Predsjednik SAD-a D. Trump: „SAD su na pomoć Ukrajini potrošile 350 milijardi dolara i potrošile su 200 milijardi dolara više od Europe.“

izv. prof. dr. sc. Kristijan Krkač

Što je Predsjednik SAD-a D. Trump rekao, tj. napisao?

Predsjednik SAD-a D. Trump je na društvenoj mreži Truth Social u srijedu (19/02/2025) objavio sljedeći post koji je uzburkao strasti i potaknuo brzu provjeru podataka na svjetskoj razini.

Izvornik: “Think of it, a modestly successful comedian, Volodymyr Zelenskyy, talked the United States of America into spending $350 Billion Dollars, to go into a War that couldn’t be won, that never had to start, but a War that he, without the U.S. and “TRUMP,” will never be able to settle. The United States has spent $200 Billion Dollars more than Europe, and Europe’s money is guaranteed, while the United States will get nothing back. Why didn’t Sleepy Joe Biden demand Equalization, in that this War is far more important to Europe than it is to us — We have a big, beautiful Ocean as separation. On top of this, Zelenskyy admits that half of the money we sent him is “MISSING.” He refuses to have Elections, is very low in Ukrainian Polls, and the only thing he was good at was playing Biden “like a fiddle.” A Dictator without Elections, Zelenskyy better move fast or he is not going to have a Country left. In the meantime, we are successfully negotiating an end to the War with Russia, something all admit only “TRUMP,” and the Trump Administration, can do. Biden never tried, Europe has failed to bring Peace, and Zelenskyy probably wants to keep the “gravy train” going. I love Ukraine, but Zelenskyy has done a terrible job, his Country is shattered, and MILLIONS have unnecessarily died – And so it continues. (Feb 19, 2025, 4:47 PM)” (1)

Hrvatski prijevod: „Zamislite samo to, skromno uspješni komičar, Volodimir Zelenski, nagovorio je Sjedinjene Američke Države da potroše 350 milijardi dolara, da uđu u rat koji se ne može dobiti, koji nikada nije trebao započeti, ali rat koji on, bez SAD-a i „TRUMPA“, nikada neće moći riješiti. Sjedinjene Države potrošile su 200 milijardi dolara više od Europe, a europski je trošak pokriven, dok Sjedinjene Države neće dobiti ništa natrag. Zašto Pospani Joe Biden nije zahtijevao izjednačenje, jer je ovaj rat mnogo važniji za Europu nego za nas – Imamo veliki, prekrasni Ocean kao razdjelnicu. Povrh svega, Zelenski priznaje da je pola novca koji smo mu poslali „NESTALO“. Odbija izbore, nalazi se vrlo nisko u ukrajinskim anketama, a jedino u čemu je bio dobar bilo je izigravati Bidena. Kao diktatoru bez izbora, Zelenskom je bolje da požuri ili mu više neće ostati država. U međuvremenu, uspješno pregovaramo o prekidu rata s Rusijom, nešto što svi priznaju da samo „TRUMP“ i Trumpova administracija mogu postići. Biden nikada nije pokušao, Europa nije uspjela donijeti mir, a Zelenskyy vjerojatno želi nastaviti s dobivanjem kruha bez motike. Volim Ukrajinu, ali Zelenski je napravio užasan posao, njegova zemlja je razbijena, a MILIJUNI su nepotrebno umrli – I tako se nastavlja.” (s engleskog preveo autor teksta).

Jesu li navedene količine dolara točne?

Newsweek je provjerio ovu izjavu i zaključio da je potpuno netočna. Temelj opovrgavanja točnosti i proglašavanja izjave lažnom je sljedeći podatak.

„Posebni generalni inspektor za Operaciju Atlantic Resolve (OAR), koji upravlja američkim nadzorom ove potrošnje, navodi da je Kongres dodijelio ili na drugi način stavio na raspolaganje gotovo 183 milijarde dolara prema Ukrajini i OAR-u, od čega je 130,1 milijarda dolara obvezano, a 86,7 dolara isplaćeno, između fiskalnih godina 2022. i 2024.“ (2)

No, ostale netočnosti u tom postu nisu detaljnije analizirane. Stoga pogledajmo druge izvore. „Kiel Institute for the World Economy“ na svom portalu ima stranicu „Ukraine support tracker“ i tamo je objavljeno koliko su SAD dosad potrošile na pomoć Ukrajini, ali i koliko je potrošila Europa. Konkretno, od početka ruske invazije na Ukrajinu 2022. do 12. mjeseca 2024. SAD su potrošile 114 milijardi eura, a Europa 132 milijarde eura. (3).

Zaključak

Dakle, SAD nisu potrošile 350 milijardi dolara niti su potrošile 200 milijardi dolara više od Europe. Zbog toga te podatke u tom postu trebamo ocijeniti kao NETOČNE.

P.S.

Ostali podaci iz istog Trumpova posta ovdje nisu predmet provjere, ali i njih su provjerili neki svjetski mediji. Tako je BBC Verify, tj. istraživači Matt Murphy i Jake Horton, provjerio ostale tvrdnje u tom postu i još neke tvrdnje u drugim Trumpovim izjavama i postovima, poput tvrdnje da je potpora Zelenskom 4% što je notorna neistina (štoviše, trenutačna potpora prema anketama niža je Trumpu u SAD-u nego Zelenskom u Ukrajini), zatim poput tvrdnje za je Zelenski diktator i na koncu tvrdnje da Ukrajina započela rat što je također notorna neistina jer je Rusija anketirala Krim 2014. i 2022. započela invaziju na Ukrajinu. (4)

Reference:

(1) Vidi: D. Trump, Truth Social (2025), URL: https://truthsocial.com/@realDonaldTrump/posts/114031332924234939 (pristupljeno: 20/02/2025).

(2) Vidi: Norton, T. (2025) “Fact Check: Did the US Give $350B to Ukraine, as Trump Claims?”, Newsweek, Published Feb 19, 2025 at 6:09 PM EST, URL: https://www.newsweek.com/fact-check-trump-says-usa-spent-350-billion-ukraine-2033333 (pristupljeno: 20/02/2025).

(3) Vidi: Christoph Trebesch, Giuseppe Irto and Taro Nishikawa (2025) „Ukraine support tracker“, na portalu „Kiel Institute for the World Economy“, URL: https://www.ifw-kiel.de/topics/war-against-ukraine/ukraine-support-tracker/ (pristupljeno: 20/02/2025).

(4) Vidi: Matt Murphy & Jake Horton (2025) “Fact-checking Trump claims about war in Ukraine”, BBC, BBC Verify, 19/02/2025, URL: https://www.bbc.com/news/articles/c9814k2jlxko (pristupljeno: 20/02/2025).

Objavljuje li Ministarstvo obrazovanja netočne podatke o plaćama nastavnika?

Autor: Ramona Ščuric (Srednja.hr)

Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih je od rujna 2024. (1) počelo samostalno objavljivati podatke o prosječnim i medijalnim plaćama nastavnika u osnovnim i srednjim školama. No, na društvenim mrežama često se pojavljuju komentari na tu vijest koji sugeriraju da se radi o ‘netočnim’, ‘obmanjujući’ pa čak i ‘lažnim’ podacima i da MZOM širi ‘dezinformacije’.

– Vi zaista vjerujete onome što vam MZOM plasira za objavu? Znači, nastavnik s 10 godina staža i dvoje uzdržavanih članova obitelji nema ni prosječnu ni medijalnu plaću. Pa, dajte, izađite na teren po školama i prikupite podatke izravno od zaposlenih, a ne ono što poslodavci žele da javnost misli. Znate i sami kako to funkcionira u privatnom sektoru, ništa drugačije s plasiranjem plaća u javnost ne događa se ni u javnom sektoru. Zašto? Zbog obmanjivanja uže i šire javnosti, da su te plaće već jako velike, dok su u stvarnosti za najmanje 100 eura manje. Pravi novinari drugačije provedu istraživanje ako žele saznati pravu istinu, jedan je od mnogih sličnih komentara na društvenim mrežama (vidi fotografiju ispod).

Izvor: screenshot Facebook/srednja.hr/telegram.hr

Stoga smo provjerili odakle MZOM vadi podatke, kakve točno podatke objavljuje i jesu li to ‘dezinformacije’ kao što govori dio javnog diskursa. Plaće nastavnika, kao i sve plaće javnih i državnih službenika, nalaze se u Centraliziranom obračunu plaća (COP) koji je u vlasništvu FINA-e (2). To je poslovno-informatički sustav namijenjen za obračun i isplatu plaća, kao i ostalih materijalnih prava, naknada i drugog dohotka zaposlenicima i vanjskim suradnicima u državnoj službi i javnim službama te za kvalitetno izvješćivanje i analitiku isplaćenih plaća na razini cijeloga sustava. Za pristup tim podacima potrebno je imati certifikat koji se izdaje u ime poslovnog subjekta te glasi na ime i prezime osobe ovlaštene za upotrebu servisa kao i FINA kriptouređaj s dodijeljenim pravom na pojedini dio sustava.

MZOM: ‘Podatci koje objavljujemo su 100 posto točni’

Upravo iz tog sustava MZOM svakog mjeseca vadi podatke o plaćama nastavnika te ih objavljuje na svojim službenim stranicama od rujna 2024. godine. Upitali smo MZOM koji sve točno podaci se nalaze u COP-u i što sve ulazi u iznose prikazanih bruto i neto plaća nastavnika na njihovoj službenoj internetskoj stranici.

– Prosječna mjesečna isplaćena bruto i neto plaća izračunava se dijeljenjem ukupnih bruto i neto isplata s brojem zaposlenih koji su te isplate primili. Pritom su pod broj zaposlenika uključeni zaposlenici koji rade na puno radno vrijeme cijeli mjesec (dakle, bez zaposlenika koji su tijekom mjeseca bili na bolovanju), a pod isplatom smatra se plaća zaposlenika koja se sastoji od osnovne plaće i svih dodataka na plaću utvrđenih Zakonom o plaćama u državnoj službi i javnim službama, Temeljnim kolektivnim ugovorom za zaposlenike u javnim službama, Kolektivnim ugovorom za zaposlenike u osnovnoškolskim ustanovama  i Kolektivnim ugovorom za zaposlenike u srednjoškolskim ustanovama. Dakle, u iznose prosječnih plaća uključeni su svi dodaci na plaću, ali nije uključena naknada za trošak prijevoza niti iznosi materijalnih prava poput jubilarnih nagrada, pomoći, otpremnina, regresa, božićnice, dara za djecu i drugo, stoji u odgovoru MZOM-a.

Komentirali su i kako odbacuju optužbe za objavljivanje dezinformacija u vezi plaća nastavnika i da se istima ne manipulira.

– Budući da se putem sustava za Centralni obračun plaća (COP) isplaćuju plaće svim zaposlenim u školama, podatci koje objavljujemo su 100 posto točni jer se radi o iznosima isplata na račune svakog pojedinog djelatnika škole u određenom mjesecu, a u koje je uključeno sve što je pojedinom djelatniku taj mjesec isplaćeno na račun. U skladu s ovim, sasvim je jasno da se ne radi ni o kakvoj manipulaciji, nego o realnim isplatama, poručili su iz MZOM-a.

Što ulazi u podatke o plaćama koje objavljuje MZOM?

Kao što su i naveli iz MZOM-a, plaću zaposlenika škola čini osnovna plaća i dodaci na osnovnu plaću. Valja istaknuti da osnovna plaća nije isto što i osnovica plaće. Osnovica plaće u javnim službama se utvrđuje kolektivnim ugovorom (3) zaključenim između Vlade Republike Hrvatske i sindikata javnih službi. Osnovna plaća izračunava se tako da se bruto osnovica plaće, koju ugovore sindikati i Vlada, množi s pripadajućim koeficijentom radnog mjesta zaposlenika koja je propisana Uredbom o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova u javnim službama (4).

Na plaću nastavnika utječe i radni staž. Prema Zakonu o plaćama u javnim službama (5), plaću službenika i namještenika čini umnožak koeficijenta složenosti poslova radnog mjesta na koje je službenik i namještenik raspoređen i osnovice za izračun plaće, uvećan za 0,5 posto za svaku navršenu godinu radnog staža. Također puno ovisi i to ima li nastavnik ili nastavnica djecu jer to povisuje plaću za nekoliko stotina eura, ovisno o broju djece. Uz sve navedeno, ne smijemo zaboraviti i na dodatke na osnovnu plaću. U to spadaju dodaci za uspješnost na radu, dodaci za otežane uvjete rada, dodaci za posebne uvjete rada, dodatak za prekovremeni rad, dodatak za rad u smjenama, položajni dodaci i uvećanja plaće.

MZOM objavljuje podatke o prosječnim i medijalnim neto i bruto plaćama nastavnika u osnovnim i srednjim školama. Neto plaća je ono što nastavnici dobivaju na račun nakon što su plaćeni svi porezi i doprinosi. Uz te podatke navodi se i prosječna dob nastavnika zbog toga što se iznos plaće povećava s brojem godina radnog staža. Objavljuje se i razina napredovanja uz koji dolazi i pripadajući koeficijent. To znači da što je veće napredovanje nastavnika, veći mu je koeficijent, što znači da im se povećava i plaća. Također je bitno istaknuti da se podaci o plaćama koje objavljuje MZOM odnose na zaposlenike koji rade na puno radno vrijeme.

Što je prosječna, a što medijalna plaća i kako gledati te podatke?

Prosječna plaća računa se kao aritmetički prosjek svih plaća u nekom sustavu i stoga predstavlja okviran broj jer ne govori puno o tome koliko je u sustavu onih s malom, a koliko onih s velikom plaćom. Medijan je, s druge strane, broj koji razdvaja sortiranu listu brojeva točno na pola. Medijalna plaća se, dakle, dobiva tako da se sve plaće poredaju od najveće od najmanje te da se pogleda iznos one plaće koja se nalazi u sredini. To znači da pola ljudi u sustavu ima veću plaću od medijalne, a pola ima manju od navedene medijalne plaće.

Medijalni iznos plaće koju objavljuje MZOM znači da polovica svih nastavnika ima manji iznos od medijana, dok druga polovica nastavnika ima plaću veću od medijana. Prema podacima koje je portal srednja.hr dobio od MZOM-a u srpnju 2024. (6), ukupni broj učitelja i nastavnika u Hrvatskoj tada je bio 43.895. Dakle, njih 21.947 ima manju plaću od medijalnog iznosa, a ostalih 21.947 veću. Prema posljednjim podacima za prosinac 2024. (7), medijalne plaće nastavnika kreću se od 1.569 pa do 2.107 eura neto, a visina iznosa medijalne plaće ovisi o napredovanju. Oni koji nisu napredovali imaju najmanji koeficijent što, kako smo već rekli, utječe na visinu plaće pa je važno da nastavnici uspoređuju svoju plaću s pripadajućim koeficijentom.

Ima li smisla prikupljati podatke o plaćama izravno od zaposlenih?

U komentaru koji smo naveli na početku teksta predlaže se da se ‘izađe na teren po školama i prikupe podaci izravno od zaposlenih, a ne ono što poslodavci žele da javnost misli’. Taj potez bi jedino imao smisla kada bi apsolutno svih 43.895 zaposlenih nastavnika u osnovnim i srednjim školama dali svoje platne liste na uvid. No, ako se prikupi svega nekoliko tisuća platnih lista i to onih s najmanjim iznosom plaća, to ne bi nužno odražavalo cjelokupno stanje, jer bi takvi podaci bili pristrani i ne bi pružili točan prikaz situacije.

Zašto par tisuća plaća nastavnika s najmanjom plaćom nije odraz ‘realnog’ stanja? Zbog reprezentativnog uzorka (8). Reprezentativni uzorak je skup podataka koji vjerno odražava strukturu veće skupine, u ovom slučaju nastavnika. Da bi uzorak bio reprezentativan, mora uključivati sve relevantne članove skupine u pravim omjerima. U ovom kontekstu, ako se uzmu samo platne liste onih s najnižim plaćama, uzorak neće biti reprezentativan jer ne odražava prosječnu situaciju svih zaposlenih nastavnika. Da bi podaci bili precizni, trebali bi uključivati platne liste svih skupina zaposlenih, ne samo onih s nižim plaćama – što zapravo postoji u sustavu COP.

Zaključak: Tvrdnja da MZOM objavljuje netočne podatke o plaćama nastavnika je većinski netočna

Na temelju dostupnih informacija i odgovora MZOM-a, zaključak je kako Ministarstvo ne objavljuje netočne podatke o plaćama nastavnika. Podaci MZOM-a temelje se na velikom uzorku, što znači da je njihova reprezentativnost visoka. Razlike između stvarnih plaća koje nastavnici primaju i objavljenih prosjeka rezultat su različite metodologije izračuna (prosječna i medijalna plaća) te utjecaja raznih faktora koji se ne pojavljuju u javnim objavama (kao što su dodaci na plaću, prekovremeni, radni staž, broj djece itd.). Dakle, tvrdnja da Ministarstvo manipulira podacima o plaćama nastavnika najvjerojatnije proizlazi iz nesporazuma oko razumijevanja metodoloških razlika i dodatnih čimbenika koji utječu na iznos plaće. Vidljivo je da postoji nesigurnost među zaposlenima u školama u vezi sa stvarnim iznosima. Jesu li plaće nastavnika inače ‘premale’ u odnosu na one koje MZOM objavljuje, tema je za drugu raspravu koju trebaju voditi sindikati. Stoga, tvrdnje o objavi dezinformacija od strane MZOM-a o prosječnim i medijalnim plaćama nastavnika su većinski netočne.

 

(1) Vidi: Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih. Dostupno na: https://mzom.gov.hr/vijesti/isplata-placa-za-rujan-2024-godine-zaposlenicima-skolskih-ustanova-te-prosjecne-i-medijalne-place-u-kolovozu/6455

(2) Vidi: fina.hr Dostupno na: https://www.fina.hr/javna-tijela/centralizirani-obracun-placa-u-drzavnoj-sluzbi-i-javnim-sluzbama

(3) Vidi: Narodne novine, NN 29/2024. Dostupno na: https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2024_03_29_458.html

(4) Vidi: Narodne novine, NN 22/2024. Dostupno na: https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/full/2024_02_22_354.html

(5) Vidi: Narodne novine, NN 155/2023. Dostupno na: https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2023_12_155_2359.html

(6) Vidi: srednja.hr 2024. Dostupno na: https://www.srednja.hr/novosti/imamo-podatke-koliko-nestrucnih-nastavnika-radi-u-skolama-ali-i-njihov-ukupni-broj-po-zupanijama/

(7) Vidi: Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih. Dostupno na: https://mzom.gov.hr/vijesti/isplata-placa-za-sijecanj-2025-godine-zaposlenicima-skolskih-ustanova-te-prosjecne-i-medijalne-place-u-prosincu/6763

(8) Vidi: Hrvatska enciklopedija. Dostupno na: https://www.enciklopedija.hr/clanak/reprezentativni-uzorak

Je li dobit pekara narasla za 500 posto u godinu dana?

(Izvor: Facebook.hr, printscreen)

Autor: Marko Matijević

Datum: 19.02.2025.

Facebook stranica Halo Inspektore objavila je u četvrtak 13. veljače kako su pekarnicama rasle cijene 100-200 %, a kako je ‘neto dobit pekarnica 5x veća u godinu dana’. (1) U provjeri smo se držali tvrdnje o dobiti jer na realnu usporedbu rasta cijena utječe i promjena gramaže proizvoda, što je teško ustanoviti s vremenskim odmakom za prethodne godine.

Javili smo se Halo Inspektore i pitali koji im je izvor informacija te su nas uputili na prilog objavljen na RTL televiziji. (2) U prilogu su se pozvali na konsolidiranu dobit pekarske industrije koju je objavila FINA za 2023. godinu. (3) Podaci se odnose na 931 poduzetnika u djelatnosti proizvodnje kruha, svježih peciva, slastičarskih proizvoda i kolača (NKD 2007 10.71).

Neto dobit pekara u 2022. bila je 10,51 milijuna eura, a 2023. 51,56 milijuna eura. Riječ je 4,9 puta većoj dobiti čime se tvrdnja Halo Inspektore može smatrati točnom. Kada se usporede podaci iz 2022 i 2021. riječ je o porastu većem od 3 puta.

U javnosti je Facebook stranica Halo inspektore prepoznata kao inicijativa koja organizira brojke trgovina od početka 2025. u Hrvatskoj. Bojkot pekarnica je u objavi predstavljen kao inicijativa mladih, kao i drugim objavama. (4,5)

Dodatno smo analizirali podatke iz sustava Poslovne Hrvatske za 2023. i prethodne godine, dok će podaci za 2024. biti dostupni kroz nekoliko mjeseci. 10 najvećih pekara po prihodima u 2023. imale su i preko 5 puta povećanje dobiti u navedenoj godini. Za provjeru tvrdnje uzeli smo 10 najvećih pekarskih lanaca u 2023. po prihodima. (6) Riječ je o sljedećim pekarama; Mlinar, Mlin i Pekare, Pan-Pek, Pekar Tomo, Pekar, Klara, Robin, Bobis, Pekara Dubravica i Don Don.

Istaknimo kako prihodi za 2024. još nisu javno dostupni te će se takva analiza moći raditi sredinom ove godine. Podatke o financijskim rezultatima preuzeli smo sa servisa Poslovna Hrvatska. Najveći postotni porast dobiti u odnosu na 2022. godinu od 1052 % imao je Bobis, a najmanje Robin, koja je imala pad od 73 %.

Neto dobit svih 10 najvećih u 2023. je bila 23.979.400 milijuna eura. U 2022. godini neto dobit već spomenutih 10 najvećih je bila 4.656.500 €, a u prethodnoj 2021. malo većih 6.221.700 €.

Zaključno

Prema podacima FINA-e, neto dobit 931 poduzetnika u djelatnosti proizvodnje kruha, svježih peciva, slastičarskih proizvoda i kolača u 2023 je bila gotovo 5 puta veća nego prethodne godine, točnije 4,9 puta. U godini ranije, riječ je bilo o 3 puta većem porastu. Objava Halo Inspektore o 5 puta većoj dobiti pekarnica je točna.

Izvori:

(1) Vidi: Halo, inspektore. (2025). Facebook.com. Dostupno na: https://www.facebook.com/halo.inspektore/posts/pfbid02kpHQrq8qryf93KcjKZy1E8kQAooQ2WuGerUUU8ucMCDCfaWpMT4BJZmiSfVkusAKl

(2) Vidi: Marko Šiklić. (2024, October 24). Pekarski proizvodi poskupjeli peterostruko! Nekima dobit porasla i 10 puta. Net.hr. Dostupno na: https://net.hr/danas/rtl-danas/pekarski-proizvodi-poskupjeli-peterostruko-nekima-dobit-porasla-i-10-puta-eb7afc58-9158-11ef-9d95-829ff0affdfc (Pristupljeno: 14.02.2025.)

(3) Vidi: Financijska agencija – Fina. Rezultati poduzetnika u djelatnosti proizvodnje kruha, peciva i slastičarskih proizvoda u 2023. godini. (2024, October 16). Dostupno na: https://www.fina.hr/novosti/rezultati-poduzetnika-u-djelatnosti-proizvodnje-kruha-peciva-i-slasticarskih-proizvoda-u-2023.-godini

(4) Vidi: Halo, inspektore. (2025). Facebook.com. Dostupno na: https://www.facebook.com/halo.inspektore/posts/pfbid02pzqe4xQHmmCMxauAx5qJWwtdk6VLau4puf88Lqwt3ePMNAqkzGvSEu4fMGtM9pfol

(5) Vidi: Miro Soldić. (2023, October 24). Deset najvećih u pekarskoj industriji: Mlinar najbolji, Pan-pek jedini s gubicima. Bloomberg Adria; Bloomberg. Dostupno na: https://hr.bloombergadria.com/ekonomija/hrvatska/42991/deset-najvecih-u-pekarskoj-industriji-mlinar-najbolji-pan-pek-jedini-s-gubicima/news/ (Pristupljeno: 14.02.2025.)

(6) Vidi: Luka Filipović. (2024, June 5). Pekarima ide: Mlinar drži primat, pogledajte tko je u džep spremio najveću zaradu. Tportal.hr. Dostupno na: https://www.tportal.hr/biznis/clanak/pekarima-ide-mlinar-drzi-primat-pogledajte-tko-je-u-dzep-spremio-najvecu-zaradu-20240605  (Pristupljeno: 14.02.2025.)

Trump: „Rat je započeo jer je Biden rekao da Ukrajina može pristupiti NATO savezu“

(Izvor: Wikipedia.com, slobodna upotreba, URL: https://en.wikipedia.org/wiki/Donald_Trump, pristupljeno: 18.02.2025.)

prof. dr. sc. Kristijan Krkač

19/02/2025 11:10 Zagreb

Trupova optužba Bidena da je rekao da Ukrajina može pristupiti NATO savezu

Predsjednik SAD-a Trump rekao je 13.02.2025. u razgovoru u Ovalnom uredu (koji je prenosio FOX NEWS) da je „rat započeo jer je Biden rekao da Ukrajina može pristupiti NATO savezu“. (1) Iako to zvuči moguće, provjerimo je li bivši predsjednik Biden zaista rekao da Ukrajina može pristupiti NATO savezu?

Što je Biden zaista rekao o članstvu Ukrajine u NATO savezu?

Bivši predsjednik Biden zaista je rekao sljedeće i to u razdoblju od četiri godine (2021.-2024.). Ovo su najznačajnije Bidenove izjave o odnosu Ukrajine i NATO saveza pod vidom mogućeg članstva.

(2021.) „Biden je rekao da tek treba vidjeti hoće li Ukrajina biti primljena u NATO.“ (2)

(2021.) „Predsjednik SAD-a Joe Biden uvjerava Predsjednika Ukrajine Volodymyra Zelenskog da je nastojanje Kijiva da se priključi NATO savezu u rukama Ukrajine.“ (3)

(2022.) „NATO će biti uz Ukrajinu koliko god dugo treba.“ (4)

(2023.) „Budućnost Ukrajine je u NATO-u.“ (5)

(2023.) „Biden je izjavio za CNN da Ukrajina još nije spremna za članstvo u NATO

savezu i da rat treba završiti prije nego NATO počne razmišljati o primitku Ukrajine.“(6)

(2023.) „Ukrajina nije spremna za članstvo u NATO savezu i prerano je započeti

proces kojim bi se Ukrajini dopustio primitak u NATO usred rata.“ (7)

(2024.) „Mir u Ukrajini ne znači članstvo u NATO savezu.“ (8)

Je li itko relevantan rekao da Ukrajina može pristupiti NATO savezu ili da je u procesu pristupanja?

Priču o tome da se Ukrajina sprema pristupiti NATO savezu i da je u procesu pristupanja de facto je ponavljala ruska propaganda pa čak i sam predsjednik Ruske federacije, optuženik za ratne zločine i to čak i prije potpune invazije na Ukrajinu 2022. godine. (8)

Zaključak

Dakle, vrlo je vjerojatno ako ne i praktično sigurno da Biden nikad nije rekao da „Ukrajina može pristupiti NATO savezu“ pa čak niti to da može započeti proces pristupanja. Drugim riječima, nije točno ono što kaže Trump, tj. da je Biden rekao da Ukrajina može pristupiti NATO savezu. Trump de facto ponavlja rusku propagandu.

To da Biden to nije rekao ne treba miješati s onime što je zaista rekao niti s onime što su činjenice o odnosu Ukrajine i NATO saveza. Naime, NATO savez ima redovite odnose s nizom država koje nisu članice NATO saveza niti su započele proces primitka u NATO savez. (9)

P.S.

Prvi dio Trumpove izjave ovdje nije bio predmet provjere, tj. da je „rat započeo jer je Biden to rekao“. Naime, za početak je pitanje što je započelo, tj. ruski napad na Ukrajinu, ruska opća invazija na Ukrajinu ili rusko-ukrajinski rat (pojam specijalne vojne operacije koji koristi službena Rusija je činjenično i kriterijski netočan i predstavlja potpuni politički cinizam)? Nadalje, pitanje je i kad je započelo to što je započelo, tj. rat, invazija ili sl., tj. je li započelo 2014. ili 2022. što su dvije najznačajnije godine. Konačno, ako početak ruskog napada na Ukrajinu računamo od 2014., onda Bidenova izjava nije mogla biti uzrok, razlog ili motiv za ruski napad. Naime, tad je predsjednik SAD-a bio Obama. No, može se reći da je Trumpova uporaba riječi „rat“, a ne „ruska invazija na Ukrajinu“ (što je presudan događaj za početak rata) također podjednako politički cinična koliko i ruska uporaba pojma „specijalne vojne operacije“.

Podnožne napomene:

(1) URL: https://www.foxnews.com/video/6368781779112 (Pristupljeno 18.02.2025.)

(2) URL: https://www.nbcnews.com/politics/politics-news/biden-says-it-remains-be-seen-if-ukraine-will-be-n1270807 (Pristupljeno 18.02.2025.)

(3) URL: https://www.reuters.com/world/europe/ukrainian-president-zelenskiy-holding-talks-with-biden-adviser-says-2021-12-09/ (Pristupljeno 18.02.2025.)

(3) URL: https://www.theguardian.com/world/2022/jun/30/nato-will-stick-with-ukraine-as-long-as-it-takes-says-joe-biden (Pristupljeno 18.02.2025.)

(4) URL: https://www.defense.gov/News/News-Stories/Article/Article/3456385/biden-speaks-on-ukraines-future-with-nato-in-vilnius/ (Pristupljeno 18.02.2025.)

(5) URL: https://edition.cnn.com/2023/07/09/politics/joe-biden-ukraine-nato-russia-cnntv/index.html (Pristupljeno 18.02.2025.)

(6) URL: https://www.nytimes.com/2023/07/09/us/politics/biden-ukraine-nato.html (Pristupljeno 18.02.2025.)

(7) URL: https://kyivindependent.com/biden-2/ (Pristupljeno 18.02.2025.)

(8) URL: https://www.reuters.com/fact-check/putin-speech-about-ukraine-joining-nato-predates-invasion-2024-02-29/ (Pristupljeno 18.02.2025.)

(9) URL: https://en.wikipedia.org/wiki/Ukraine%E2%80%93NATO_relations (Pristupljeno 18.02.2025.)

Netočnosti u članku Jutarnjeg lista: „Svijet se drastično mijenja – Njemačka, Francuska, Italija i Britanija postaju patuljci, a u cijeloj priči mogla bi profitirati Hrvatska!“

(Izvor: Jutarnji list, printscreen)

Uvod

Provjerili smo članak objavljen u Jutarnjem listu dana 9. siječnja 2025. pod naslovom “Svijet se drastično mijenja – Njemačka, Francuska, Italija i Britanija postaju patuljci, a u cijeloj priči mogla bi profitirati Hrvatska!” (1) Autor članka je Gojko Drljača.

Prilikom analize, fokusirali smo se na ekonomske podatke, posebno vezane uz bruto domaći proizvod (BDP) pojedinih država i na to kako su oni predstavljeni u članku. Naša provjera pokazala je nekoliko značajnih pogrešaka u prijevodu koje mogu dovesti do pogrešne interpretacije ekonomskih odnosa među državama.

  1. Netočno korištenje pojmova trilijun/bilijun

Jedna od najvećih metodoloških pogrešaka u članku odnosi se na korištenje izraza trilijun, koji u različitim jezicima ima drugačije značenje:

  • U Hrvatskoj i većini europskih zemalja, trilijun označava broj 10¹⁸ (milijarda milijardi).
  • U anglosaksonskim zemljama poput SAD-a i Velike Britanije, trillion označava broj 10¹² (milijun milijuna), što je u europskom sustavu zapravo bilijun.

U članku se pogrešno navodi:

“Ako gledamo BDP usklađen za paritete kupovne moći (PPP) kineski iznosi 30-31 trilijun dolara, američki 26-28 trilijuna, a indijski 11-12 trilijuna.”

Ovi podaci su netočni jer su brojevi trebali biti izraženi kao bilijuni (10¹²), a ne trilijuni (10¹⁸).

Ispravna verzija bi glasila:

  • Kina: 30-31 bilijun dolara
  • SAD: 26-28 bilijuna dolara
  • Indija: 11-12 bilijuna dolara [navedeni iznos od 11-12 bilijuna dolara manji je od procjene MMF-a za 2024. godinu, koja iznosi 16,02 bilijuna dolara. Međutim, ova razlika može biti posljedica različitih metodologija ili izvora podataka]. (2)

U ekonomskim analizama, trilijun (10¹⁸) se praktično nikada ne koristi jer bi to bila nezamislivo velika brojka, veća od ukupne svjetske ekonomije.

  1. Netočna interpretacija BDP-a Pakistana per capita

Još jedna značajna pogreška odnosi se na pogrešno izražavanje BDP-a Pakistana per capita. U članku stoji:

“BDP Pakistana per capita trenutačno je bijedan jer iznosi samo 375-400 milijardi dolara, ali bi već za deset godina mogli narasti iznad 700 milijardi.”

Ova tvrdnja je netočna jer je umjesto BDP-a per capita (po stanovniku) naveden ukupni BDP, izražen u milijardama dolara. Ispravan prikaz bio bi:

  • Ukupni BDP Pakistana iznosi 375-400 milijardi dolara.
  • BDP per capita morao bi se računati dijeljenjem ukupnog BDP-a s brojem stanovnika.

Greška nastaje zbog zamjene ukupnog BDP-a s BDP-om po glavi stanovnika, što može dovesti čitatelje u zabludu.

Članak navodi da je BDP Pakistana per capita 375-400 milijardi dolara, što je netočno. Prema podacima Svjetske banke, BDP per capita Pakistana iznosi oko 1.538 USD u 2022. godini (3). Ukupni BDP zemlje iznosi oko 376,493 milijardi USD u 2022. godini.

Zaključak

Ova analiza pokazuje da članak sadrži više strukturnih grešaka, koje su rezultat pogrešnog prevođenja, nedosljedne primjene mjernih jedinica i loše interpretacije ekonomskih podataka:

  1. Neispravno korištenje izraza trilijun/bilijun dovodi do pogrešnih usporedbi veličina ekonomija.
  2. Pogrešno izražavanje BDP-a per capita ukazuje na slabo razumijevanje osnovnih ekonomskih pojmova.

📌 Preporuka: Ispraviti sve navedene pogreške u članku i osigurati konzistentnost ekonomskih podataka kako bi se izbjeglo dezinformiranje čitatelja. Također, preporučujemo dodatnu redakturu ekonomski orijentiranih tekstova u budućim objavama kako bi se osigurala točnost i jasnoća informacija.

Autor: Lažna uzbuna FC tim

 

Izvori:

(1) Jutarnji list. (2025.). Svijet se drastično mijenja: Njemačka, Francuska, Italija i Britanija postaju patuljci, a u cijeloj priči mogla bi profitirati Hrvatska. Dostupno na: https://www.jutarnji.hr/vijesti/svijet/svijet-se-drasticno-mijenja-njemacka-francuska-italija-i-britanija-postaju-patuljci-a-u-cijeloj-prici-mogla-bi-profitirati-hrvatska-15540922(Pristupljeno: 17.2.2025.)

(2) World Bank. (2025). GDP per capita (current US$) – Pakistan. Preuzeto s https://data.worldbank.org/indicator/NY.GDP.PCAP.CD?locations=PK

(3) International Monetary Fund. (2025). GDP based on purchasing power parity (PPP). Preuzeto s https://www.imf.org/external/datamapper/PPPGDP@WEO/OEMDC/ADVEC/WEOWORLD/IND

 

Što se krije iza naslova vijesti: „Stotine tisuća Hrvata osjetit će Trumpov bijes: ‘To mu je trn u oku’?”

Višnja Kovačićek

02.02.2025.

Provjerili smo vijest objavljenu na portalu Dnevno.hr od 19. siječnja 2025., kataklizmičkog naslova „Stotine tisuća Hrvata osjetit će Trumpov bijes: ‘To mu je trn u oku’.” (1) Naslov dramatično aludira na odmazdu novoizabranog predsjednika Sjedinjenih Američkih Država, Donalda Trumpa i ugrozu stotina tisuća Hrvata.

(Izvor: Dnevno.hr, printscreen)

Tekst vijesti donosi i precizniju informaciju da je Trumpov bijes umjeren na Hrvate koji žive u Njemačkoj. Kontekst iz kojeg autor članka upozorava Hrvate na ugrozu je tumačenje izjave njemačkog ministra gospodarstva Roberta Habecka, koji je, kako autor navodi, izjavio: „Njemačka će biti glavna europska meta trgovinskih carina američkog predsjednika Donalda Trumpa nakon što on stupi na dužnost” i kako autor navodi „tijekom govora na predizbornom skupu Zelenih u Münchenu, kazao da je zemlja Europske unije ‘s najvećim trgovinskim suficitom (sa SAD-om) Njemačka – a to je trn u oku Donaldu Trumpu’”.

Hans von der Burchard i Giovanna Coi u tekstu „Njemačka je glavna meta EU-a Trumpovih carina, upozorava ministar gospodarstva“ objavljenom na portalu Politico pišu sljedeće: „Njemačka će biti glavna europska meta trgovinskih carina američkog predsjednika Donalda Trumpa nakon što on stupi na dužnost, rekao je u subotu njemački ministar gospodarstva Robert Habeck. Upozorenje Habecka, koji je vodeći kandidat Zelene stranke na izborima u Njemačkoj 23. veljače, stiglo je istog dana kad i nešto pozitivnija izjava njegovog protivnika desnog centra Friedricha Merza, koji je Trumpa nazvao vrlo predvidljivim. Govoreći na predizbornom skupu Zelenih u Münchenu, Habeck je rekao da je zemlja EU s najvećim trgovinskim suficitom [sa SAD-om] Njemačka – a to je trn u oku Donaldu Trumpu.“ (2) (prijevod autora)

Prema izvješću Središnjeg državnog uredu za Hrvate izvan Republike Hrvatske (3), u Njemačkoj živi oko 500.000 hrvatskih iseljenika i njihovih potomaka. Prema podacima njemačkog Destatisa, Saveznog zavoda za statistiku (4), u Njemačkoj živi 71.347.057 Nijemaca te 12.108.988 stranaca. U slučaju nametanja trgovinskih carina Njemačkoj, svi oni mogli bi osjetiti negativne efekte nametanja carina, a ne samo Hrvati koji žive u Njemačkoj. Iz teksta vijesti Dnevno.hr nejasno je kako i zašto autor vijesti, od 83,5 milijuna stanovnika Njemačke, izdvaja nekoliko stotina tisuća Hrvata te zaključuje da će upravo oni osjetiti Trumpov bijes i da su mu trn u oku.

Pitali smo Dnevno.hr za pojašnjenje naslova i teksta vijesti te nam je Bruno Herljević, glavni urednik portala Dnevno.hr, odgovorio: „Članak je u suštini prijevod teksta s portala Politico, a govori o Trumpovom navodnom ‘piku’ na Njemačku, Njemačka je država u kojoj imamo oko 500 tisuća Hrvata koji tamo žive, a Dnevno ima veliku čitalačku publiku upravo tamo, koja se smatra Hrvatima i redovno izvještavamo o stvarima koje se tiču njih. Naš portal, kao i gomila portala u Hrvatskoj i ostatku regije, koristi određen modus operandi kod obrade opreme, pritom mislim i na broj znakova u naslovu i na ‘teaser’ element (koji nije a priori clickbait, ali nešto mora sakriti) i na samu prezentaciju naslova. Kako je došlo do naslova. U našim člancima, nerijetko, zemlje u kojima živi puno dijaspore, Hrvata (Njemačka, Kanada, Australija), u naslove umjesto naziva tih zemalja, stavljamo formulaciju ‘Zemlja u kojoj žive tisuće Hrvata’ ili skraćeno ‘Brojni Hrvati ili Stotine tisuća Hrvata’ ovisno o broju znakova u naslovu koje možemo potrošiti (80-90 maksimalno)… Dakle, kada kažemo to “Hrvati” u naslovu u ovom slučaju, ne mislimo nužno na državljane Hrvatske, nego na nacionalnost, Hrvate u dijaspori koje će zakačiti ili neće ‘Trumpov bijes prema Njemačkoj’ ili koji će osjetiti posljedice nečega u toj zemlji, iako su Hrvati, jer tamo žive. U tekstu je to pojašnjeno odmah u drugom paragrafu, a čak ima i poveznica koja vodi na strancu na kojoj je taj podatak i objavljen. “No, nije jedino Kanada ta koja ima razloga za brigu. Među ostalim, ima i Njemačka gdje živi trenutačno oko 500 tisuća Hrvata i koja je jedan od najvećih trgovinskih partnera Hrvatske.”

Iako Dnevno.hr u odgovoru navodi da je riječ o naslovu koji u naslovu ima „teaser element“, riječ je o vijesti čiji je naslov dramatičan i senzacionalistički te pogrešno predstavlja članak radi privlačenja klikova tzv. clickbait. Naslov vijesti „Stotine tisuća Hrvata osjetit će Trumpov bijes: ‘To mu je trn u oku’“ dramatično aludira na odmazdu novoizabranog predsjednika Sjedinjenih Američkih Država, Donalda Trumpa i ugrozu stotina tisuća Hrvata. Sadržaj same vijesti nije u skladu s naslovom, koji je u ovom zavaravajući i usmjeren na podizanje panike i zabrinutosti.

 

(1) Vidi: A.P. (2025). „Stotine tisuća Hrvata osjetit će Trumpov bijes: ‘To mu je trn u oku’.“ Dnevno.hr.   Dostupno na: https://www.dnevno.hr/vijesti/stotine-tisuca-hrvata-osjetit-ce-trumpov-bijes-to-mu-je-trn-u-oku-2616890/ – google_vignette. (Pristupljeno: 28. 01 .2025.)

(2) Vidi: H. v. d. B. and G. C. (2025). “Germany is main EU target of Trump tariffs, warns economy minister“, Politico. Dostupno na: https://www.politico.eu/article/donald-trump-robert-habeck-germany-eu-target-tariffs-economy-minister/.(Pristupljeno: 02. 02. 2025.)

(3) Vidi: Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske, (n.d.). Hrvatski iseljenici u prekomorskim i europskim državama i njihovi potomci. Dostupno na: https://hrvatiizvanrh.gov.hr/hrvati-izvan-rh/hrvatsko-iseljenistvo/hrvatski-iseljenici-u-prekomorskim-i-europskim-drzavama-i-njihovi-potomci/749

(4) Vidi: Statistisches Bundesamt (Destatis), (2023). Current population by sex and citizenship, 2023 (basis 2022). Dostupno na: https://www.destatis.de/EN/Themes/Society-Environment/Population/Current-Population/Tables/census-sex-and-citizenship-2023-basis-2022.html