zelenskyy, talked the United States of America into spending $350 Billion Dollars, to go into a War that couldn’t be won, that never had to start, but a War that he, without the U.S. and “TRUMP,” will never be able to settle. The United States has spent $200 Billion Dollars more than Europe, and Europe’s money is guaranteed, while the United States will get nothing back. Why didn’t Sleepy Joe Biden demand Equalization, in that this War is far more important to Europe than it is to us — We have a big, beautiful Ocean as separation. On top of this, Zelenskyy admits that half of the money we sent him is “MISSING.” He refuses to have Elections, is very low in Ukrainian Polls, and the only thing he was good at was playing Biden “like a fiddle.” A Dictator without Elections, Zelenskyy better move fast or he is not going to have a Country left. In the meantime, we are successfully negotiating an end to the War with Russia, something all admit only “TRUMP,” and the Trump Administration, can do. Biden never tried, Europe has failed to bring Peace, and Zelenskyy probably wants to keep the “gravy train” going. I love Ukraine, but Zelenskyy has done a terrible job, his Country is shattered, and MILLIONS have unnecessarily died – And so it continues. (Feb 19, 2025, 4:47 PM)” (1)

Hrvatski prijevod: „Zamislite samo to, skromno uspješni komičar, Volodimir Zelenski, nagovorio je Sjedinjene Američke Države da potroše 350 milijardi dolara, da uđu u rat koji se ne može dobiti, koji nikada nije trebao započeti, ali rat koji on, bez SAD-a i „TRUMPA“, nikada neće moći riješiti. Sjedinjene Države potrošile su 200 milijardi dolara više od Europe, a europski je trošak pokriven, dok Sjedinjene Države neće dobiti ništa natrag. Zašto Pospani Joe Biden nije zahtijevao izjednačenje, jer je ovaj rat mnogo važniji za Europu nego za nas – Imamo veliki, prekrasni Ocean kao razdjelnicu. Povrh svega, Zelenski priznaje da je pola novca koji smo mu poslali „NESTALO“. Odbija izbore, nalazi se vrlo nisko u ukrajinskim anketama, a jedino u čemu je bio dobar bilo je izigravati Bidena. Kao diktatoru bez izbora, Zelenskom je bolje da požuri ili mu više neće ostati država. U međuvremenu, uspješno pregovaramo o prekidu rata s Rusijom, nešto što svi priznaju da samo „TRUMP“ i Trumpova administracija mogu postići. Biden nikada nije pokušao, Europa nije uspjela donijeti mir, a Zelenskyy vjerojatno želi nastaviti s dobivanjem kruha bez motike. Volim Ukrajinu, ali Zelenski je napravio užasan posao, njegova zemlja je razbijena, a MILIJUNI su nepotrebno umrli – I tako se nastavlja.” (s engleskog preveo autor teksta).

Jesu li navedene količine dolara točne?

Newsweek je provjerio ovu izjavu i zaključio da je potpuno netočna. Temelj opovrgavanja točnosti i proglašavanja izjave lažnom je sljedeći podatak.

„Posebni generalni inspektor za Operaciju Atlantic Resolve (OAR), koji upravlja američkim nadzorom ove potrošnje, navodi da je Kongres dodijelio ili na drugi način stavio na raspolaganje gotovo 183 milijarde dolara prema Ukrajini i OAR-u, od čega je 130,1 milijarda dolara obvezano, a 86,7 dolara isplaćeno, između fiskalnih godina 2022. i 2024.“ (2)

No, ostale netočnosti u tom postu nisu detaljnije analizirane. Stoga pogledajmo druge izvore. „Kiel Institute for the World Economy“ na svom portalu ima stranicu „Ukraine support tracker“ i tamo je objavljeno koliko su SAD dosad potrošile na pomoć Ukrajini, ali i koliko je potrošila Europa. Konkretno, od početka ruske invazije na Ukrajinu 2022. do 12. mjeseca 2024. SAD su potrošile 114 milijardi eura, a Europa 132 milijarde eura. (3).

Zaključak

Dakle, SAD nisu potrošile 350 milijardi dolara niti su potrošile 200 milijardi dolara više od Europe. Zbog toga te podatke u tom postu trebamo ocijeniti kao NETOČNE.

P.S.

Ostali podaci iz istog Trumpova posta ovdje nisu predmet provjere, ali i njih su provjerili neki svjetski mediji. Tako je BBC Verify, tj. istraživači Matt Murphy i Jake Horton, provjerio ostale tvrdnje u tom postu i još neke tvrdnje u drugim Trumpovim izjavama i postovima, poput tvrdnje da je potpora Zelenskom 4% što je notorna neistina (štoviše, trenutačna potpora prema anketama niža je Trumpu u SAD-u nego Zelenskom u Ukrajini), zatim poput tvrdnje za je Zelenski diktator i na koncu tvrdnje da Ukrajina započela rat što je također notorna neistina jer je Rusija anketirala Krim 2014. i 2022. započela invaziju na Ukrajinu. (4)

Reference:

(1) Vidi: D. Trump, Truth Social (2025), URL: https://truthsocial.com/@realDonaldTrump/posts/114031332924234939 (pristupljeno: 20/02/2025).

(2) Vidi: Norton, T. (2025) “Fact Check: Did the US Give $350B to Ukraine, as Trump Claims?”, Newsweek, Published Feb 19, 2025 at 6:09 PM EST, URL: https://www.newsweek.com/fact-check-trump-says-usa-spent-350-billion-ukraine-2033333 (pristupljeno: 20/02/2025).

(3) Vidi: Christoph Trebesch, Giuseppe Irto and Taro Nishikawa (2025) „Ukraine support tracker“, na portalu „Kiel Institute for the World Economy“, URL: https://www.ifw-kiel.de/topics/war-against-ukraine/ukraine-support-tracker/ (pristupljeno: 20/02/2025).

(4) Vidi: Matt Murphy & Jake Horton (2025) “Fact-checking Trump claims about war in Ukraine”, BBC, BBC Verify, 19/02/2025, URL: https://www.bbc.com/news/articles/c9814k2jlxko (pristupljeno: 20/02/2025).