Je li uzimanje iranske prijetnje zatvaranjem Hormuškog tjesnaca ozbiljnom samo oprez ili plansko širenje panike?
Autor: prof. dr. sc. Kristijan Krkač
U članku pod naslovom: „Porasle cijene nafte, strahuje se od iranskog zatvaranja ključnog tjesnaca“ na portalu Indeks (18:09, 17. lipnja 2025.) piše sljedeće: „Cijene nafte poskočile su danas na međunarodnim tržištima iznad 75 dolara, odražavajući strahovanja ulagača od eskalacije iransko-izraelskog sukoba i blokade isporuka kroz Hormuški tjesnac. (…) Tržišta nafte pozorno prate iransko-izraelski sukob, strahujući od blokade Hormuškog tjesnaca kroz koji prolazi 18 milijuna do 19 milijuna barela nafte i naftnih proizvoda dnevno. (…) Iran bi zatvaranjem Hormuškog tjesnaca ostao bez prihoda, a SAD bi mogao očekivati više cijene benzina, što bi značilo i višu inflaciju, objašnjava Ole Hansen iz Saxo banke.“ (1)
Kome je u interesu zatvoriti Hormuški tjesnac? U članku „Zašto Iran neće blokirati Hormuški tjesnac“ novinarka Lee Ying Shan za rubriku „Nafta i plin“ CNBC-a piše sljedeće (13/06/2025, 05:01): „Kina je broj jedan uvoznik iranske nafte, navodno otpada na više od tri četvrtine njenog izvoza nafte. Drugo najveće svjetsko gospodarstvo također je najveći trgovinski partner Irana.“ (…) „Njihovi (iranski) prijatelji će patiti više nego njihovi neprijatelji… Tako da je vrlo teško vidjeti da će se to dogoditi“, rekao je Anas Alhajji, partner u Energy Outlook Advisors, dodajući da bi prekidanje kanala moglo biti više šteta nego blagodat za Teheran, s obzirom na to kako većina iranske robe dnevne potrošnje dolazi tim putem. „Nije u njihovom interesu da stvaraju probleme jer će oni prvi patiti.“. (2)
Nekoliko općepoznatih i lako utvrdivih činjenica ovdje su važne. Zaista bi zatvaranje Hormuškog tjesnaca dovelo do porasta cijene nafte (porast cijene nafte već se zbiva) i plina, također vjerojatno do porasta inflacije u SAD-u itd. Naime, tjesnacem se zaista dnevno prevoze ogromne količine nafte, plina i drugih roba. Ipak, šteta koju bi pretrpio Iran puno je veća. Prvo, zbog manjka stranih valuta od prodaje nafte i plina, a drugo zbog toga jer bi najviše patili glavni uvoznici iranske nafte koji su Kina, Indija i Rusija. Zapad može lako nadomjestiti svoje izvore nafte i plina, ali Kina, Indija i Rusija ne tako lako. Ukratko, za Iran i njihove glavne kupce više je štete nego koristi.
Drugo pitanje je pitanje fizičkog zatvaranja Hormuškog tjesnaca. Iako ga je teorijski zaista moguće zatvoriti, primjerice miniranjem, postavljanjem lansera projektila uz obalu, postavljanjem morskog i zračnog nadzora itd., ipak je to malo vjerojatno. (4)
Razlozi su manje-više bjelodani. Naime, većina Hormuškog tjesnaca teritorijalnim vodama spada pod Oman, a ne pod Iran. Zatim, sam tjesnac je na najužem dijelu širok 50 km, a na najširem skoro 80 km (za poredbu, 50 km je otprilike udaljenost od Palagruže do najbliže obale Italije). Konačno, broj NATO (konkretno američkih) baza na istočnoj obali Arapskog poluotoka je vrlo velik (samo blizu tjesnaca imamo 7 zračnih i 4 pomorske baze). (5) Ukratko, Iran može pokušati zatvoriti tjesnac, ali je malo vjerojatno da bi to i uspio. Na primjer, Hutiji su pokušali zatvoriti Bab al-Mandab tjesnac između zapadne obale Arapskog poluotoka i Afrike i nisu uspjeli, a taj je tjesnac na najužem dijelu širok samo oko 15 km. Ukratko, malo je vjerojatno uspješno zatvaranje Hormuškog tjesnaca.
Ilustracija: izvori Google Maps, ASP, ESAI Energy, Le Monde. Ilustracija prikazuje širinu Hormuškog tjesnaca (gore lijevo), NATO baze kod tjesnaca (dolje lijevo), te tokove nafte i plina prema Rusiji (gore desno) i prema Indiji i dalje prema Kini (dolje desno).
I sad se postavlja pitanje čemu zastrašivanje tržišta, prije svega nafte i plina, takvim scenarijem? Naime, jedno je oprez ili strah, a drugo je zastrašivanje i širenje panike. Nije nemoguće da se radi o samoispunjavajućem proročanstvu ili Pigmalionovim učinku. (6)
Prvo se pogrešno definira stanje stvari. Ovdje se prijetnja zatvaranja tjesnaca prikazuje kao ne samo puka mogućnost nego kao postupak čija uspješnost ima veliku vjerojatnost, a to barem zasad nije slučaj. To potiče na promjenu ponašanja, u ovom slučaju reakcija svjetskih tržišta naftom i plinom, konkretno porastom cijene. Porast cijene energenata dovodi do porasta cijene svega ostalog što većinski ovisi o cijeni energenata, a to dovodi do povećane inflacije. Time bi se navodno obistinilo proročanstvo. No ako zaista pogledamo stanje stvari, uzrok nije zatvaranje tjesnaca jer to ne samo da nije činjenica nego je zasad i vrlo malo vjerojatno kao budući postupak, već je uzrok iskrivljavanje činjenica i širenje panike. Dakako, samoispunjavajuće proročanstvo može donijeti veliku zaradu mešetarima na tržištima, a pogotovo na tržištima strateškim energentima koja nikad nisu potpuno slobodna nego su regulirana geopolitičkim odlukama najvećih „igrača“ na tržištima.
Na temelju svega rečenog može se reći da je prijetnja zatvaranja Hormuškog tjesnaca koju je uputio Iran gospodarski štetna glavnim trgovinskim partnerima Irana (Kina, Indija, Rusija) više nego neprijateljima (Izrael, SAD i EU), ali i da je tehnički i vojno govoreći „prazna prijetnja“ jer, barem zasad, Iran nema ozbiljna sredstva kojima može blokirati tjesnac. Jedno je biti oprezan, a drugo je strašiti i širiti paniku pa svi koji preozbiljno uzimaju iransku prijetnju de facto šire paniku. Za širenje panike ponekad mogu postojati i jasni gospodarski razlozi jer na panici je bez daljnjeg moguće profitirati. Iako neke tekstove možemo okarakterizirati kao clickbait ili sigurno više od redovitog i razumnog opreza pa čak i do blagog paničarenja, ipak još nema dokaza o tome kako se to paničarenje proizvodi planski. Činjenica jest da su cijene nafte skočile preko 75 dolara po barelu i to samo na temelju straha od daljnje eskalacije sukoba.
Kako god bilo, kao zaključak možemo reći da je uzimanje iranske prijetnje ozbiljnom većinski neopravdano s obzirom na činjenice, kako gospodarske tako i vojne.
P.S.
Nasuprot opisanoj temi, puno je zanimljivija tema izraelskih uništavanja plinskih polja u Iranu. (5) Naime, plin i nafta su cjenovno međuovisni. Također, Iran ponovno sličnim partnerima izvozi svoj plin i tako bi se izraelskim uništavanjem iranskih plinskih polja mogla značajno poremetiti dostupnost i cijena prirodnog plina barem na Bliskom istoku i u Srednjoj Aziji, no to nitko ne spominje ili spominje, ali rijetko, a to je puno stvarnija prijetnja tržištima prirodnog plina.
Krajnje napomene:
(1) URL: https://www.index.hr/vijesti/clanak/porasle-cijene-nafte-strahuje-se-od-iranskog-zatvaranja-kljucnog-tjesnaca/2681795.aspx(Pristupljeno: 17/06/2025).
(2) URL: https://www.cnbc.com/2025/06/13/israel-iran-conflict-why-tehran-wont-block-the-hormuz-strait.html (Pristupljeno: 17/06/2025).
(3) URL: https://www.americansecurityproject.org/national-security-strategy/u-s-bases-in-the-middle-east/ (Pristupljeno: 17/06/2025).
(4) URL: https://www.twz.com/news-features/could-iran-carry-out-its-threat-to-shut-the-strait-of-hormuz (Pristupljeno: 17/06/2025).
(5) URL: https://en.wikipedia.org/wiki/Self-fulfilling_prophecy (Pristupljeno: 17/06/2025).
(6) URL: https://en.wikipedia.org/wiki/Iran%E2%80%93Israel_War (Pristupljeno: 17/06/2025).