Njemačka – LAZNA UZBUNA

Članak Dnevno.hr o mesu koje “uskoro postaje luksuz” temelji se na stvarnim brojkama za njemačku govedinu, ali ih pogrešno generalizira na cijelo meso, cijelu Europu i Hrvatsku. Provjerili smo sve navode.

Autor: Josip Tomašković

Tvrdnje koje se analiziraju

1. “Prema podacima Udruge proizvođačkih zajednica za stoku i meso (VEZG) iz Oldenburga, otkupne cijene su nedavno prešle 7 eura po kilogramu, što je više od 50% više nego ljeti 2023., znatno iznad prosječne stope inflacije.”

2. “U mesnicama i supermarketima kilogram junećeg odreska više klase doseže 40–50 eura, što sve češće postaje pravilo, a ne izuzetak.”

3. “Stručnjaci kažu da je glavni razlog stalno smanjenje stočnog fonda.”

4. “Broj goveda svake godine pada za dva do četiri posto. Mnoge farme zatvaraju vrata…”

5. “Statistika potvrđuje ove tvrdnje: u svibnju 2015. u Njemačkoj je bilo 12,6 milijuna goveda, dok ih je u svibnju ove godine ostalo samo 10,3 milijuna.”

6. “Poznato je da zeleni aktivisti i političari u Europi kritiziraju stočne farme… a sada se čini da njihove ideje dolaze do izražaja.”

7. “Ovo meso uskoro postaje luksuz: Cijena leti u nebo.”

Dnevno.hr, 29. rujna 2025. (1)

Područje analize

Ovaj članak tvrdi da su cijene mesa u Europi dosegle razine koje prijete pretvoriti ga u luksuznu namirnicu. Ključne brojke preuzete su iz njemačkog izvora VEZG (krovna udruga proizvođačkih zajednica za stoku i meso), a narativ se gradi kroz tri linije: prvo, cijene u otkupu i maloprodaji snažno rastu; drugo, uzrok je sustavno smanjenje stočnog fonda; treće, politički pritisci i “zeleni aktivisti” ubrzavaju taj trend. Da bismo procijenili točnost ovih tvrdnji, potrebno je odvojiti što se odnosi na Njemačku, što na globalna tržišta, a što na Hrvatsku. Također je nužno razlikovati otkupne cijene od maloprodajnih te provjeriti kako se trendovi uistinu reflektiraju na potrošače u EU i Hrvatskoj. U nastavku prilažemo tablicu VEZG-a.

Analiza

Otkupne cijene: “7 €/kg”

Tvrdnja da je cijena mesa u otkupu prešla 7 €/kg djelomično je točna, ali samo kada se precizira da se radi o govedini u Njemačkoj, točnije o klasi junadi R3 prema VEZG podacima. U rujnu 2025. ta je cijena doista dosegnula oko 7 €/kg trupne mase. Međutim, isti izvori pokazuju da je otkupna cijena svinja u istom razdoblju bila oko 1,85 €/kg, a peradi još niža. Dakle, 7 €/kg ne predstavlja “cijenu mesa” uopće, nego samo specifičan segment tržišta. Kada se to prešuti, stvara se lažan dojam da sve vrste mesa poskupljuju jednako dramatično. (2)

Usporedba s 2023.: “više od 50%”

Članak tvrdi da je cijena narasla više od 50% u odnosu na ljeto 2023. Podaci pokazuju da su u ljetu 2023. cijene junadi znale pasti do 4,40 €/kg, a prosjek cijele godine bio je bliže 4,96 €/kg. U usporedbi s najnižom vrijednošću rast na 7 €/kg doista znači +59%, dok u usporedbi s prosjekom znači oko +41%. Odabir “baze” odlučuje hoće li rast izgledati dramatičniji. Članak ne objašnjava na što se točno referira, što ukazuje na selektivno prikazivanje. (4)

Maloprodajne cijene: “40–50 €/kg”

Istina je da u njemačkim mesnicama i supermarketima postoje premium odresci koji dosežu cijenu od 40–50 €/kg. No to se odnosi na luksuzne rezove i specifične segmente, a ne na prosječnu cijenu mesa. Prosječna maloprodajna cijena govedine u Njemačkoj znatno je niža, dok svinjetina i perad ostaju dostupne većini kućanstava. U Hrvatskoj, pak, takve cijene nisu zabilježene, a prosječne cijene mesa kreću se u okvirima regionalnih standarda. Članak time anegdotalni primjer predstavlja kao “pravilo”, što je pogrešno. (6) (7) (10)

Uzrok: pad stočnog fonda

Podaci njemačkog statističkog ureda potvrđuju pad broja goveda s 12,6 milijuna (2015.) na 10,3 milijuna (2025.). To jest važan strukturni trend i on doista potiče rast cijena govedine. Međutim, članak ignorira druge važne uzroke: rast cijena stočne hrane i gnojiva, energenata, utjecaj globalne potražnje, kao i sanitarne krize poput afričke svinjske kuge u nekim državama. FAO-ov (Organizacija za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda) indeks mesa pokazuje da globalni rekordi dolaze prvenstveno od govedine, dok su svinjetina i perad stabilnije ili čak pojeftinile. Pad stočnog fonda jest relevantan, ali nije jedini ni dovoljan razlog. (3) (5) (8) (9)

Politički okvir: “zeleni aktivisti”

Tvrdnja da su “zeleni aktivisti” i političari ključan uzrok poskupljenja mesa spada u ideološko objašnjenje bez potkrepljenih dokaza. Nigdje u članku nisu navedeni konkretni zakonski propisi ili mjere koje bi izravno podigle cijene na 7 €/kg. Iako rasprave o smanjenju emisija i utjecaju stočarstva na klimu postoje, nema dokaza da su one uzrok aktualnog rasta cijena. Empirijski podaci upućuju na tržišne uzroke: pad stada, rast inputa i potražnju, a ne na aktivizam ili politiku.

Krovna tvrdnja: “meso uskoro postaje luksuz”

Naslov je najdramatičniji element teksta. No kada se pogleda Eurostatov indikator materijalne deprivacije, vidi se da je udio stanovništva EU koje si ne može priuštiti meso ili ribu svaki drugi dan pao s 9,5% (2023.) na 8,5% (2024.). Dakle, priuštivost mesa se poboljšava, a ne pogoršava. U Hrvatskoj, Harmonizirani indeks potrošačkih cijena za meso pokazuje rast u skladu s inflacijom, ali ne razine koje bi meso pretvorile u luksuznu robu. Tvrdnja da meso općenito “uskoro postaje luksuz” nema uporišta u statistikama.

Zaključak

Članak Dnevno.hr temelji se na stvarnim podacima o govedini u Njemačkoj, ali ih prezentira na senzacionalistički način. Točno je da je otkupna cijena junadi R3 dosegla 7 €/kg i da su pojedini premium odresci u Njemačkoj doista vrlo skupi. Međutim, netočno je govoriti o “cijeni mesa” uopće, netočno je sugerirati da su svi rezovi poskupjeli jednakim tempom i netočno je tvrditi da meso u Europi ili Hrvatskoj postaje luksuzna roba. Uzroci su kompleksni, a ne svedeni na pad stočnog fonda ili politički aktivizam. Članak koristi realne brojke, ali ih izdvaja iz konteksta i generalizira, dok krovna tvrdnja o “luksuzu” nema empirijsku potvrdu. Time ovom članku dajemo ocjenu ,,većinski netočno”.

Vidi:

Koliko stranih radnika zaista radi u Hrvatskoj, Sloveniji i Njemačkoj? Analizirali smo izjavu politologa i demografa dr. sc. Tade Jurića

Autor: Petra Novkovski, univ. bacc. comm., bacc. oec.

Područje analize

Migracije stanovništva uobičajena su pojava u 21. stoljeću. Prema Hrvatskoj enciklopediji (2), migracija se u najširem smislu može definirati kao prostorna pokretljivost stanovništva, a u užem smislu trajnija promjena mjesta stalnog boravka pojedinaca ili društvenih skupina. Migracije mogu biti stalne ili privremene, a one su „uzrokovane takozvanim pushfaktorima, odnosno razlozima zbog kojih ljudi napuštaju zemlju i pull faktorima, odnosno razlozima zbog kojih se odlučuju preseliti u određenu zemlju…“ (3). Kako bi se precizno razumio kontekst rasprave o stranim radnicima, ključno je objasniti tko su uopće državljani trećih zemalja i kakav je hrvatski zakonodavni okvir po time pitanju.

Kako ih definira službena stranica Ministarstva unutarnjih poslova RH (4), državljani trećih zemalja su „stranci koji nisu državljani članica Europskog gospodarskog prostora (Europske unije, Kneževine Lihtenštajn, Kraljevine Norveške, Republike Island) ili Švicarske Konfederacije, a imaju državljanstvo treće zemlje ili je osoba bez državljanstva.“ Zakonom o strancima propisani uvjeti kretanja i boravka, rad stranaca koji su državljani trećih zemalja u RH, a sve u skladu s propisima Europske unije. Službena stranica navodi neke od najvažnijih podataka o različitim vrstama boravka (privremeni, autonomni i sl.), a najvažnije informacije su sljedeće:

„Državljani trećih zemalja u Republici Hrvatskoj mogu boraviti na:

1. kratkotrajnom boravku (do 90 dana u bilo kojem razdoblju od 180 dana)

2. privremenom boravku (do godine dana)

3. dugotrajnom boravku (neograničeno)

4. stalnom boravku (neograničeno)“ (5).

Posljednjih godina, RH bilježi značajan porast broja stranih radnika, što se detaljno analizira i raspravlja u relevantnim studijama. U knjizi Instituta za razvoj i međunarodne odnose (izdane još 2022. godine), (6) navodi se porast broja stranih radnika u Hrvatskoj, osobito od 2019. godine, kada su kvote zamijenjene sustavom dozvola za boravak i rad. U 2022. godini izdano je više od 124.000 dozvola, a najviše stranih radnika dolazilo je iz Nepala, Indije, Bangladeša i Filipina, potom iz susjedne Srbije i Bosne i Hercegovine. Veliki broj stranih radnika dolazi izvan Europe, što potvrđuje da treće zemlje čine značajan dio migrantske radne snage, a zaposleni su u građevinarstvu i turizmu, kao dominantnim industrijama u kojima se strani radnici zapošljavaju. Institut navodi da Hrvatska nema još razvijen integracijski sustav za strane radnike, kao što je učenje hrvatskog jezika i pravna pomoć, a radna eksploatacija i posrednička zloupotreba predstavljaju ključne i rastuće izazove u pojedinim sektorima (7). EURES Croatia 2025 navodi i da državljani trećih zemalja, bez obzira trebaju li vizu ili ne, mogu boraviti u schengenskom području do 90 dana unutar svakog razdoblja od 180 dana (8). Situacija se nastavlja razvijati, a nove zakonske izmjene dodatno oblikuju hrvatsku imigracijsku politiku. Danas, tri godine nakon objave ove knjige, Hrvatska bilježi porast stranih radnika, a uvedene su i Promjene zakona kao izravan odgovor na rastuću potražnju za radnom snagom na hrvatskom tržištu (o ovome smo pisali u ožujku 2025. godine, (9)). Također, novi zakon stupio je na snagu 14. ožujka 2025. godine, a „nakon što stupe na snagu, Izmjene će preoblikovati način na koji državljani trećih zemalja mogu ulaziti, boraviti i raditi u Hrvatskoj, označavajući značajan pomak u hrvatskoj imigracijskoj politici.“

Analizirana tvrdnja

U emisiji Briefing Jutarnjeg lista, objavljenoj 4. lipnja 2025. godine, hrvatski politolog i demograf dr. sc. Tado Jurić iznio je nekoliko tvrdnji koje su vezane uz migracijske trendove u RH i regiji. U članku se navodi:

„A prednjačimo i po broju stranih radnika s drugih kontinenata kojih po glavi stanovnika uvozimo 25 puta više nego od Njemačke. Slovenija, ističe on, ima ukupno 150.000 stranih radnika, od čega samo 3 posto s drugih kontinenata, dok ih je kod nas polovica.“ (10)

S obzirom na to da je tema iznimno aktualna i važna za ekonomska kretanja RH u nastavku se donosi detaljna provjera točnosti ovog navoda.

Analiza podataka

Hrvatska

Prema najnovijim podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS), u četvrtom tromjesečju 2024. godine u Hrvatskoj je bilo 1.670.000 zaposlenih osoba, što predstavlja rast od 1,8% u odnosu na isto razdoblje 2023. godine. U istom razdoblju, stopa zaposlenosti za osobe u dobi od 15-64 godine je bila 67,8%, dok je stopa nezaposlenosti bila 5,1%. Ovi podaci temelje se na Anketi o radnoj snazi koja je usklađena s metodologijom Eurostata (11).

Nadalje, relevantni neovisni portali pružaju konkretne podatke o broju izdanih radnih dozvola. ETIAS.com (ETIAS – European Travel Information and Authorisation System) je neovisna informativna platforma koja je posvećena Europskom sustavu za informacije i odobravanje putovanja. Prema službenim podacima ETIAS.com portala (ETIAS – European Travel Information and Authorisation System) (12) u Hrvatskoj je tijekom 2024. godine izdano sveukupno 206.529 radnih dozvola za državljane trećih zemalja, što predstavlja porast od oko 20% u odnosu na 2023. godinu. Ako se u obzir uzme ukupan broj zaposlenih (odnosno radno aktivnog stanovništva) u RH, procjena je da radnici iz trećih zemalja čine otprilike 12,3% svih zaposlenih u RH, a izračun je prikazan u nastavku:

1. Broj radnika iz trećih zemalja = 206.529

2. Ukupan broj zaposlenih osoba u RH = 1.670.000

3. Udio = (broj radnika iz trećih zemalja / ukupan broj zaposlenih) x 100

4. Udio = 12,37%

Tvrdnja da radnici trećih zemalja čine „polovicu“ radne snage navedenim izračunom nije poduprta te se ne može statistički potkrijepiti.

Slovenija

Kako bi se stekla potpuna slika analizirane tvrdnje, potrebno je usporediti situaciju u Hrvatskoj sa situacijom u susjednim zemljama (Slovenije i Njemačke). Prema podacima EURES – Labour Market Information, u Sloveniji, u kolovozu 2024. godine, bilo je 15,8% zaposlenih osoba koji su bili strani radnici. Od navedenog postotka 87% dolazilo je iz trećih zemalja (13). Dodatni podaci Eurostata također pružaju širi kontekst o prisutnosti stranaca u Sloveniji. Podaci na stranici Trading Economics (na temelju podataka Eurostata) (14) navode da je krajem 2024. godine broj stranih – rođenih izvan EU – stanovnika Slovenije iznosio 319.914 osoba. Ovi podaci opovrgavaju tvrdnju da je u Sloveniji samo 150.000 stranih radnika, od kojih su 3% iz zemalja izvan EU. Stvarni broj radno aktivnih osoba premašuje 15% ukupne radne snage, a oni dolaze iz zemalja koje nisu članice EU.

Njemačka

Njemačka je još jedna od zemalja koja se spominje u navedenoj izjavi Tade Jurića. Prema Eurostatovom izvještaju EU population diversity by citizenship and country of birth (15), na dan 1. siječnja 2024. godine, Njemačka je imala 12,1 milijuna ne-EU državljana. Dodatno, podaci Trading Economicsa (16) navode da je stopa zaposlenosti ne-EU državljana u dobnoj skupini 20-64 iznosila 62,7% u prosincu 2024. godine. To jasno pokazuje da značajan dio tog stanovništva aktivno participira na njemačkom tržištu rada. Još jedan izvještaj Eurostata, Migration and asylum in Europe 2024 (17), također ističe da je Njemačka zemlja EU koja bilježi najveći apsolutni broj ne-EU državljana među svim EU zemljama.

Zaključak i ocjena točnosti

Analiza svih dostupnih podataka pokazuje da su tvrdnje dr.sc. Tade Jurića o udjelu radnika iz trećih zemalja u Hrvatskoj, Sloveniji i Njemačkoj neutemeljene. Tvrdnja da u Hrvatskoj polovicu radne snage čine radnici trećih zemalja je netočna. Udio radnika iznosi oko 12,3%, što je četiri puta manje od prvotne izjave. Također, tvrdnja da Slovenija ima samo 3% radnika iz trećih zemalja je također netočna. Prema službenim podacima EURES-a i Eurostata, udio stranih radnika iz trećih zemalja u Sloveniji je iznad 13%. Naposljetku, tvrdnja da Hrvatska uvozi 25 puta više radnika iz trećih zemalja po glavi stanovnika od Njemačke je statistički neutemeljena. Njemačka ima oko 12,1 milijuna ne-EU državljana i višu apsolutnu i relativnu zastupljenost u radnoj snazi (preko 62%), što ovu tvrdnju opovrgava te je ona netočna. U cijelosti se daje sljedeća ocjena točnosti: NETOČNO.

Reference

1. Vidi:https://industrialrelationsnews.ioe-emp.org/industrial-relations-and-labour-law-july-2024/news/article/european-union-corporate-sustainability-due-diligence-directive-csddd-approved

2. Vidi:https://www.enciklopedija.hr/clanak/migracija

3. Vidi:https://www.europarl.europa.eu/topics/hr/article/20200624STO81906/zasto-ljudi-migriraju

4. Vidi:https://mup.gov.hr/gradjani-281562/moji-dokumenti-281563/stranci-333/drzavljani-trecih-zemalja/281820

5. Vidi:https://mup.gov.hr/gradjani-281562/moji-dokumenti-281563/stranci-333/drzavljani-trecih-zemalja/281820

6. Vidi: https://irmo.hr/wp-content/uploads/2022/03/Strani-radnici-u-Hrvatskoj.pdf

7. Vidi: https://irmo.hr/wp-content/uploads/2022/03/Strani-radnici-u-Hrvatskoj.pdf

8. Vidi: https://www.eures.ee/sites/eures.ee/files/2025-04/EURES%20Croatia%202025.pdf

9. Vidi:https://www.tocnotako.hr/clanak/Je-li-tocna-izjava-Marije-Selak-Raspudic-da-ce-Hrvatska-uskoro-imati-pola-milijuna-stranih-radnika-za-koje-nemamo-nikakav-plan_LAZNA-UZBUNA/1450

10. Vidi:https://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/nismo-svjesni-sto-se-dogada-studenti-mi-se-zale-da-su-izgurani-s-trzista-rada-a-nisu-svi-oni-budisti-i-hinduisti-15591289

11. Vidi:https://podaci.dzs.hr/2024/hr/76778