Rješenja o porezu na nekretnine doista su stizala i onima koji nisu trebali platiti, ali tportal previše pojednostavljuje uzrok problema

Porezna uprava priznala je pogrešno izdana rješenja, no službeni propisi i vodiči pokazuju da problem nije bio samo u dvije baze podataka.

Autori: Dr.sc. Kristijan Krkač i Josip Tomašković

Tvrdnja koja se analizira:

Tportal.hr je 23. ožujka 2026. objavio članak Milana Dalmacije pod naslovom „Dobili ste rješenje o porezu na nekretnine, a niste trebali? Poreznici objasnili u čemu je problem”, u kojem se navodi da je Porezna uprava „koristeći samo dvije od čak šest evidencija” izdavala rješenja, da je do prošlog ponedjeljka bilo „čak 36.000 prigovora”, te da su rješenja dobivali i oni koji prema propisima ne bi trebali platiti porez, primjerice vlasnici nekretnina u kojima žive ili ih dugoročno iznajmljuju. (1)

Područje analize:

Porez na nekretnine uveden je od 1. siječnja 2025. kao zamjena za porez na kuće za odmor, a porezno tijelo donosi rješenje prema stanju, namjeni i vlasništvu nekretnine na dan 31. ožujka godine za koju se porez utvrđuje. Zakon istodobno propisuje da se rješenje ne donosi kada je porezni obveznik oslobođen plaćanja poreza. Nekretnine koje služe za stalno stanovanje i one koje su iznajmljene za stalno stanovanje najmanje deset mjeseci oslobođene su poreza, ali sama prijava prebivališta nije automatski dokaz stalnog stanovanja. Zato je u ovoj provjeri bilo potrebno razdvojiti četiri pitanja: jesu li pogrešna rješenja stvarno slana, koje su nekretnine doista izuzete, na kojim je podacima Porezna uprava formalno smjela i trebala temeljiti rješenja, te jesu li brojke iz članka dovoljno precizno prikazane. Istu jezgru tvrdnje prenijeli su i drugi mediji, među njima HRT i Večernji list, dok je Dnevnik Nove TV objavio i izjavu ravnatelja Božidara Kutleše o tome da prisilne naplate neće biti dok se ne utvrdi činjenično stanje. (2) (3) (5) (6) (9) (10) (12)

Analiza:

1) Pogrešna rješenja jesu potvrđena, a zakon jasno pokazuje tko ne bi smio biti oporezovan

Središnja tvrdnja tportalova teksta, da su neka rješenja poslana i onima koji nisu trebali biti obveznici poreza, potvrđena je službenim objavama Porezne uprave. U priopćenju od 3. ožujka Porezna uprava navodi da će „bez odgode ispraviti sva pogrešna rješenja o porezu na nekretnine”, a 19. ožujka dodatno objavljuje da je „tijekom redovne obrade i razmjene podataka” uočen dio slučajeva koji traže dodatnu provjeru i usklađivanje. HRT je istu poruku prenio preko Hine, a Dnevnik.hr objavio je Kutlešinu izjavu da do utvrđivanja stvarnog stanja neće biti ovrha ni prisilne naplate. To znači da jezgra tportalove vijesti nije senzacionalistička izmišljotina, nego opis stvarnog administrativnog problema koji je sama Porezna uprava priznala. (4) (5) (9) (10) Točnost te jezgre dodatno potvrđuje sam zakonski okvir. Izmjene Zakona o lokalnim porezima iz prosinca 2024. propisuju da porezno tijelo neće donositi rješenje kada se porezni obveznik oslobađa obveze poreza na nekretnine. Službena pitanja i odgovori Porezne uprave navode da se porez ne plaća na nekretninu koja služi za stalno stanovanje vlasnika, djeteta ili druge fizičke osobe koja u njoj stalno stanuje, kao ni na nekretninu koja je iznajmljena na temelju ugovora o najmu za stalno stanovanje od najmanje deset mjeseci. Službeni pregled slučajeva primjene poreza izrijekom navodi da se u takvim slučajevima rješenje ne donosi jer se porez ne utvrđuje. Zato je tvrdnja da su neka rješenja stigla i osobama koje su trebale biti izuzete od poreza u osnovi točna. (2) (3) (8) Ipak, tportalov tekst ostavlja dojam kao da je svako rješenje poslano na adresu stalnog stanovanja automatski nezakonito. To je pojednostavljenje. Zakon i službeni vodiči Porezne uprave naglašavaju da prijava prebivališta sama po sebi nije dovoljan dokaz stalnog stanovanja. Porezno tijelo može tražiti dodatne dokaze, a za dugoročni najam ugovor mora biti prijavljen Poreznoj upravi. Drugim riječima, nije svaka žalba nužno osnovana, pa broj prigovora nije isto što i broj potvrđenih pogrešaka. Ta nijansa u članku nije dovoljno jasno razdvojena. (3) (6) (8)

2) Uzrok nije moguće svesti samo na “dvije od čak šest evidencija”

Najproblematičniji dio tportalova članka nije tvrdnja da je grešaka bilo, nego objašnjenje da je Porezna uprava problem proizvela zato što je koristila „samo dvije od čak šest evidencija”. Takva formulacija zvuči čvrsto, ali službeni izvori pokazuju širu i složeniju sliku. Već u obavijesti od 23. veljače 2026. Porezna uprava navodi da se rješenja donose na temelju podataka kojima raspolaže, podataka iz evidencija komunalne naknade, te ostalih podataka koji su od utjecaja na utvrđivanje porezne obveze, a koje su dostavila upravna tijela jedinica lokalne samouprave i sami porezni obveznici. Zakon također ne propisuje popis od „šest obveznih evidencija”, nego razmjenu podataka između Porezne uprave i jedinica lokalne samouprave, uz evidenciju komunalne naknade i druge podatke koji mogu utjecati na utvrđivanje poreza. To znači da je tportalova formulacija više novinarska konstrukcija nego zakonska ili službena kategorija. (2) (6) (7) Službeni pregled slučajeva primjene poreza dodatno pokazuje da postupak nije zamišljen samo kroz dvije baze. Za vlasnika koji živi u svojoj jedinoj nekretnini Porezna uprava navodi da porezno tijelo postojanje nekretnine i uvjete za oslobođenje utvrđuje iz podataka komunalne naknade i OIB sustava. Za dugoročni najam dodaje i Informacijski sustav Porezne uprave, odnosno podatke relevantne za porez na dohodak od najma. To znači da su u formalnom modelu već ugrađena najmanje tri izvora podataka, a ne samo dva. Tportal je, dakle, zahvatio jedan stvarni operativni problem, ali ga je pretvorio u previše linearnu priču. (8) Da je problem bio u neusklađenosti više registara, a ne u „tehničkoj grešci” jedne ili dvije baze, vidi se i iz demantija koji je Porezna uprava poslala Jutarnjem listu 2. ožujka. U tom demantiju stoji da nema govora o promjeni poreznog statusa nekretnina za trajno stanovanje, nego o potrebi dodatnog usklađivanja podataka iz više službenih registara na razini gradova, općina i Porezne uprave. Slično je formulirano i u službenoj objavi od 19. ožujka, gdje se govori o redovnoj obradi i razmjeni podataka, a ne o jednoj jedinoj pogrešnoj bazi. Zato je preciznije reći da je prvi masovni val rješenja očito bio snažno oslonjen na evidenciju komunalne naknade i MUP-ove podatke o prebivalištu i boravištu, što Večernji list istoga dana i navodi, ali nije dovoljno utemeljeno tvrditi da je cijeli sustav odlučivanja bio sveden samo na te dvije baze. (5) (11) (12) Tportal je pritom točno zahvatio još jednu važnu okolnost, a to je da Porezna uprava ima problem s povezivanjem članova obitelji i pojedinih stambenih jedinica. Večernji list navodi da među žalbama dominiraju upravo slučajevi stanova u kojima žive članovi obitelji, primjerice djeca, a Porezna uprava na svojim stranicama o Središnjem registru stanovništva navodi da od 1. lipnja 2026. slijedi puna operativnost registra s podacima o srodstvu, prebivalištu i stambenim jedinicama. Zakon o Središnjem registru stanovništva potvrđuje da će se u registru povezivati roditelji i djeca, prebivalište i boravište te podaci o stambenoj jedinici. Drugim riječima, članak je točan kada sugerira da bi buduća integracija registara mogla smanjiti broj pogrešnih rješenja, ali nije dovoljno precizan u opisivanju postojećeg pravnog i tehničkog okvira. (12) (13) (14)

3) Brojke iz članka uglavnom stoje, ali nisu sve jednako čvrsto potvrđene

Brojčani dio tportalova članka djelomično je potvrdiv, a djelomično je prikazan kao čvršći nego što ga primarni izvori dopuštaju. Tportal navodi oko 278.000 rješenja za oko 290.000 nekretnina od ukupno 1,3 milijuna analiziranih. Večernji list istoga dana piše o oko 86 tisuća rješenja u prvom krugu i oko 192 tisuće u drugom, što daje približno 278 do 280 tisuća rješenja, pa je red veličine usklađen. Također se u više medija pojavljuje podatak da je Porezna uprava nadležna za 386 općina i gradova, dok njih 170 porez naplaćuje samostalno, što objašnjava zašto Porezna ne barata potpunom slikom za sve jedinice lokalne samouprave u državi. (10) (12) Međutim, točan zbroj od 36.000 prigovora kao zasebna službeno objavljena statistika ne može se pouzdano potvrditi iz primarnih dokumenata Porezne uprave dostupnih na dan provjere. Službeno priopćenje od 19. ožujka govori da će svi zaprimljeni prigovori biti riješeni u roku od dva mjeseca, ali ne objavljuje broj. Taj broj od 36.000 istoga dana prenose tportal i Večernji list kao podatak dobiven u razgovoru s poreznicima. Zato je razumno reći da je broj medijski dosljedno prenesen, ali nije jednako čvrsto dokumentiran kao, primjerice, zakonska izuzeća ili službeno obećanje o poništavanju pogrešnih rješenja. (1) (5) (12) Tportalove postotke ipak je moguće matematički provjeriti. Ako se uzme 36.000 prigovora na 1,3 milijuna nekretnina za koje su povučeni podaci, dobiva se približno 2,77 posto, što se zaokružuje na 2,8 posto. Ako se isti broj usporedi s 290.000 nekretnina za koje je rješenje izdano, dobiva se oko 12,41 posto, što odgovara navodu od 12,4 posto. U tom uskom računskom smislu brojke stoje. Ali metodološki je važno naglasiti da je riječ o udjelu prigovora, a ne o udjelu potvrđeno pogrešnih rješenja. Upravo tu članak prelazi iz administrativne statistike u novinarski dojam. (1) (12) Isti obrazac vidi se i u tvrdnji da je riječ o nekretninama koje se koriste za kratkoročni najam ili su prazne. To je u praktičnom smislu uglavnom točno jer su to glavne skupine koje ne ostvaruju oslobođenje, ali zakonski gledano porez zahvaća šire sve stambene nekretnine koje ne ispunjavaju uvjete za oslobođenje. Porezna uprava u svojim vodičima posebno navodi i druge situacije, poput nekretnina koje služe članu obitelji, nekretnina koje se koriste za poslovnu djelatnost ili nekretnina neprikladnih za stanovanje. Tportal, dakle, ne ulazi u činjeničnu pogrešku, ali čitatelju daje užu sliku stvarnog normativnog okvira. (3) (7) (8)

Zaključak

Zbog toga što Porezna uprava sama potvrđuje pogrešno izdana rješenja i jer zakon stvarno oslobađa stalno stanovanje i dugoročni najam od poreza, ali i zato što tekst previše pojednostavljuje uzrok na „dvije od šest evidencija” te broj prigovora implicitno približava broju potvrđenih pogrešaka, ocjena ovog članka je “većinski točno”. (2) (4) (5) (8) (12) Ova ocjena nije “točno” jer službeni izvori pokazuju širi pravni i podatkovni okvir od onoga kako ga članak opisuje. Nije ni niža od toga jer je glavna vijest, da su rješenja stvarno stizala i onima koji nisu trebali platiti porez te da će se takva rješenja poništavati, potvrđena u više neovisnih izvora. (4) (5) (9) (10) Preciznija formulacija glasila bi ovako: Porezna uprava doista je poslala dio rješenja i građanima koji prema pravilima o stalnom stanovanju, članu obitelji u nekretnini ili dugoročnom najmu nisu trebali biti oporezovani. Uzrok nije moguće svesti samo na dvije baze podataka, nego na širu neusklađenost službenih evidencija, oslanjanje na pojedine početne izvore podataka i potrebu naknadne provjere konkretnih slučajeva. (5) (8) (11) (13) (14)

Vidi:

1. Tportal.hr. Dobili ste rješenje o porezu na nekretnine, a niste trebali? Poreznici objasnili u čemu je problem. 23. ožujka 2026.https://www.tportal.hr/biznis/clanak/dobili-ste-rjesenje-o-porezu-na-nekretnine-a-niste-trebali-poreznici-objasnili-u-cemu-je-problem-20260323,
2. Narodne novine. Zakon o izmjenama i dopuni Zakona o lokalnim porezima. NN 152/2024, 24. prosinca 2024., https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2024_12_152_2504.html,
3. Porezna uprava. Porez na nekretnine.https://porezna-uprava.gov.hr/hr/porez-na-nekretnine-4814/4814
4. Porezna uprava. PRIOPĆENJE ZA JAVNOST, porez na nekretnine. 3. ožujka 2026, https://porezna-uprava.gov.hr/hr/priopcenje-za-javnost-porez-na-nekretnine/8382
5. Porezna uprava. Porez na nekretnine, postupanje po prigovorima. 19. ožujka 2026., https://porezna-uprava.gov.hr/hr/porez-na-nekretnine-postupanje-po-prigovorima/8409
6. Porezna uprava. Rješenja o utvrđivanju obveze poreza na nekretnine za 2025. godinu. 23. veljače 2026., https://porezna-uprava.gov.hr/hr/rjesenja-o-utvrdjivanju-obveze-poreza-na-nekretnine-za-2025-godinu/8359
7. Porezna uprava. Porez na nekretnine, prijava podataka bitnih za oporezivanje. 17. ožujka 2025., https://porezna-uprava.gov.hr/hr/porez-na-nekretnine-prijava-podataka-bitnih-za-oporezivanje/7575
8. Porezna uprava. Pregled slučajeva primjene poreza na nekretnine od 2025. [PDF]., https://porezna-uprava.gov.hr/UserDocsImages/Arhiva/Dokumenti%20razno/Pregled%20slu%C4%8Dajeva%20primjene%20poreza%20na%20nekretnine%20od%202025.pdf?vel=175886
9. HRT. Porezna uprava o postupanju po prigovorima na rješenja o porezu na nekretnine. 19. ožujka 2026. https://vijesti.hrt.hr/gospodarstvo/porezna-uprava-o-postupanju-po-prigovorima-na-rjesenja-o-porezu-na-nekretnine-12627630
10. Dnevnik.hr. Ravnatelj Porezne uprave o kaosu s rješenjima: “Neće biti prisilne naplate, ovo trebate učiniti”. 2. ožujka 2026., https://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/ravnatelj-porezne-uprave-bozidar-kutlesa-u-studiju-dnevnika-nove-tv—966764.html
11. Jutarnji list. Stanare Španskog preplašila porezna rješenja, iz Porezne sve objasnili: “Evo što morate učiniti”. 2. ožujka 2026., https://www.jutarnji.hr/vijesti/zagreb/porezna-uprava-objasnila-sporna-rjesenja-za-porez-na-nekretnine-2025-15684874
12. Večernji list. Nakon 36.000 žalbi na naplatu poreza na nekretnine, stiglo novo važno upozorenje građanima. 23. ožujka 2026., https://www.vecernji.hr/vijesti/porezna-ce-u-iduca-dva-mjeseca-odgovoriti-na-zalbe-vlasnici-nekretnina-ne-trebaju-platiti-porez-dok-ne-dobiju-odgovor-1944961
13. Porezna uprava. Središnji registar stanovništva, sve na jednom mjestu za bržu i sigurniju javnu uslugu., https://porezna-uprava.gov.hr/hr/sredisnji-registar-stanovnistva/7896
14. Narodne novine. Zakon o Središnjem registru stanovništva. NN 67/2025, 9. travnja 2025., https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/full/2025_04_67_856.html