Raste li cijena štete od prirodnih nepogoda dodatno zbog prihvaćanja njihovog poricanja?

Dok cijena šteta od prirodnih nepogoda ubrzano raste, porast klimatskih dezinformacija potiče nečinjenje i povećava gubitke. Koliko nas zapravo košta vjerovanje u lažne tvrdnje o klimatskim promjenama?

Autor: Prof. dr. sc. Kristijan Krkač

Često se o neetičkom i društveno neodgovornom djelovanju govori pod vidikom samog čina koji je nemoralan, a puno rjeđe pod vidikom propuštanja čina koji je moralan i to je ovdje tema, tj. konkretno –  proizvode li porast cijene troška od nepogoda oni koji vjerujući u klimatske dezinformacije propuštaju djelovati u smjeru zaštite od tih istih nepogoda?

Uz primjerice znanstvenike koji su gostovali na HRT-u, o čemu smo već pisali na ovom portalu (1), postoji podosta hrvatskih računa na društvenim mrežama koje propagiraju poricanje postojanja klimatskih promjena i njihovih sve snažnijih učinaka među kojima se ističu financijski troškovi. Također, dosad smo već istraživali donosi li poricanje znanosti i klimatskih promjena zaradu? (2) No, čini se da prihvaćanje poricanja nepogoda i propuštanje djelovanja (tj. nedjelovanje) uzrokuje i dodatne financijske troškove. (3) Jedan od računa verziran za poricanje klimatskih promjena je „Globalna klima i vrijeme kroz povijest i u novije vrijeme“ koji djeluje na Facebooku i ima više od 25.000 pratitelja. (4) Prije par dana na tom se računu tvrdilo sljedeće:

„Često nam takozvani stručnjaci za antropogene klimatske promjene kažu: Uragani će sada biti jači i učestaliji. E sad da vidimo što kažu neke analize novijeg vremena i ne tako davne prošlosti?! Analize prokazuju veću učestalost uragana, pogotovo period od kad je ova analiza počela od 1970. pa do 1990. godine! Ovo je samo jedna od brojnih promašenih „prognoza“ stručnjaka za takozvane „klimatske promjene“ u kojima nam se stalno ponavljalo da nas sada čekaju „jači i češći uragani“, gdje se itekako ignorirala mnogo burnija prošlost od ovakvog tipa tropskih oluja. Sadašnja stvarnost je takva da na globalnoj razini imamo manju aktivnost jakih tropskih oluja, a kad se jedna i formira nakon dužeg vremena kao što je bio nedavni slučaj s uraganom Melissom, to se itekako medijski izdramatizira „kao da je stigao kraj svijeta“! Sve se događalo i prije samo što su nam sada nametnute nekakve „čudne klimatske promjene“ u koje samo onaj tko je dobro naivan, ili glup može pomisliti da se sada događaju, a realan čovjek zna da se klima uvijek mijenjala i da je oduvijek bilo raznih vremenskih ekstrema na globalnoj razini! (Prof. Zoran)“ (Facebook, „Globalna klima i vrijeme kroz povijest i u novije vrijeme“, 05/11/2025) (5)

Ovaj post je doslovno netočan, ali i namjerno obmanjujući. Naime, doslovna netočnost ističe se u tvrdnji o „promašenoj prognozi o jačim i češćim uraganima“.

To da su uragani jači dokazuje se poviješću uragana i brojem uragana koji prelaze u sve više kategorije (prema njihovoj snazi) (6) Porast snage uragana: istraživanja pokazuju da je vjerojatnost da tropska ciklona postane „veliki uragan“ (npr. kategorije 3 ili više) porasla otprilike za 15 % u zadnjih  oko 30 godina. (7) To da su uragani češći dokazuje se ukazivanjem na određena područja u kojima su nedvojbeno češći, poput sjevernog Atlantskog oceana. (8) Štoviše, uragani nad Sjevernim Atlantikom su snažniji (veće brzine vjetra) i češći vrlo vjerojatno zahvaljujući ljudski uzrokovanim klimatskim promjenama. (9) Globalno govoreći uragani postaju sve snažniji, ali njihov broj (kroz godinu) stagnira ili se blago povećava (značajno se povećava samo u nekim područjima).

Drugi dio citirane tvrdnje s navedenog računa glasi: „Sve se događalo i prije samo što su nam sada nametnute nekakve „čudne klimatske promjene“ u koje samo onaj tko je dobro naivan, ili glup može pomisliti da se sada događaju…“ (vidi 5). Dakle, sugerira se sa su glupi oni koji vjeruju u klimatske promjene. Statistički je nevjerojatno da među više od 25.000 pratitelja tog Facebook računa nema osoba koje (pretpostavimo poriču klimatske promjene) neće na neki način propustiti učiniti nešto redovito i razumno sa svrhom zaštite od učinaka nepogoda s obzirom na sebe, svoju okolinu ili čak zajednicu.

Prva stvar koju ovdje treba napomenuti je da cijena od prirodnih nepogoda i njihovih učinaka naglo raste. Ovdje se radi o neposrednim štetama, ali i o kratkoročnim posrednim štetama pri čemu navodimo procjenu njemačke osiguravajuće kuće Munich Re.

„Novčana šteta uzrokovana snažnim olujama i poplavama uvišestručila se od 1980. godine, tvrdi najveća svjetska osiguravajuća kuća Munich Re. U Njemačkoj, jednoj od država s najvećim rastom štete, taj je iznos porastao peterostruko, piše Munich Re. Tvrtka procjenjuje da je od 1980. do 2024. zabilježena šteta od oko 210 milijardi dolara, što je stavlja na treće mjesto, uz Indiju. Tome su značajno doprinijele razorne poplave doline Ahr iz 2021. koje su donijele 42 milijardi dolara štete, piše njemačka agencija DPA. Značajan rast zabilježile su i Kanada, Italija i Francuska, a u nešto manjoj mjeri Indija, Japan te Brazil.“ (10)

Sad se okrenimo poricanju postojanja i učinaka klimatskih promjena. Ovo je druga stvar i još je važnija jer se radi o propuštanju činjenja.  Poricanje ili nedovoljna reakcija znači da se ne implementiraju mjere smanjenja emisija, prilagodbe, zaštite infrastrukture. To vodi ka kašnjenju u odgovoru na štete (popravci, rekonstrukcije, najbolji primjer je obnova u Hrvatskoj nakon potresa u Zagrebu i Petrinji), većem riziku za investiranje i dodatnom povećanju troškova kad se poveća magnituda nepogoda. Štete od nečinjenja na globalnoj razini izražavaju se u milijardama i bilijunima dolara godišnje, a i za pojedinačne velike države iznose preko 250 milijardni godišnje. (11), (12)

Baer, Kastl, Kleinnijenhuis, Thomae i Caldecott, u tekstu „The Cost for the Financial Sector if Firms Delay Climate Action“ (2021) zaključuju sljedeće:

„Analizirane tvrtke nisu dovoljno usklađene s neto nultom tranzicijom, što naglašava da čak i u scenariju u kojem te tvrtke poduzmu rane klimatske mjere 2026. godine, tranzicija se pokazuje neurednom s procijenjenim gubicima od 2,2 bilijuna američkih dolara za financijski sektor. Nalazimo da bi se, uz ovaj financijski trošak, moglo dodati dodatnih 150 milijardi američkih dolara za svaku godinu u kojoj se klimatske mjere tih tvrtki dodatno odgađaju zbog promjena na tržištu i kreditnom riziku povezanih s klimatskom tranzicijom. Nalazimo nelinearnu vezu između odgađanja tranzicije i očekivanih gubitaka, naglašavajući potrebu za hitnim djelovanjem kako bi se izbjeglo nakupljanje klimatskih rizika povezanih s tranzicijom.“ (13)

Ovaj citat je samo primjer koji se odnosi na analizirane kompanije, ali dovoljan je da kao simbol ukaže na činjenicu da trošak učinaka prirodnih nepogoda za društvo u cjelini i gospodarstvo često nadilazi trošak od same nepogode. Štoviše, ukupni troškovi se značajno povećavaju iz desetljeća u desetljeće. Ovdje bi se moglo govoriti i o zatvorenom krugu povećanja troškova jer troškovi mogu prirodno rasti u ekonomskim ciklusima, dok nepogode mogu utjecati negativno na gospodarstvo koje tad povećava svoje troškove koji pak utječu i na povećanje troškova saniranja učinaka nepogoda. Kad se na to dodaju troškovi pripreme društva (ljudi, gospodarstva, okoliša i infrastrukture) na vjerojatne snažnije nepogode u kratkim razdobljima tad troškovi dodatno rastu. Ako se kasni s prilagodbom, onda troškovi još jednom dodatno rastu, a kako nadolaze druge i druge nepogode, tako troškovi rastu ekstremno.

Rečeno je točno globalno govoreći, ali i za Hrvatsku. Prema izvješću Europske investicijske banke, oko 60 % hrvatskih tvrtki navodi da ih negativno pogađaju vremenski ekstremi i klimatski rizici, što utječe na poslovanje. (14) Troškovi šteta od prirodnih nepogoda u Hrvatskoj mjere se u stotinama milijuna eura godišnje, a tolika su i ulaganja u prilagodbe nepogodama.

Za kraj ključno. Osoba koja poriče ljudski uzrokovane klimatske promjene, porast snage i broja prirodnih nepogoda globalno (i u Hrvatskoj, vidi 3) sama proizvodi i širi dezinformacije. Ako ima snažan utjecaj na stanovništvo, što naveden račun s Facebooka ima, onda će dio pratitelja prihvatiti takve dezinformacije i vjerojatno se ponašati u skladu s njima. To može značiti (de facto je značilo tijekom nedavne prošlosti) da se stanovnici osobno neće pripremati na posljedice nepogoda jer ne vjeruju da su sve snažnije i češće. Na koncu to znači niz praktičnih stvari poput održavanja stambenih objekata i njihovog okoliša i pripremu za snažnije nepogode (nevremena, poplave, potrese itd.), a to uzrokuje gubitke. Gubitci su možda zanemarivi na pojedinačnoj razini (iako mogu biti visoki s obzirom na financijske mogućnosti pojedinaca i kućanstava), ali ako imamo primjerice samo 10% od navedenog broja pratitelja nekog računa koji poriče klimatske promjene ili porast magnitude nepogoda i koji se ponašaju u skladu s tim poricanjem, onda je to 2.500 ljudi koji su nepripremljeni u slučaju nepogode. Ako se nepogoda dogodi, tad troškovi ukupno značajno rastu. Štoviše, neka istraživanja sugeriraju da oko 33% i više stanovnika Hrvatske vjeruje u klimatske dezinformacije. (15) Ako pak prijeđemo s razine pojedinih ljudi i manjih skupina na institucije, stvar postaje alarmantna. U Hrvatskoj su u vlasti sudjelovale i sudjeluju stranke koje zagovaraju razne teorije zavjere. Na sreću, ti političari još nisu imali priliku samostalno oblikovati vlast na državnoj razini.

Kako god bilo, jasno je da cijena štete od prirodnih nepogoda (njih samih i njihovog saniranja, ali i prilagođavanja novim i snažnijim nepogodama) dodatno raste zbog prihvaćanja poricanja postojanja tih i takvih nepogoda, tj. radi se o neetičkom, nemoralnom i društveno neodgovornom propustu.

Izvori:

(1) Krkač, K. (2025) „Paar: Nema globalnog zagrijavanja“, Točno tako, URL, (pristupljeno: 08/11/2025).

(2) Krkač, K. (2025) „Donosi li poricanje znanosti, napose ljudski induciranih klimatskih promjena zaradu?“, Točno tako, URL, (pristupljeno: 08/11/2025).

(3) Krkač, K. (2025) Alone amidst the ruins of the future – Philosophy and sustainability of multiple simultaneous disasters, Zagreb: ZSEM, MATE d.o.o., URL.

(4) „Globalna klima i vrijeme kroz povijest i u novije vrijeme“, Facebook, URL, (pristupljeno: 08/11/2025).

(5) „Globalna klima i vrijeme kroz povijest i u novije vrijeme“, Facebook, post „Zanimljivost!“, (05/11/2025), URL, (pristupljeno: 08/11/2025).

(6) „Tropical cyclone“, Wikipedia, URL, (pristupljeno: 08/11/2025).

(7) Wei Mei, Shang Ping-Xie (2022) „Tropical cyclones are increasing in intensity, according to 30 years of research“, World Economic Forum, The Conversation, URL, (pristupljeno: 08/11/2025).

(8) Chu, Jennifer (2021) „Climate modeling confirms historical records showing rise in hurricane activity, MIT News, URL, (pristupljeno: 08/11/2025).

(9) Harvey, C. (2024) „Climate Change Amplified the Winds in Every Hurricane in 2024“, Scientific American, Springer Nature, URL, (pristupljeno: 08/11/2025).

(10) B. S. / Hina (2025) „Šteta od oluja i poplava eksplodirala: Mjeri se u bilijunima eura“, (08/11/2025), Tportal, URL, (pristupljeno: 08/11/2025).

(11) Alberti, C. (2024) „The Cost of Inaction“, CPI, URL,

(12) Leahy, S. (2017) „Hidden Costs of Climate Change Running Hundreds of Billions a Year“, National Geopraphic, URL, (pristupljeno: 08/11/2025).

(13) Baer, M., Kastl, J., Kleinnijenhuis, A., Thomae, J. and Caldecott, B. (2021) „The Cost for the Financial Sector if Firms Delay Climate Action“, URL, (pristupljeno: 08/11/2025).

(14) EIB (2023) „Croatian companies say climate change is negatively affecting business in EIB Investment Survey 2022“, URL, (pristupljeno: 08/11/2025).

(15) Vidov, P. (2024) „Vjerovanje u klimatske dezinformacije među Hrvatima je vrlo rašireno“, Klimatski portal, URL, (pristupljeno: 08/11/2025).

Koja je cijena pandemijske laži?

Promoviranje dezinformacija i teorija zavjere tijekom Covid-19 pandemije proizvelo je dodatnu gospodarsku štetu Hrvatskoj

Autor: Prof. dr. sc. Kristijan Krkač

 

Nema sumnje da je politika Vlade RH tijekom pandemije Covid-19 pridonijela gospodarskoj šteti RH. Mjere kao što su karantena, ograničavanje kretanja, turističkih ulazaka u RH itd. direktno su uzrokovale gospodarsku štetu. No, te mjere bile su redovit i standardan epidemiološki odgovor na zaraznu virusnu bolest koja se brzo i lako širila i za koju u trenutku izbijanja nije postojalo cjepivo. Odlučivalo se temeljem redovitog opreza, cost-benefit kalkulacije i potencijalne standardne trijaže pod vidom zdravlja, gospodarstva i funkcioniranja društva. Može se reći da su se te mjere teško mogle izbjeći, napose u društvu kao što je hrvatsko. No, visok stupanj nepovjerenja u sve vrste vlasti, visok stupanj percepcije korupcije i vjerojatno najviši udio građana u EU, a koji vjeruju u najmanje jednu teoriju zavjere u RH bio je plodno tlo da se ta šteta učini još većom od strane onih koji su širili dezinformacije i teorije zavjere o pandemiji. Ta je šteta gospodarski moguće još veća, a što je na prvo pogled protuintuitivno.

Ne postoji konačna procjena broja ljudi koji se nisu pridržavali mjera pa su se zarazili, oboljeli i preminuli ili nisu bili cijepljeni isključivo zbog anti-vakserskih tvrdnji i ostalih teorija zavjere i dezinformacija vezanih uz Covid-19. No postoji niz međusobno neovisnih pokazatelja koji uzeti zajedno konvergiraju prema indiciji kako je taj broj stvaran i kako ga se može iskazati u postotku. Neki od tih pokazatelja su sljedeći:

(1) Do sredine 2023. prosječna pokrivenost primarnim cijepljenjem u EU („primarni ciklus“) iznosila je ≈ 75%. Neke zemlje (Hrvatska, Slovačka, Poljska) bile su ispod 60%. Dio slabije procijepljenosti, usprkos dostupnosti cjepiva i cijepljenja u RH može se pripisati strahu od nuspojava, neodlučnosti, neopravdanim sumnjama u valjanost, djelotvornost cjepiva. (1)

(2) Prema članku „Što se krije iza značajnih razlika u stopama cijepljenja protiv COVID-19 između država članica EU“ (2022.), oko 13,4% Europljana planiralo je odgoditi cijepljenje, a 11,2% nije imalo namjeru cijepiti se. (2) Dio tih 13,4, tj. 11,2% sigurno je bio pod utjecajem niza dezinformacija o pandemiji. Koliki je taj postotak nije jasno. U članku „Oklijevanje u vezi s cijepljenjem protiv COVID-19 u osam europskih zemalja“ od ≈ 6% u Španjolskoj do ≈ 62% u Bugarskoj tvrdilo je oklijevanje u vezi s cijepljenjem (ovisno o zemlji) u to vrijeme. (3) Čak 18% Hrvata tvrdilo je 2021. da ne vjeruje farmaceutskoj industriji što je dijelom ovisno o širenju dezinformacija o toj industriji. (4)

(3) Mnoge studije pokazuju snažnu statističku povezanost između vjerovanja u dezinformacije/teorije zavjere i oklijevanja u cijepljenje. Npr. veće oklijevanje među ljudima s visokim uvjerenjima u zavjeru, niskim povjerenjem u institucije i onima koji intenzivno koriste društvene mreže. (5) Čak 39% Hrvata vjerovalo je tijekom pandemije da je pandemija rezultat djelovanja vlada ili raznih organizacija. (6) To je blizu prosjeka EU koji oko 24% onih koji su oklijevali ili odlučno odbijali cijepljenje. Zamislimo da se radi o polovici navedenog postotka, tj. oko 20% necijepljenih koji su bili neodlučni, odgađali cijepljenje ili ga načelno odbijali pod utjecajem dezinformacija i teorija zavjere. Uz sve ograde, ovdje se radi o stotinama tisuća građana RH koji se nisu cijepili jer su bili pod utjecajem dezinformacija i/ili teorija zavjere. Na razini EU to bi bilo otprilike 30-80 milijuna građana koji se nisu cijepili jer su bili pod utjecajem dezinformacija i teorija zavjere. Dakako, ovdje (1–3) ne možemo znati točan broj građana RH koji se nisu cijepili zbog navedenih razloga, ali moguće je analogijom iz europskih podataka dobiti okvirni broj koji za RH nije malen.

(4) Sporost procjepljivanja, tj. dosezanja kolektivnog imuniteta (temeljem neodlučnosti, odgađanja cijepljenja ili odbijanja) uzrokuje načelne probleme među kojima su najvažniji sljedeći: povećanje broja zaraženih, oboljelih i preminulih, neposredni i posredni povećani troškovi zdravstvenog sustava, produljenje pravila karantene što uzrokuje neposredne gospodarske gubitke, pad BDP-a, slabiju zaradu od ljetne turističke sezone, sporiji gospodarski oporavak itd., ali i posredne gospodarske gubitke kao što su gubitak posla, nemogućnost otplate zajmova i drugih dugovanja itd., ali i posredne ne-gospodarske gubitke kao što je utjecaj za tjelesno i mentalno zdravlje. (7), (8), (9), (10), (11)

Može se reći da su senzacionalističke vijesti i komentari, zastrašivanje, širenje dezinformacija i teorija zavjere sigurno dijelom uzrokovale gospodarsku štetu RH. Na globalnoj razini i na razini EU to potvrđuje cijeli niz znanstvenih istraživanja od kojih su neka uspjela odoljeti izazovu replikacije. (12), (13), (14), (15), (16), (17), (18) Postotak građana Hrvatske koji vjeruje u najmanje jednu teoriju zavjere o pandemiji Covid-19 (karantena, zaštitne maske, ograničavanje kretanja, cjepivo, nuspojave cijepljenja, opasnosti cijepljenja i djelotvornost cijepljenja) bio je (a možda i dalje jest) 25-35% građana. Kako smo rekli na početku, koliko je njih oblikovalo ta vjerovanja u teorije zavjere temeljem dezinformacija koje su se snažno širile u medijima i na društvenim mrežama nije poznato, ali razumno je pretpostaviti da se radi o najmanje 50%. Ta su lažna vjerovanja vodila do odluke o odlaganju cijepljenja ili ne cijepljenju što je sigurno proizvelo gospodarske štete.

Zanimljiv je i podatak o glavnim polugama širenja dezinformacija i teorija zavjere. Jedna od glavnih poluga bile su društvene mreže, tj. Facebook koji je u RH među korištenijim mrežama. Nevjerojatno, ali istinito, tu je bila i javna televizija koja je u nekoliko svojih emisija (temeljem zaštite uredničke i autorske slobode) tolerirala širenje dezinformacija i teorija zavjere o pandemiji. Na koncu, tu su bile izjave i konferencije za medije političara, a koje je prenosila uz ostale i javna televizija, a koji su te događaje koristili kako bi širili dezinformacije i teorije zavjere (de factookupljali i homogenizirali svoje biračko tijelo). Među osobama tu su najzastupljeniji bili znanstvenici iz područja biomedicine, zatim političari, a tek pojedinačno aktivisti, novinari i ostali. Ovo nije potpun popis jer je bilo puno više osoba (čak i osoba iz rimokatoličke crkve) pa čak i skupina i organizacija (koje su organizirale i podupirale razne prosvjede i akcije).

ChatGPT veli sljedeće kad ga se pita za najistaknutije i najaktivnije osobe (napose na društvenim mrežama) odgovorne za širenje teorija zavjere tijekom Covid-19 pandemije u Hrvatskoj putem tih istih društvenih mreža i drugih medija. Provjerili smo njegove reference i dovoljno su točne, a dodali smo još neke koje je on izostavio. Tablicu koju donosimo namjerno smo strukturirali tako da je prvi stupac ono što je promovirano ili za što su ljudi optuživani, a tek u drugom njihove struke ili uloge i u trećem njihova imena i prezimena. Navedene osobe posebne su bile aktivne na društvenim mrežama tijekom pandemije, a ponekad su to ostale i nakon nje nerijetko nastojeći dokazivati kako su cijelo vrijeme bile potpuno u pravu.

Mnogi su pisali o ovim promocijama dezinformacija i teorija zavjere, a najdetaljnije ih je razotkrivao Faktograf (poveznice dajemo uz sažetke stajališta u prvom stupcu).

Zaključno, da, može se opravdano tvrditi da su dezinformacije i teorije zavjere uzrokovale dodatnu gospodarsku štetu RH. Te dezinformacije imale su svoje začetke, kanale prijenosa i vjerojatan utjecaj na građane. Ta šteta može se podijeliti u neposrednu (npr. uzrokovanjem odgađanja ili odbijanja cijepljenja) i posrednu (npr. troškovi izazvani slabom procijepljenošću stanovništva), u kratkoročnu (npr. nagli i velik pad BDP-a) i dugoročnu (npr. sporiji oporavak gospodarstva; što su makroekonomske štete) i u mikroekonomsku (štete za domaćinstva, obrti i mala poduzeća). Konkretnu štetu, npr. u postotku BDP-a teško je izračunati. Hrvatska se nakon pandemije, iako sporije, ipak gospodarski oporavila, no vjerojatno će buduća istraživanja pokazati u skladu s prethodno vrlo visokim nepovjerenjem u institucije još veće nepovjerenje, a taj manjak povjerenja imati svoju cijenu, između ostaloga i gospodarsku.

Izvori:

(1) URL: https://bmcpublichealth.biomedcentral.com/counter/pdf/10.1186/s12889-023-17112-6.pdf?utm_source=chatgpt.com (Pristupljeno: 30/09/2025).

(2) https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC9231480/?utm_source=chatgpt.com (Pristupljeno: 30/09/2025).

(3) https://www.science.org/doi/full/10.1126/sciadv.abm9825?utm_source=chatgpt.com (Pristupljeno: 30/09/2025).

(4) https://www.index.hr/vijesti/clanak/nova-anketa-44-posto-hrvata-kaze-da-su-se-cijepili-kako-bi-zastitili-druge/2300148.aspx (Pristupljeno: 30/09/2025).

(5) https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/34671900/ (Pristupljeno: 30/09/2025).

(6) https://www.nature.com/articles/s41598-023-44752-w (Pristupljeno: 30/09/2025).

(7) https://www.euronews.com/my-europe/2021/03/09/europe-must-speed-up-vaccine-rollout-to-boost-economy-says-oecd?utm_source=chatgpt.com (Pristupljeno: 30/09/2025).

(8) https://www.oecd.org/en/about/news/press-releases/2021/03/the-need-for-speed-faster-vaccine-rollout-critical-to-stronger-recovery.html?utm_source=chatgpt.com (Pristupljeno: 30/09/2025).

(9) https://www.euronews.com/business/2021/07/07/vaccination-and-lifting-of-restrictions-lead-to-faster-than-expected-eu-economic-recovery?utm_source=chatgpt.com (Pristupljeno: 30/09/2025).

(10) https://www.researchgate.net/publication/357902239_The_effect_of_COVID_certificates_on_vaccine_uptake_health_outcomes_and_the_economy(Pristupljeno: 30/09/2025).

(11) https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC8568597/?utm_source=chatgpt.com (Pristupljeno: 30/09/2025).

(12) https://www.nature.com/articles/s41562-021-01056-1?utm_source=chatgpt.com (Pristupljeno: 30/09/2025).

(13) https://www.nature.com/articles/s41598-022-17430-6?utm_source=chatgpt.com (Pristupljeno: 30/09/2025).

(14) https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC9114791/?utm_source=chatgpt.com (Pristupljeno: 30/09/2025).

(15) https://centerforhealthsecurity.org/sites/default/files/2023-02/20211020-misinformation-disinformation-cost.pdf?utm_source=chatgpt.com(Pristupljeno: 30/09/2025).

(16) https://londoneconomics.co.uk/wp-content/uploads/2021/01/The-Cost-of-Lies_clean_2.2.21.pdf?utm_source=chatgpt.com (Pristupljeno: 30/09/2025).

(17) https://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S0264410X23005893?utm_source=chatgpt.com (Pristupljeno: 30/09/2025).

(18) https://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S2214804322001380?utm_source=chatgpt.com (Pristupljeno: 30/09/2025).

(19) URL: https://www.boell-bw.de/en/2022/11/30/consequences-anti-vaccination-movement-croatia-and-during-covid-19-pandemic?utm_source=chatgpt.com (Pristupljeno: 30/09/2025).

(20) URL: https://faktograf.hr/?s=Gordan+Lauc (Pristupljeno: 30/09/2025).

(21) URL: https://en.wikipedia.org/wiki/Kre%C5%A1imir_Paveli%C4%87?utm_source=chatgpt.com (Pristupljeno: 30/09/2025).

(22) URL: https://faktograf.hr/?s=Kre%C5%A1imir+Paveli%C4%87 (Pristupljeno: 30/09/2025).

(23) URL: https://seecheck.org/index.php/2023/02/02/without-evidence-bakic-and-lauc-spread-the-conspiracy-theory-about-the-pandemic-mafia-and-the-covid-cartel/?utm_source=chatgpt.com (Pristupljeno: 30/09/2025).

(24) URL: https://faktograf.hr/?s=Nenad+Baki%C4%87 (Pristupljeno: 30/09/2025).

(25) URL:  https://en.wikipedia.org/wiki/Kre%C5%A1imir_Mi%C5%A1ak?utm_source=chatgpt.com (Pristupljeno: 30/09/2025).

(26) URL: https://faktograf.hr/?s=Kre%C5%A1imir+Mi%C5%A1ak (Pristupljeno: 30/09/2025).

(27) URL: https://seecheck.org/index.php/2023/06/26/covid-19-killed-more-than-18-thousand-people-in-croatia-how-did-that-happen/?utm_source=chatgpt.com (Pristupljeno: 30/09/2025).

(28) URL: https://faktograf.hr/?s=Marin+Mileti%C4%87 (Pristupljeno: 30/09/2025).

(29) URL: https://seecheck.org/index.php/2023/06/26/covid-19-killed-more-than-18-thousand-people-in-croatia-how-did-that-happen/?utm_source=chatgpt.com (Pristupljeno: 30/09/2025).

(30) URL: https://faktograf.hr/page/2/?s=Nikola+Bartulica (Pristupljeno: 30/09/2025).

(31) URL: https://seecheck.org/index.php/2023/06/26/covid-19-killed-more-than-18-thousand-people-in-croatia-how-did-that-happen/?utm_source=chatgpt.com (Pristupljeno: 30/09/2025).

(32) URL: https://www.euronews.com/my-europe/2022/01/06/meet-the-self-proclaimed-jihadist-leading-croatia-s-anti-vaxxers?utm_source=chatgpt.com (Pristupljeno: 30/09/2025).

(33) URL: https://teleskop.hr/hrvatska/publicist-matija-stahan-o-covid-potvrdama-i-lockdownu-je-li-demokratski-zapad-nekriticki-kopirao-totalitarnu-kinu/?utm_source=chatgpt.com (Pristupljeno: 30/09/2025),  https://heretica.com.hr/matija-stahan-nasljede-covida-struka-bez-autoriteta-i-drzava-bez-suvereniteta/?utm_source=chatgpt.com (Pristupljeno: 30/09/2025).

Promovira li emisija znanstveno-obrazovnog programa HRT-a „Na rubu znanosti“ međunarodnu financijsku oligarhiju, korporatizam i novi svjetski poredak kao pseudoznanost i teoriju zavjere?

Može li emisija iz znanstveno-obrazovnog programa HRT-a zapravo biti najdugovječniji domaći promotor teorija zavjere poput „novog svjetskog poretka“ i „međunarodne financijske oligarhije“?

Autor: Prof. dr. sc. Kristijan Krkač

U emisiji znanstvenog programa HRT-a „Na rubu znanosti“ 06/04/2025 emitirana je epizoda pod naslovom „Stoljeće dolara“ u kojoj je gost bio hrvatski diplomat Karino Hromin Sturm (1). „Žestoki je protivnik neoliberalizma i Europske unije poznat po tvrdnji da je međunarodna financijska oligarhija namjerno izazvala svjetsku krizu i uništila hrvatske banke, pa ne čudi da ga domaći mediji, uglavnom pod paskom stranih banaka, posve ignoriraju.“ (2) U emisiji je pojašnjavao teoriju zavjere međunarodne financijske oligarhije. Primjerice, na slučaju znaka i natpisa na poleđini novčanice američkog dolara iako je jasno da je autor izraza „Novum ordo seclorum“ Charles Thomson izraz uzeo iz poeme starorimskog pjesnika Publija Virgilija Marona. (3) Ovo je svjež primjer kako Krešimir Mišak i njegovi gosti godinama promoviraju pseudoznanost i teorije zavjere uz druga područja i u području ekonomike, ekonomije i ekonomske povijesti.

Građani Hrvatske unutar EU u najvećem postotku vjeruju u najmanje jednu teoriju zavjere (čak do 23%), a za pojedinačne teorije zavjere su u vrhu EU (npr. čak 39% vjeruje da je COVID-19 neki oblik zataškavanja; vidi: Piotr Jabkowski, Jan Domaradzki & Mariusz Baranowski, 2023). (4) Broj ljudi koji vjeruju u najmanje jednu teoriju zavjere se povećava (vidi: Joseph Uscinski et. al., 2022). (5) Između ostalih negativnih učinaka, vjerovanje u teorije zavjere ima tendenciju snižavanja demokratskih standarda (vidi: Maik Herold, 2024). (6) Mediji koji promoviraju teorije zavjere pridonose povećanju broja ljudi koji vjeruju u te teorije zavjere (vidi: Jordan M. Foley and Michael W. Wagner, 2020). (7) „Emisija [ „Na rubu znanosti“] je početkom bila emitirana jednom mjesečno, no od sezone 2004./2005. emitirana je tjedno zbog velike popularnosti.“ („Na rubu znanosti“, Wikipedija). (8) Mediji koji promoviraju pseudoznanost i teorije zavjere često se služe potpunim izmišljotinama i lažima, primjerice TV emisija „Ancient Aliens“ (vidi: Riley Black, 2012). (9) Emisija HRT-a „Na rubu znanosti“ slična je cijelom nizu emisija koje promoviraju pseudoznanost i teorije zavjere (vidi: Test Dive, 2025). (10)

Emisija HRT-a „Na rubu znanosti“ smještena je u dio programa koji se zove „Znanstveni i obrazovni program“ iako promovira znanstveno očito nedokazane teorije i teorije zavjere. Neke od tema koje promoviraju teorije zavjere su: NLO i zviždači, Kongres istražuje NLO-e, NLO – Crni projekti, NLO i 172. avijacijski puk, NLO – Tragom incidenata, Fenomeni NLO otmica, Putovati prema zvijezdama, Svjetlosna bića, Piktogrami u usjevima, Potraga za divovima, Nemri – Divovska rasa iz prošlosti, Fred Goldberg – Iza vela globalnog zagrijavanja, Korporatizam itd. Zašto je ta emisija i dalje u znanstvenom dijelu programa pod nazivom, a ne primjerice u dijelovima koji se bave zabavom ili religijom jer su česte i religijske teme?

2009. K. Mišak u intervjuu za Nacional izjavio je sljedeće. „Dio tema za tu emisiju bio mi je dosta dobro poznat, svaku emisiju sam napravio tako da sam se bavio jednom velikom temom kao što je bila Atlantida, zatim kriptozoologija, te sam napravio deset emisija u jednoj godini i smatrao da više nema tema. A onda su mi ponudili i drugu sezonu, s tim da bi se emisija prikazivala dvaput mjesečno. Prihvatio sam, iako sam mislio da je nemoguće raditi emisiju svaka dva tjedna. A onda se emisija počela prikazivati jednom tjedno, iako sam mislio da će i to biti nemoguće. Naravno, ja sam s vremenom promijenio kut gledanja na emisiju pa sam počeo ubacivati teme iz futurizma i kreacionizma, u Hrvatskoj su se počele održavati razne konferencije i događaji iz kojih sam saznavao nove teme, pa sam neke teme, koje su u prvoj sezoni bile samo natuknute, poslije produbio. Neke su bile predstavljene kao nekakva fantastična zabava, a ispostavilo se da se u njima krije ozbiljna znanost. Tražio sam sve one teme koje se u američkom SF-u zovu “sense of wonder”, “osjećaj začudnosti”. (Nacional, 2009) (11) Mišak spominje teme kao što su Atlantida, kriptozoologija i SF i koristi izraze kao što su „fantastična zabava“ u kojoj se krije „ozbiljna znanost“. To da tu nema ozbiljne znanosti sasvim je jasno samim znanstvenicima (masnije otisnuti tekst istaknuo autor).

Korporatizam (neologizam koji još nije dio leksika) je novija teorija zavjere prema kojoj tijekom povijesti svijetom gospodare vladari u sprezi s poslovnim subjektima i vojskom. Ta teorija zavjere koristi stariji sociološki pojam korporativizma koji se pojavio u 19. stoljeću kao društveni odgovor na klasični liberalizam i marksizam / komunizam. Nasuprot staleškim sukobima ili borbi na slobodnom tržištu korporativizam (12) zagovara pregovaranje i dogovaranje s ciljem ostvarivanja zajedničkih interesa. Ono što korporatizam kao teorija zavjere ovdje dodaje je to da se ti pregovori i dogovori odvijaju tajno s ciljem vladanja državama, kontinentima ili cijelim svijetom. Ta je teorija zavjere blisko povezana s teorijama zavjere o tajnim svjetskim elitama ili svjetskoj vladi (Novi svjetski poredak) (13) koja u sjeni upravlja cijelim svijetom, tj. o jednoj globalnoj političko-gospodarsko-vojnoj zavjeri (tu teoriju zavjere prije 1990. godine u SAD-u su promovirali dominantno militantna radikalna desnica i kršćanski ekstremisti).

U srži o toj se teoriji zavjere govori u dvije epizode emisije „Na rubi znanosti“ pod naslovom „Korporatizam 1 i 2“ (emitirane 8. i 15. 4. 2011.) (14) u kojima gost eksplicitno tvrdi da su taj pojam „objavili američki teoretičari urote“. Dakle, sam gost emisije otvoreno je priznao da je korporatizam teorija zavjere. Voditelj ga nije pitao o dokazima niti ga je ispravio. Time je jasno da emisija znanstvenog programa HRT-a „Na rubu znanosti“ promovira teorije zavjere koje su ujedno i pseudoznanstvene teorije.

2010. pokrenuta je peticija.

„Dne 23. svibnja 2010. fizičar dr. Dejan Vinković sa Sveučilišta u Splitu pokrenuo je peticiju koju je potpisalo stotinjak znanstvenika, a u kojoj se tvrdi da HTV u sklopu znanstveno-obrazovnog programa emitira pseudoznanstvenu emisiju “Na rubu znanosti”, čime se krši Zakon o HRT-u i Zakon o elektroničkim medijima. Vinković je programskom vijeću HRT-a, Saboru, Hrvatskom novinarskom društvu i Vijeću za elektroničke medije uputio pritužbu zbog popularne emisije “Na rubu znanosti”, tražeći da se ona iz znanstveno-obrazovnog prebaci u zabavni program. U pismu je optužio institucije koje obavljaju nadzor nad radom HRT-a da ne razlikuju znanost od pseudoznanosti te nisu svjesne štetnosti pseudoznanosti za razvoj institucija. Također, potpisnici peticije negoduju zbog toga što se novac predviđen za znanstveno-obrazovni program troši na emisije neznanstvenoga i neobrazovnoga karaktera. Autor i voditelj emisije Mišak odgovorio je da se znanstvenici koji se bune protiv njegove emisije pozivaju na razne zakone, što za njega znači da traže da se znanstvena istina određuje na sudu, a po njemu: „određivanja znanstvene istine na sudu nikad nisu dobro prošle.“ Također je napomenuo da su kod njega u emisiji bili mnogi diplomirani znanstvenici i da je “nemoguće odrediti koji su pravi a koji lažni znanstvenici”. Na tvrdnju u Vinkovićevoj pritužbi da “ponekad (ali izuzetno rijetko) u emisiji gostuje i poneki znanstvenik”, Mišak je u javnom odgovoru napomenuo da je probao izbrojiti koliko je doktora znanosti nastupilo u emisijama, ali je odustao kod brojke od pedeset, jer je bilo previše za brojiti. Nasuprot peticiji znanstvenika protiv Miškove emisije, pokrenuta je, putem interneta, protupeticija potpore Mišku i njegovoj emisiji. Ta druga peticija prikupila je oko 23 000 potpisa.“ (vidi: „Na rubu znanosti“, Wikipedija). (15)

Slučaj ove peticije iz 2010. koju je potpisalo „stotinjak znanstvenika“ i nasuprot nje peticija potpore K. Mišku (voditelju emisije) koja je prikupila „oko 23.000 potpisa“ višestruko je zanimljiv. Zanimljiv je odnos potpisnika peticije i potpisnika potpore K. Mišku. Zanimljivo je i da znanstvenici nisu bili protiv emisije nego samo protiv toga da se emitira u području znanstvenog programa, a predložili su zabavni program. Naime, same znanstvenike često kao mlade motivira npr. znanstvena fantastika pa čak i djela zabavnih autora kao što je Erich von Däniken (16) i sličnih. Također, često ih prema znanosti upute i djela poput „Misterija svijeta“ A. C. Clarke-a. (17)

No, slučaj ove peticije zanimljiv je prije svega zbog pojma demarkacije, tj. razgraničenja znanosti od pseudoznanosti. (18) Taj problem daleko je od riješenog u samoj znanosti, povijesti znanosti i filozofiji znanosti, ali neke postavke su među znanstvenicima prihvaćene s abnormalno visokim konsenzusom tijekom stoljeća. Dániel Bárdos i Adam Tamas Tuboly svoju knjigu „Science, Pseudoscience, and the Demarcation Problem“ iz 2025. godine završavaju sljedećim riječima: „Metoda je nešto što slijedite ili ne, možda raspravljate o njoj ili je čak zlorabite. Ali stavovi su više zajednički, barem što se tiče njihovog formiranja, očuvanja i kontrolirane revizije. Postoje možda stotine slučajeva u kojima je netko pokušao okrenuti alate i obveze znanosti protiv nje: ljudi koji koriste statistiku na pogrešan način ili kritiziraju dobro uspostavljeni konsenzus samo kako bi napravili mjesta za alternativnu, pseudoznanstvenu poziciju (na primjer, u slučaju lobista i boraca protiv cijepljenja) – ili opetovano naglašavajući da su znanstvenici također varalice, da imaju političke i društvene predrasude i jake financijske sposobnosti (sukoba) interesa kako bi pokušali legitimizirati vlastitu zlouporabu znanstvenih vrijednosti (sjetimo se straha novih demarkacionista). Iako je znanost izgubila velik dio vjerodostojnosti i povjerenja jer nije dovoljno marila za takve slučajeve – bilo negirajući ih bilo proglašavajući ih pojedinačnim izuzecima od pravila – dugoročno, a ponekad čak i na vrhuncu problematičnih pitanja, znanost se ispravlja. Pozeri se razotkrivaju, varalice se izbacuju iz zajednice, greške se popravljaju, a rezultati se koriste u novom svjetlu. Donekle pozitivno tumačenje stoga je mogućnost da zlostavljači, šarlatani, prevaranti i egoistični oportunisti ipak na kraju učine znanost boljom. Kako kaže McIntyre, zajednica će se na kraju pobrinuti za takve slučajeve.“ (Bárdos i Tuboly, Cambridge: CUP, 2025: str. 68). (19)

Jasno je kako znanstvenici vide pitanje razgraničenja znanosti od pseudoznanosti (uključeno i s teorijama zavjere). Iz rečenog slijedi da su barem navedene teme kojima se K. Mišak bavi u navedenim emisijama prema mišljenju znanstvenika o pitanju razgraničenja znanosti od pseudoznanosti većinski spadaju u pseudoznanost, a neke i u teorije zavjere. Odgovor na početno pitanje je – da, emisija znanstveno-obrazovnog programa HRT-a „Na rubu znanosti“ propagira međunarodnu financijsku oligarhiju, korporatizam i novi svjetski poredak kao pseudoznanost i teoriju zavjere?

P.S.

Kako se 15, tj. 13 godina nakon spomenute peticije znanstvenika emisija „Na rubu znanosti“ i dalje na HRT-u emitira u znanstveno-obrazovnom programu, a i dalje se emisija tematski drži neznanstvenih tema, postalo je zanimljivo kako je ta akcija znanstvenika pod vidom žalbe prošla. O tome nema podataka na internetu pa smo posegnuli za istraživanjem izvora.

11/04/2025 poslan je putem e-pošte upit Hrvatskom Saboru, Hrvatskom novinarskom društvu (HND), Vijeću za elektroničke medije i HRT-u upit o tome jesu li primili pritužbu znanstvenika o emisiji „Na rubu znanosti“. Upit je sadržavao sljedeći tekst: „Poštovanje. Molim vas informaciju jeste li 2010. godine zaprimili pritužbu dr. sc. Dejana Vinkovića ili dr. sc. Saše Cecija u vezi s tim što se emisija HRT-a “Na rubu znanosti” nalazi u znanstveno-obrazovnom programu HRT-a te da ju se zbog toga što promovira pseudoznanost premjesti u zabavni program? Također, ako jeste, jeste li na tu pritužbu odgovorili i kako.“.

·       HND je 11/04/2025 je odgovorio putem e-pošte da nisu primili prijavu niti da se ona nalazi među zaključcima Novinarskog vijeća časti. (20)

·       Hrvatski sabor je 22/04/2025 odgovorio putem e-pošte da je zaprimio pritužbu Dejana Vinkovića 2010. i 2012., tj. dva odbora Sabora, ali oba su se složila da neće raspravljati o toj temi niti davati mišljenje jer „ne bi bili primjereni, štoviše mogli bi se smatrati nezakonitim postupanjem zakonodavca prema javnom mediju (zadiranjem u uređivačku politiku Hrvatske radiotelevizije i uredničke slobode njezinih urednika).“ (iz korespondencije e-poštom sa Službom za informiranje Hrvatskog Sabora).

·       Agencija za elektroničke medije 22/04/2025 e-poštom nas je obavijestila da je zaprimila pritužbu 2012. i na nju odgovorila iste godine na način da je „Zaključila da nakladnik Hrvatska radiotelevizija u navedenom slučaju nije prekršio odredbe Zakona o elektroničkim medijima“ (iz korespondencije elektroničkom poštom). Pritom je navedeno iz Zakona kako HRT „djeluje samostalno, (…) snosi odgovornost i (…) kako se jamči puna programska sloboda elektroničkih medija“ (čl. 7. i 3. NN 153/09, 84/11, 94/13 i 136/13). Također predlaže podnositelju pritužbe da se obrati direktno HRT-u.

·       HRT je na zamolbu odgovorio 5. svibnja 2025. Rješenjem na način da „se odbija zahtjev korisnika prava na pristup informacijama“ (iz korespondencije sa službenicom za informiranje HRT-a). U obrazloženju se navodi kako je slučaj star 10 i više godina i kako nisu u sustavu našli informaciju o pritužbi. Navodi se kako se „možda radilo o neformalnoj pritužbi unutar sustava HRT-a“ i kako ne nalaze informaciju o takvoj pritužbi. Neformalno saznaju da je prije 15-ak godina bila peticija treba li emisija „Na rubu znanosti“ biti u zabavnom programu.

Kad sažmemo sve dobivene odgovore, tad dobivamo sljedeći zaključak: institucije kojima smo se obratili ili se ograđuju od bilo kakvog postupanja jer se ne žele miješati u uređivačku politiku i programsku i uredničku slobodu ili kako uopće nemaju zaprimljenu pritužbu pri čemu navode da „neformalno“ doznaju nešto što se može pročitati na Internetu i doznati kontaktirajući ljude koji su sudjelovali u cijelom događaju. Ovo je zanimljivo jer se postavlja važno pitanje – jesu li načela novinarske slobode (nakladničke, programske, uređivačke, uredničke i autorske) nadređena, istovrijedna ili podređena načelima istinitog, točnog i potpunog informiranja? Čini se kao da pitane institucije misle da su načela novinarske slobode nadređena načelima istinitog informiranja. To znači kako će se u praksi tolerirati neistinito (u ovom slučaju neznanstveno) izvješćivanje kako se ne bi narušila novinarska sloboda ili drugim riječima, kako se ne bi narušila novinarska sloboda, dopustit će se novinarima da neistinito izvješćuju (štoviše da pod znanost stavljaju nešto što i prema vrlo liberalnim mjerilima znanosti ne spada pod znanost). To da to čini javna televizija članice EU dodatno otežava cijelu situaciju. Zbog toga je kontaktiran i EU DISINFO LAB.

 

Krajnje napomene:

(1) Vidi URL: https://hr.wikipedia.org/wiki/Karino_Hromin_Sturm#cite_note-4 (Pristupljeno: 11/04/2025).

(2) Vidi URL: https://www.val-znanje.com/index.php/tekstovi/manipulacije-ljudima/2499-svjetski-mocnici-uz-pomoc-rohatinskog-i-skegre-namjerno-su-nas-gurnuli-u-ropstvo (Pristupljeno: 11/04/2025).

(3) Vidi URL: https://en.wikipedia.org/wiki/Novus_ordo_seclorum (Pristupljeno: 11/04/2025).

(4) Vidi URL: https://www.nature.com/articles/s41598-023-44752-w (Pristupljeno: 11/04/2025).

(5) Vidi URL: https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC9299316/ (Pristupljeno: 11/04/2025).

(6) Vidi URL: https://misinforeview.hks.harvard.edu/article/the-impact-of-conspiracy-belief-on-democratic-culture-evidence-from-europe/(Pristupljeno: 11/04/2025).

(7) Vidi URL: https://www.brookings.edu/articles/how-media-consumption-patterns-fuel-conspiratorial-thinking/ (Pristupljeno: 11/04/2025).

(8) Vidi URL: https://hr.wikipedia.org/wiki/Na_rubu_znanosti (Pristupljeno: 11/04/2025).

(9) Vidi URL: https://www.smithsonianmag.com/science-nature/the-idiocy-fabrications-and-lies-of-ancient-aliens-86294030/, https://en.wikipedia.org/wiki/Ancient_Aliens (Pristupljeno: 11/04/2025).

(10) Vidi URL: https://hr.wikipedia.org/wiki/Na_rubu_znanosti, https://tastedive.com/shows/like/Ancient-Aliens (Pristupljeno: 11/04/2025).

(11) Vidi URL: https://www.nacional.hr/vodic-po-rubu-znanosti-gospodar-tajni-i-urota-s-hrt-a/ (Pristupljeno: 11/04/2025).

(12) Vidi URL: https://en.wikipedia.org/wiki/Corporatism (Pristupljeno: 11/04/2025).

(13) Vidi URL: https://en.wikipedia.org/wiki/New_World_Order_conspiracy_theory (Pristupljeno: 11/04/2025).

(14) Vidi URL: https://www.youtube.com/watch?v=J0ym5lRKhYQ,  https://hr.wikipedia.org/wiki/Dodatak:Popis_epizoda_emisije_Na_rubu_znanosti(Pristupljeno: 11/04/2025).

(15) Vidi URL: https://hr.wikipedia.org/wiki/Na_rubu_znanosti (Pristupljeno: 11/04/2025).

(16) Vidi URL: https://en.wikipedia.org/wiki/Erich_von_D%C3%A4niken (Pristupljeno: 11/04/2025).

(17) Vidi URL: https://en.wikipedia.org/wiki/Arthur_C._Clarke%27s_Mysterious_World (Pristupljeno: 11/04/2025).

(18) Vidi URL: https://iep.utm.edu/pseudoscience-demarcation/ (Pristupljeno: 11/04/2025).

(19) Vidi URL: https://www.cambridge.org/core/elements/abs/science-pseudoscience-and-the-demarcation-problem/9EF87F37B273D381FCCA3AD31EB2D046 (Pristupljeno: 11/04/2025).

(20) Iz privatne korespondencije e-poštom s HND-om i uvidom u zaključke Vijeća časti HND-a, URL: https://www.hnd.hr/zakljucci-novinarskog-vijeca-casti (Pristupljeno: 11/04/2025).