Spor Zagreba i Budimpešte oko nafte jest stvaran, ali Index prečvrsto tretira nedostupan zapisnik i nedokazanu punu zamjenu za rusku naftu

Formalne pritužbe MOL-a, briselski briefinzi i izjave hrvatskih vlasti potvrđuju sukob oko Janafa, no puni sadržaj zatvorenog zapisnika i konačni godišnji kapacitet još nisu javno dokazani.

Autori: Prof. dr. sc. Kristijan Krkač; Josip Tomašković

Tvrdnja koja se analizira

Index Vijesti, “Politico dobio uvid u tajni zapisnik: ‘Eskalira svađa Mađarske i Hrvatske’”, 11. travnja 2026. Ključna jezgra teksta glasi da Hrvatska preko Janafa nudi realnu i dovoljnu alternativu ruskoj nafti za Mađarsku i Slovačku, ali da Budimpešta to politički odbija, iako Janaf već isporučuje znatne količine. U tekstu se dodatno navodi da je mađarska ovisnost o ruskoj nafti 2025. narasla na 93%, sa 61% u 2021. godini. (1)

Područje analize

Provjerljivo je nekoliko zasebnih elemenata. Prvo, može se provjeriti postoji li stvarna institucionalna svađa između MOL-a, Janafa, Hrvatske, Mađarske i Europske komisije, ili je riječ samo o medijskom dramatiziranju. Drugo, može se provjeriti kako pravo EU definira uvoz ruske nafte u ovoj situaciji. Komisija je 17. veljače 2026. pojasnila da članak 3m stavak 4 Uredbe 833/2014 dopušta privremenu iznimku od zabrane uvoza ako je opskrba ruskom naftom cjevovodom prema zemlji bez izlaza na more prekinuta iz razloga izvan njezine kontrole. To znači da se mora razlikovati opća zabrana od privremene derogacije, pa izraz poput “sankcionirana ruska nafta” traži pravnu nijansu. Treće, može se provjeriti jesu li brojke o kapacitetu i isporukama dostatne za tvrdnju o trajnoj alternativi. Četvrto, za brojčanu tvrdnju koja se odnosi na 2025. godinu, onih 93% naspram 61%, potrebno je tražiti primarni izvor i objasniti metodologiju. Ako se isti omjer ne može reproducirati iz javno dostupne primarne tablice, tu brojku treba posebno kvalificirati. (4) (5)

Analiza

Spor je stvaran i dokumentiran, ali “tajni zapisnik” nije javno provjerljiv

Indexov naslovni okvir o “eskalaciji svađe” nije izmišljen. Već 20. veljače Reuters izvještava da MOL traži da JANAF dopusti prolaz ruske nafte morskim putem prema Mađarskoj i Slovačkoj nakon prekida na Družbi 27. siječnja, te navodi da su Hrvatska, Mađarska, Slovačka i Europska komisija dogovorile testove kapaciteta. Potom 4. ožujka MOL i Slovnaft formalno prijavljuju JANAF Glavnoj upravi za tržišno natjecanje Europske komisije zbog navodne zlouporabe monopolskog položaja, a 13. ožujka Reuters dodatno bilježi i drugu pritužbu, sada zbog cjenovne politike. To više nije samo verbalni sukob, nego regulatorni i tržišni spor s formalnim koracima prema Bruxellesu. (6) (7) (8) Europska komisija je u briefingima 17. i 19. veljače potvrdila da je bila obaviještena o mađarskoj namjeri da aktivira privremenu iznimku za seaborne isporuke ruske nafte preko Hrvatske, da je u stalnom kontaktu s Mađarskom, Slovačkom, Hrvatskom i Ukrajinom, te da joj je prioritet sigurnost opskrbe. Komisija je istodobno rekla da ne vidi kratkoročni rizik za opskrbu jer obje države imaju zalihe za 90 dana. Drugim riječima, službeni Bruxelles potvrđuje i spor i njegov pravni okvir, ali ne potvrđuje alarmističku sliku neposrednog kolapsa opskrbe. (4) (5) I dvije druge medijske kuće prenijele su istu jezgru tvrdnje. Jutarnji list je 11. travnja objavio tekst o “političkoj drami” između Hrvata i Mađara na temelju Politicova uvida u zapisnik, a Rijeka Danas istoga dana prenosi gotovo istu priču o “tajnom zapisniku” i mađarskom opiranju hrvatskoj alternativi. To znači da jezgra priče nije ostala usamljena samo na Indexu. (2) (3) Ono što ipak ostaje slaba točka naslova jest sam “tajni zapisnik”. Taj dokument nije javno objavljen, pa njegov puni sadržaj nije moguće izravno provjeriti iz primarnog materijala dostupnog javnosti. Zbog toga formulacija da je Politico “dobio uvid” ne može biti neovisno potvrđena u strogom dokumentarnom smislu. Može se potvrditi da se tvrdnje koje mu se pripisuju velikim dijelom preklapaju s javnim izjavama Komisije, MOL-a i hrvatskih vlasti, ali ne i da svaka pojedina rečenica doista stoji u tom zapisniku. Za taj uski dio tvrdnje treba reći da se ne može pouzdano potvrditi. (1) (2) (3)

Hrvatska alternativa postoji, ali puni i trajni doseg još nije konačno dokazan

Hrvatska tvrdnja da Janaf može preuzeti veliku, pa i potpunu ulogu u opskrbi nije nastala u ovom članku. Vlada Republike Hrvatske 8. travnja navodi da MOL već naručuje petnaestak tankera s neruskom naftom preko Omišlja te da JANAF “u praksi potvrđuje” kako može u 100%-tnom iznosu osigurati potrebe rafinerija u Mađarskoj i Slovačkoj. S druge strane, MOL u svojoj objavi od 9. ožujka ne priznaje da je ta rasprava zatvorena, nego upravo zato pokreće desetomjesečnu seriju testova kapaciteta od 11. ožujka. MOL pritom podsjeća da su hrvatske javne procjene kapaciteta od 2023. do 2026. varirale između 11 i 15 milijuna tona godišnje. (9) (10) Upravo zato je važno reproducirati brojke, a ne samo prenositi političke poruke. Index prenosi da je između 26. veljače i 25. ožujka izvezeno 800.000 tona nafte prema MOL-u. Kada se ta količina grubo godišnje ekstrapolira, dobiva se oko 10,43 milijuna tona na godinu. To je približno 74,5% ako se usporedi s donjom procjenom zajedničke prerade od 14 milijuna tona, odnosno oko 69,5% ako se usporedi s gornjom procjenom od 15 milijuna tona. Drugim riječima, iz same te brojke doista proizlazi red veličine “oko dvije trećine”, pa taj dio članka nije proizvoljan. (1) (2) (9) Dodatno, u MOL-ovoj objavi od 9. ožujka prenesene su ranije Janafove izjave prema kojima je sustav bio testiran na 11,8 milijuna tona godišnje, odnosno do 14,3 milijuna tona godišnje uz dodatke koji smanjuju trenje. Index također prenosi Janafovu procjenu od oko 280.000 barela dnevno za Mađarsku i Slovačku. Kada se to prevede u godišnji tok, dobiva se približno 13,94 milijuna tona godišnje, što je vrlo blizu rasponu koji hrvatska strana ističe i koji se već približava punim potrebama dviju rafinerija. Ni taj red veličine zato nije očito nevjerojatan. (1) (9) Ali iz toga ipak ne slijedi da je tvrdnja o “trajnom okončanju ovisnosti” već dokazana. Sama činjenica da su testovi pokrenuti 11. ožujka na rok od deset mjeseci pokazuje da dugoročna, stabilna i sezonski provjerena sposobnost cijelog lanca još nije zatvoreno pitanje. MOL izrijekom navodi da puni test dnevnog vrha od 40.000 tona neće biti moguć kontinuirano sve dok se ne obnovi proizvodna jedinica u Danube rafineriji, što prema njihovoj procjeni dolazi tek u jesen. To znači da postoji razlika između toga da je Janaf važna i stvarna alternativa i toga da je već definitivno dokazano potpuno trajno rješenje za cijelu mađarsko slovačku preradu. Prvo je potvrđeno. Drugo ostaje djelomično otvoreno. (9) (10) Tu dolazi i pravna nijansa koju članak ne objašnjava dovoljno jasno. Index piše da Mađarska traži i “sankcioniranu rusku naftu”, ali Komisija je 17. veljače pojasnila da članak 3m stavak 4 dopušta privremenu iznimku upravo kad je opskrba cjevovodom prekinuta iz razloga izvan kontrole pogođene zemlje. Zato je preciznije reći da Mađarska traži korištenje privremene derogacije za rusku naftu koja je inače obuhvaćena zabranom, a ne jednostavno da traži “sankcioniranu” naftu kao da za nju u ovoj situaciji ne postoji nikakav iznimni pravni režim. To ne mijenja sukob, ali mijenja pravnu preciznost. (4) (5) (7)

Brojka 93% za 2025. prati CSD, ali strogo primarno ne može se ovdje reproducirati

Index navodi da je mađarska ovisnost o ruskoj nafti 2025. dosegla 93% ukupnog uvoza, naspram 61% 2021., pozivajući se na sofijsku istraživačku organizaciju CSD. CSD-ov izvještaj doista navodi upravo taj omjer i pritom izričito kaže da je riječ o analizi temeljenoj na Eurostatovim podacima. U izvještaju stoji i grafički prikaz godišnjeg kretanja, uz oznaku da je izvor “CSD based on Eurostat data”. U smislu vjernosti prenesenom izvoru, Index tu brojku nije izmislio. (1) (11) Međutim, za brojčanu tvrdnju koja se odnosi na 2025. godinu stroži standard traži primarni izvor i metodologiju. Primarni izvor ovdje bi morao biti izravna Eurostatova tablica ili baza iz koje se može reproducirati isti omjer ruskog udjela u mađarskom uvozu sirove nafte za 2025. U ovoj provjeri javno dostupni i dohvatljivi službeni Eurostatovi sažeci potvrđuju širi europski trend snažnog pada udjela Rusije u ukupnom uvozu nafte u EU, ali ne iznose istu mađarsku nacionalnu tablicu ni isti omjer 93 prema 61. Zbog toga se taj egzaktni par postotaka ne može neovisno ponovno izračunati iz javno citirane primarne tablice u okviru ove provjere. Za tu usku brojku treba zato napisati da se ne može pouzdano potvrditi i to ne zato što je nužno netočna, nego zato što ovdje nije izravno reproducirana iz primarnog službenog prikaza. (11) Ipak, šira slika koju članak gradi oko te brojke ostaje vjerodostojna. Komisija u veljači govori o potrebi alternativnih pravaca i o tome da nema kratkoročnog rizika opskrbe upravo zato što postoje zalihe i alternativni tokovi, dok hrvatska Vlada u travnju tvrdi da je Janaf već u realnoj upotrebi za mađarsku opskrbu. To potvrđuje da spor nije izmišljen, da se ne vodi oko hipotetske infrastrukture, nego oko stvarnog kanala opskrbe, cijene, prava pristupa i političke volje za odmak od ruske nafte. (4) (5) (10)

Zaključak

Zbog višestruko potvrđenog postojanja spora i stvarnih isporuka preko Janafa, ocjena ovog članka je “većinski točno”. Index točno prenosi da između Hrvatske i Mađarske postoji ozbiljan energetski spor, da je Janaf već uključen u opskrbu, te da se Budimpešta i MOL opiru hrvatskoj varijanti iz komercijalnih, tehničkih i političkih razloga. Ono što sprječava ocjenu “točno”jest činjenica da sam zatvoreni zapisnik nije javno dostupan, da je teza o potpunom i trajnom rješenju još predmet spora i testiranja, te da egzaktna brojka 93% za 2025. nije ovdje bila izravno reproducibilna iz javno citirane primarne Eurostatove tablice. (1) (4) (9) (11) Ispravnija i preciznija formulacija glasila bi ovako: između Hrvatske i Mađarske stvarno se vodi dokumentiran spor oko toga može li i pod kojim uvjetima Janaf dugoročno zamijeniti rusku naftu za Mađarsku i Slovačku. Hrvatska strana tvrdi da kapacitet postoji i da je alternativa već u funkciji, dok MOL i Budimpešta traže dodatna testiranja i širi pravni prostor za privremene ruske isporuke.

Vidi:

  1. Index Vijesti. Politico dobio uvid u tajni zapisnik: “Eskalira svađa Mađarske i Hrvatske”. Dostupno na: https://www.index.hr/vijesti/clanak/politico-dobio-uvid-u-tajni-zapisnik-eskalira-svadja-madjarske-i-hrvatske/2780794.aspx.
  2. Jutarnji list. POLITICO ima uvid u tajni zapisnik: Politička drama između Hrvata i Mađara prelila se na razinu Europske unije. Dostupno na: https://www.jutarnji.hr/novac/aktualno/hrvatska-janaf-alternativa-madjarska-odbijanje-ovisnost-ruska-nafta-adria-15697834.
  3. Rijeka Danas. TAJNI ZAPISNIK: Eksplodirala svađa Hrvatske i Mađarske. Dostupno na: https://www.rijekadanas.com/tajni-zapisnik-eksplodirala-svada-hrvatske-i-madarske/.
  4. European Commission Audiovisual Service. Midday press briefing from 17/02/2026. ENERGY / INTERNAL MARKET – EU sanctions against Russia / Import of Russian oil / Hungary / Croatia / Adria oil pipeline: Q&A. Dostupno na: https://audiovisual.ec.europa.eu/en/media/video/I-285163.
  5. European Commission Audiovisual Service. Midday press briefing from 19/02/2026. ENERGY – Security of oil supply / Ukraine / Hungary / Slovakia / Croatia / Import of Russian oil / Druzhba and Adria oil pipelines: Q&A. Dostupno na: https://audiovisual.ec.europa.eu/en/media/video/I-285269.
  6. MOL Group. MOL and Slovnaft filed a formal complaint with the Directorate-General for Competition of the European Commission over alleged abuse of monopoly position by JANAF. Dostupno na: https://molgroup.info/en/media-centre/press-releases/mol-and-slovnaft-filed-a-formal-complaint-with-the-directorate-general-for-competition-of-the-european-commission-over-alleged-abuse-of-monopoly-position-by-janaf.
  7. Reuters. Croatia must allow Russian oil flows to Hungary and Slovakia, MOL says. Dostupno na: https://www.reuters.com/business/energy/croatia-must-allow-russian-oil-flows-hungary-slovakia-mol-says-2026-02-20/.
  8. Reuters. Refiner MOL complains to EU over Croatian pipeline fees. Dostupno na: https://www.reuters.com/sustainability/boards-policy-regulation/refiner-mol-complains-eu-over-croatian-pipeline-fees-2026-03-13/.
  9. MOL Group. 10-month series of capacity tests on the Adria pipeline begin on March 11. Dostupno na: https://molgroup.info/en/media-centre/press-releases/10-month-series-of-capacity-tests-on-the-adria-pipeline-begin-on-march-11.
  10. Vlada Republike Hrvatske. Nacionalnim mjerama i zajedničkim europskim alatima jačamo našu otpornost na krize, gospodarsku snagu i političku težinu. Dostupno na: https://vlada.gov.hr/nacionalnim-mjerama-i-zajednickim-europskim-alatima-jacamo-nasu-otpornost-na-krize-gospodarsku-snagu-i-politicku-tezinu/46491.
  11. Center for the Study of Democracy. The Last Stronghold: Hungary Can Complete Europe’s Energy Decoupling from Russia. Dostupno na: https://csd.eu/fileadmin/user_upload/publications_library/files/2026_03/The_Last_Stronghold_WEB.pdf.