Članak Net.hr-a o zagrebačkim plaćama oslanja se na službene izvore, ali nedostaje mu kontekst i metodološka preciznost.

Autor: Josip Tomašković

Tvrdnja koja se analizira:

„Poznata prosječna plaća u Zagrebu: evo tko najviše, a tko najmanje zarađuje“ — Net.hr, 16. rujna 2025.,(1)

 

Područje analize:

U članku se navodi da prosječna neto plaća u Zagrebu iznosi više od 1.400 eura, a naglašava se kako su informatičari i telekomunikacije na vrhu ljestvice, dok su „administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti pri dnu“. Autor pritom koristi izraze poput „rekordni prosjek“ i „velike razlike među sektorima“, čime sugerira da podaci sami po sebi oslikavaju ekonomsko stanje grada. Upravo ti izrazi i naglašavanje kontrasta traže provjeru: koliko su podaci vjerodostojni, koliko su reprezentativni za tipičnog zaposlenika, te jesu li razlike prenesene u potpunom kontekstu.

 

Analiza:

1. Izvori podataka i njihova vjerodostojnost

Članak se poziva na Finu, koja redovito objavljuje podatke o plaćama temeljem obrađenih godišnjih financijskih izvještaja poduzetnika. Ti podaci su legitimni, ali treba naglasiti da ne obuhvaćaju sve oblike zaposlenja (npr. obrtništvo, freelancere ili rad u međunarodnim institucijama). Dakle, iako je članak u pravu kada navodi „više od 1.400 eura“ kao prosjek, taj podatak nije potpuno reprezentativan za sve zaposlene u Zagrebu. (2) (5)

 

2. Prosjek, medijan i „rekordni iznosi“

U članku se ističe kako prosjek raste, ali izostavljeno je objašnjenje da prosjek u statistici može biti varljiv jer ga značajno podiže mali broj vrlo visokih plaća. DZS jasno upozorava da je medijan (srednja vrijednost) niži, a on preciznije oslikava ono što „tipični“ radnik prima. Prema podacima Grada Zagreba i DZS-a, medijan neto plaće u Zagrebu u rujnu 2024. iznosio je oko 1.200 eura, dakle oko 200 eura manje od prosjeka. Čitateljima se time ne objašnjava ključna razlika: iako prosjek u IT sektoru prelazi 2.000 eura, većina zaposlenika u tom sektoru ipak zarađuje manje od toga. Izraz „rekordni prosjek“ stoga ima marketinški efekt, ali ne prenosi stvarnu distribuciju plaća. (2) (3) (6) (5) (4)

 

3. Najviše i najmanje plaćeni sektori

Prema Fininim i DZS-ovim podacima, informacijsko-komunikacijske djelatnosti uistinu prednjače, dok su administrativne i pomoćne usluge pri dnu ljestvice s prosjekom od oko 900 eura. Članak to prenosi točno, no pritom pojednostavljuje kompleksnost sektora. Primjerice, „administrativne djelatnosti“ uključuju širok raspon poslova — od čistača do uredskih službenika — što stvara dodatne varijacije koje ostaju nevidljive kada se podaci prikažu samo kroz prosjek. (3) (4) (7)

 

4. Retorika i potencijalna manipulacija

Net.hr koristi retoričke okidače poput „velike razlike među sektorima“ i „rekordni prosjek“ kako bi pojačao kontrast. Time se stvara dojam da:

●      plaće u Zagrebu rastu brže i snažnije nego što to doživljava većina zaposlenika,

●      jaz između „najviše“ i „najmanje“ plaćenih skupina građana drastično raste,

●      podaci prikazuju realnu kupovnu moć Zagrepčana.

U stvarnosti, podaci jesu vjerodostojni, ali selektivno prezentirani. Izostanak spomena medijana, troškova života i razlike između bruto i neto plaća čini sliku nepotpunom.

 

Zaključak:

Članak Net.hr-a o prosječnoj plaći u Zagrebu temelji se na stvarnim i provjerljivim podacima Fine. Tvrdnje o tome tko zarađuje najviše, a tko najmanje uglavnom su točne. No korištenjem izraza poput „rekordni prosjek“ i „velike razlike“ bez objašnjenja metodologije, članak potencijalno dovodi čitatelje u zabludu o tome što većina zaposlenika u Zagrebu doista prima. Brojke su ispravne, ali kontekst i terminologija nepotpuno prenose stvarno stanje, što otvara prostor za pogrešna tumačenja te zato ovom članku dajemo ocjenu ,,većinski točan.”

 

Vidi:

1. Net.hr. „Poznata prosječna plaća u Zagrebu: Evo tko najviše, a tko najmanje zarađuje“. 17. rujna 2025. https://net.hr/danas/vijesti/poznata-prosjecna-placa-u-zagrebu-evo-tko-najvise-a-tko-najmanje-zaraduje-a57a94d1-9395-11f0-aa13-9600040c8f8e
2. Fina. „Rezultati poduzetnika sa sjedištem u Gradu Zagrebu od … (2020. do 2024. godine)“ https://www.fina.hr/novosti/rezultati-poduzetnika-sa-sjedistem-u-gradu-zagrebu-od-2020.-do-2024.-godine
3. Fina. „Prosječna mjesečna neto plaća zaposlenih kod poduzetnika po djelatnostima u 2024.“ https://www.fina.hr/novosti/prosjecna-mjesecna-neto-placa-zaposlenih-kod-poduzetnika-po-djelatnostima-u-2024
4. Državni zavod za statistiku. „Plaće – Program objave podataka: prosječne mjesečne isplaćene neto i bruto plaće prema stupnju stručne spreme i djelatnostima u 2023.“ https://podaci.dzs.hr/hr/podaci/trziste-rada/place
5. Državni zavod za statistiku / Grad Zagreb. „Prosječne mjesečne neto i bruto plaće, medijan, za rujan 2024. za Grad Zagreb (pravne osobe)“. 9. prosinca 2024. Dostupno na:https://www.zagreb.hr/userdocsimages/arhiva/statistika/2024/pla%C4%87e%202024/Place%20IX.2024_web.pdfzagreb.hr
6. Poslovni.hr. „Evo koliko iznosi prosječna neto plaća u Zagrebu“. 11. lipnja 2025. Dostupno na:https://www.poslovni.hr/vijesti/evo-koliko-iznosi-prosjecna-neto-placa-u-zagrebu-4488214 poslovni.hr
7. Državni zavod za statistiku. „Prosječna neto plaća u lipnju 2024., te najviša i najniža prema djelatnostima“. 21. kolovoz 2024. Dostupno na: https://dzs.gov.hr/vijesti/prosjecna-neto-placa-u-lipnju-2024-iznosila-1-nbsp315-eura/1977 dzs.gov.hr