Članak uspoređuje cijene koje nisu iz iste kategorije i bez dovoljno dokaza povezuje pojeftinjenje s viškovima mlijeka u prahu u Europskoj uniji (EU) i carinama (uvoznim pristojbama) drugih država.

Autor: Josip Tomašković

Tvrdnja koja se analizira

Jutarnji list je 28. ožujka 2026. objavio tekst „Jedna hrvatska industrija pred potpunim slomom, bizarne scene na policama dućana: ‘I njih ćemo poklati…’”, potpisan kao Igor Lasić/Deutsche Welle. Glavna tvrdnja tog teksta jest da su „značajni skladišni viškovi mlijeka u prahu” u Europskoj uniji (EU, politička i gospodarska zajednica europskih država) doveli do toga da se u Hrvatskoj pojavilo uvozno trajno mlijeko za 51 cent po litri, dok je domaćim proizvođačima ugovorena otkupna vrijednost 53 centa. U tekstu se tvrdi i da je to pojeftinjenje nastalo ponajviše zbog carinskih ograničenja (dodatnih uvoznih troškova i prepreka trgovini) koje su Sjedinjene Američke Države (SAD) i Kina uvele prema Europskoj uniji. U istom članku navodi se i da je broj proizvođača mlijeka pao s 2674 na 2403. (1)

Područje analize

U ovoj analizi treba provjeriti nekoliko stvari. Prvo, treba utvrditi uspoređuje li članak uopće iste vrste cijena kada suprotstavlja maloprodajnu cijenu trajnog mlijeka u trgovini i otkupnu cijenu sirovog mlijeka od proizvođača. TISUP (Tržišni cjenovni informacijski sustav u poljoprivredi, službeni sustav za praćenje cijena u poljoprivredi) objavljuje prosječnu otkupnu cijenu sirovog kravljeg mlijeka realne kvalitete (stvarne izmjerene kvalitete mlijeka) u eurima po kilogramu. To je, dakle, cijena sirovine kod proizvođača, a ne cijena gotovog proizvoda na polici u trgovini. HAPIH (Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu) preko svojeg Središnjeg laboratorija za kontrolu kvalitete mlijeka dodatno objašnjava da se cijena proizvođačima određuje na temelju laboratorijskih ispitivanja uzoraka svježeg sirovog mlijeka. (2) (3) Drugo, treba razlikovati obično trajno mlijeko od rekonstituiranog mlijeka (mlijeka dobivenog iz mlijeka u prahu ili kondenziranog mlijeka uz dodavanje vode) i miješanog mlijeka (proizvoda koji kombinira obično i rekonstituirano mlijeko). Hrvatski pravilnik (službeni propis) jasno određuje da takvi proizvodi moraju biti posebno označeni. (4) Treće, treba provjeriti broj proizvođača i kretanja u 2024. i 2025. godini. HAPIH i Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva u Programu razvoja sektora mljekarstva prate broj isporučitelja (gospodarstava i proizvođača koji predaju mlijeko otkupljivačima) i količinu otkupljenog mlijeka po godinama, dok DZS (Državni zavod za statistiku) za 2024. navodi da je ukupna prikupljena količina kravljeg mlijeka ipak blago porasla. (5) (6) (7) Četvrto, za tvrdnju o uzroku treba pronaći primarni izvor (izvor koji izravno donosi podatke ili službeni dokument), koji bi pokazao da je baš promotivna cijena od 51 centa u Hrvatskoj posljedica skladišnih viškova mlijeka u prahu u Europskoj uniji i carinskih ograničenja SAD-a i Kine. Ako takav dokazni lanac ne postoji, onda se radi o pretpostavci o uzroku, a ne o potvrđenoj činjenici. (8) (9)

Analiza

1. Akcijska cijena u trgovini i otkupna cijena sirovog mlijeka nisu ista stvar

U članku objavljenom u Jutarnjem listu glavni argument glasi da se uvozno trajno mlijeko prodavalo za 51 cent po litri, dok se domaće sirovo mlijeko otkupljuje po 53 centa. Time se stvara dojam tržišnog apsurda i dubokog poremećaja. No problem je u tome što se ne uspoređuju iste vrste cijena. TISUP (Tržišni cjenovni informacijski sustav u poljoprivredi) u izvješću za ožujak 2026. navodi prosječnu otkupnu cijenu sirovog kravljeg mlijeka realne kvalitete za veljaču 2026. od 0,49660 eura po kilogramu, a procjena za ožujak iznosi 0,49297 eura po kilogramu. HAPIH-ov (Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu) laboratorij objašnjava da se proizvođačima cijena određuje prema kvaliteti svježeg sirovog mlijeka nakon laboratorijske analize. To znači da je riječ o službenom pokazatelju za sirovinu kod proizvođača, a ne o cijeni gotovog proizvoda u trgovini. (2) (3) Drugim riječima, članak uspoređuje cijenu sirovog mlijeka na farmi s cijenom prerađenog i pakiranog proizvoda na polici. To nije ista razina tržišta i zato takva usporedba može biti zavaravajuća. Osim toga, članak ne navodi o kojem se točno proizvodu radi: iz koje je države došao, kako je bio deklariran, je li riječ o običnom trajnom mlijeku ili možda o rekonstituiranom mlijeku (proizvodu dobivenom iz mlijeka u prahu uz dodatak vode) ili miješanom mlijeku (kombinaciji običnog i rekonstituiranog mlijeka). To nije nevažan detalj. Pravilnik o mlijeku i mliječnim proizvodima izričito razlikuje te kategorije i propisuje da rekonstituirano ili miješano mlijeko mora biti jasno označeno. Bez deklaracije konkretnog proizvoda ne može se sa sigurnošću zaključiti što je zapravo bilo na akciji. (4) Čak ni brojke u članku ne izgledaju toliko dramatično koliko se sugerira. Ako se uzmu same brojke iz članka, 51 cent nasuprot 53 centa, razlika iznosi 0,02 eura. Kada se 0,02 podijeli s 0,53, dobiva se približno 3,77 posto. To znači da je razlika mala i više podsjeća na kratkotrajnu akcijsku cijenu nego na dokaz velikog tržišnog sloma. Štoviše, službeni prosjek TISUP-a za veljaču 2026. iznosi 49,66 eurocenti po kilogramu, pa člankovih 53 centa nije potvrđeno kao prosječna službena otkupna cijena cijelog sektora. To može biti pojedinačna ugovorena cijena za dio proizvođača, ali ne i reprezentativan prosjek za sve. Razlika između 53 centa i službenog prosjeka od 49,66 centi iznosi oko 6,73 posto. To dodatno pokazuje da članak ne polazi od službenog prosjeka za sektor. (1) (2) Ista tvrdnja pojavila se i u drugim medijima. Večernji list je početkom ožujka objavio gotovo istu usporedbu između trajnog mlijeka za 51 cent i domaćeg otkupa od 53 centa, a Index.hr je dva dana nakon Jutarnjeg prenio gotovo istu priču o skladišnim viškovima i cijeni od 51 centa. No to što se neka tvrdnja više puta ponavlja ne znači da je time postala dokazana. (10) (12)

2. Pad broja proizvođača jest stvaran, ali broj 2403 nije potvrđen javno dostupnim glavnim izvorom

Članak je uvjerljiviji kada govori o dugoročnom slabljenju domaćeg sektora mlijeka. Program razvoja sektora mljekarstva koji je donijelo Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva navodi da je 2022. bilo 3480 isporučitelja mlijeka, što je pad od 76,6 posto u odnosu na 2012. godinu. U istom dokumentu navodi se i da je otkupljena količina pala sa 602 tisuće tona u 2012. na 405 tisuća tona u 2022. godini. To pokazuje da domaće mljekarstvo već godinama slabi. (5) Iz tog službenog postotka može se izračunati da je 2012. godine bilo približno 14,9 tisuća isporučitelja, jer 3480 podijeljeno s 0,234 daje oko 14.872. Zbog toga je člankov povijesni navod o 14.874 proizvođača vrlo blizu onome što proizlazi iz službenog programa. (5) (16) No kod novijih brojki pojavljuje se problem. Članak navodi da je broj proizvođača pao s 2674 na 2403. HAPIH-ov podlistak (stručni prilog) objavljen u studenome 2025. za 2024. godinu doista navodi 2674 obiteljska gospodarstva i velike farme, pa je prvi broj potvrđen. Međutim, HAPIH-ov podlistak iz ožujka 2026. za 2025. godinu navodi 2440 gospodarstava i velikih farmi, a ne 2403. U istom izvoru piše i da je broj proizvođača u odnosu na 2024. manji za 9,86 posto, dok je količina isporučenog mlijeka veća za 1,02 posto. (6) (7) Jednostavan izračun pokazuje sljedeće: kada se od 2674 oduzme 2440, dobiva se 234 manje proizvođača. Kada se 234 podijeli s 2674, dobiva se približno 8,75 posto. HAPIH u tekstu navodi 9,86 posto, što može značiti da se taj postotak temelji na detaljnijoj internoj evidenciji ili drukčijem presjeku podataka. No ono što je važno jest da javno dostupni godišnji izvor za 2025. ne potvrđuje broj 2403. Zbog toga je ta konkretna brojka u članku netočna ili barem nedovoljno potkrijepljena. (6) (16) S druge strane, nije točno reći da članak izmišlja opći trend pada. DZS (Državni zavod za statistiku) za 2024. navodi da je ukupna količina prikupljenog kravljeg mlijeka u odnosu na 2023. porasla za 0,5 posto. To znači da je moguće da broj proizvođača pada, a da ukupna količina mlijeka blago raste. Takva pojava naziva se koncentracija proizvodnje, odnosno proces u kojem ostaje manje proizvođača, ali oni u prosjeku proizvode više. Članak prepoznaje taj širi trend, ali brojku za 2025. nije potkrijepio točnim javnim izvorom. (6) (7)

3. Tvrdnja da su baš viškovi u Europskoj uniji i carine srušili cijenu na 51 cent ne može se pouzdano potvrditi

Najslabiji dio članka jest tvrdnja o uzroku. U tekstu se tvrdi da su „značajni skladišni viškovi mlijeka u prahu” u Europskoj uniji i carinska ograničenja SAD-a i Kine ponajviše doveli do naglog pojeftinjenja trajnog mlijeka u Hrvatskoj. Da bi se takva tvrdnja mogla potvrditi, trebalo bi imati jasan niz dokaza: koji je točno proizvod bio na hrvatskoj polici, iz koje države je uvezen, po kojoj ulaznoj cijeni, preko kojeg trgovačkog ili prerađivačkog lanca i kako je točno povezan s viškovima mlijeka u prahu ili s preusmjeravanjem izvoza zbog carina. Članak takve dokaze ne nudi. Zato za ovaj dio vrijedi zaključak da se ne može pouzdano provjeriti. (1) Najvažniji europski izvor za ovu temu jest mjesečni pregled tržišta mlijeka Europske komisije (izvršnog tijela Europske unije), ažuriran 27. ožujka 2026. Taj dokument ne opisuje tržište kao slomljeno zbog golemih neprodanih zaliha mlijeka u prahu koje se zatim izravno prelijevaju na hrvatske police. Europska komisija navodi da je prosječna farm gate cijena (cijena koju proizvođač dobiva na farmi, prije prerade i trgovine) mlijeka u Europskoj uniji u siječnju 2026. pala na 45,22 centa po kilogramu, uz procjenu daljnjeg pada u veljači na 44,35 centi. To pokazuje silazni cjenovni ciklus, ali ne potvrđuje tvrdnju da je promotivna cijena od 51 centa u Hrvatskoj izravna posljedica skladišnih viškova mlijeka u prahu. (8) Isti pregled Komisije dodatno slabi tu uzročnu konstrukciju. U dokumentu stoji da su izvozi mliječnih proizvoda iz Europske unije u razdoblju od siječnja do studenoga 2025. porasli za maslac, sirutku i sireve, dok su ukupni izvozi mliječnih proizvoda, izraženi u ekvivalentu mlijeka (način usporedbe različitih mliječnih proizvoda tako da se preračunaju na količinu mlijeka potrebnu za njihovu proizvodnju), bili viši za 0,5 posto, a vrijednost izvoza viša za 6,1 posto nego godinu prije. Za SMP (skimmed milk powder, odnosno obrano mlijeko u prahu) Komisija navodi rast izvoza prema Egiptu, Saudijskoj Arabiji, Indoneziji, Filipinima, Vijetnamu, Maleziji, Nigeriji i Maroku, uz pad prema Kini i Alžiru. To znači da na razini Europske unije postoje promjene u trgovinskim tokovima, ali ne i dokaz da su se zalihe upravo zato prelile u hrvatske trgovine i srušile cijenu trajnog mlijeka. (8) Postoje i kineske mjere kao širi trgovinski kontekst. MOFCOM (Ministry of Commerce of the People’s Republic of China, odnosno Ministarstvo trgovine Narodne Republike Kine) objavio je da je 12. veljače 2026. donio konačnu odluku o kompenzacijskim carinama (dodatnim uvoznim pristojbama uvedenima radi zaštite domaće proizvodnje) na određene mliječne proizvode iz Europske unije, u rasponu od 7,4 do 11,7 posto, za razdoblje od pet godina počevši od 13. veljače 2026. Taj dokument potvrđuje da trgovačka prepreka postoji. No sam po sebi ne dokazuje da je upravo ta odluka spustila cijenu trajnog mlijeka u hrvatskim trgovinama krajem ožujka. Još manje članak pokazuje kako bi američka ograničenja djelovala na isti način. Bez podataka o robi, deklaraciji, uvoznom kanalu i nabavnoj cijeni, objašnjenje uzroka ostaje pretpostavka. (9) Postoje i dodatni pokazatelji da je cijena od 0,51 eura vjerojatno bila jednostavno promotivna maloprodajna cijena. MojKatalog, internetska stranica koja prati akcijske ponude trgovina, tih je dana bilježio da se „trajno mlijeko” može kupiti po 0,51 eura u više trgovina od 25. do 31. ožujka 2026., a Večernji list je istu brojku navodio još početkom ožujka. To više upućuje na trgovačku akciju nego na dokaz jednog velikog europskog skladišnog šoka. Bez dodatnih dokaza ne može se tvrditi da je članak točno pogodio glavni uzrok. Može se reći tek da je opisao stvaran signal s tržišta, ali ga je previše samouvjereno objasnio. (10) (11)

Zaključak

Zbog toga što uspoređuje dvije neusporedive cijene, maloprodajnu cijenu trajnog mlijeka u trgovini i otkupnu cijenu sirovog mlijeka od proizvođača, te zbog toga što bez dovoljno dokaza povezuje cijenu s viškovima mlijeka u prahu u Europskoj uniji i carinama, ocjena ovog članka je “većinski netočno”. Članak ispravno upućuje na dugotrajan pad broja domaćih proizvođača i na stvarne pritiske u sektoru mljekarstva, ali svoju glavnu poantu gradi na miješanju različitih pokazatelja i na uzroku koji nije dokazao primarnim izvorima. Dodatno, broj od 2403 proizvođača za 2025. godinu ne odgovara javno dostupnom HAPIH-ovu godišnjem pregledu, koji navodi 2440. Preciznije bi bilo reći sljedeće: u hrvatskoj maloprodaji su se u ožujku 2026. pojavile promotivne cijene trajnog mlijeka od 0,51 eura, dok službeni pokazatelji za sirovo kravlje mlijeko u otkupu bilježe prosjek od oko 0,50 eura po kilogramu, ali te dvije cijene nisu izravno usporedive. Također, domaći sektor mlijeka bilježi dugoročan pad broja proizvođača, no nije pouzdano dokazano da su baš viškovi mlijeka u prahu u Europskoj uniji te američka i kineska carinska ograničenja proizveli konkretnu akcijsku cijenu na hrvatskim policama. (2) (5) (6) (8) (9)

Vidi:

1. Jutarnji list. Jedna hrvatska industrija pred potpunim slomom, bizarne scene na policama dućana: ‘I njih ćemo poklati…’. 28. ožujka 2026. https://www.jutarnji.hr/novac/aktualno/uvozno-trajno-mlijeko-jeftinije-od-otkupa-hrvatska-eu-viskovi-15693520
2. TISUP (Tržišni cjenovni informacijski sustav u poljoprivredi). Sirovo mlijeko i mliječni proizvodi, ožujak 2026. https://poljoprivreda.gov.hr/UserDocsImages/dokumenti/poljoprivredna_politika/poljoprivredno_trziste/Sirovo_mlijeko_i_mlijecni_proizvodi2023_11.pdf 
3. HAPIH (Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu). Središnji laboratorij za kontrolu kvalitete mlijeka, Godišnje izvješće 2023. https://www.hapih.hr/wp-content/uploads/2025/04/SLKM-izvjesce-2024-za-web.pdf 
4. Narodne novine (službeni list Republike Hrvatske). Pravilnik o mlijeku i mliječnim proizvodima. NN 64/2017  https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2017_07_64_1470.html
5. Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva. Program razvoja sektora mljekarstva u Republici Hrvatskoj do 2030. godine. https://poljoprivreda.gov.hr/UserDocsImages/dokumenti/poljoprivreda/program%20mljekarstva/1%20Program%20razvoja%20sektora%20mljekarstva%20u%20Republici%20Hrvatskoj%20do%202030.%20godine.pdf 
6. HAPIH (Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu). Podlistak HAPIH-a u Mljekarskom listu, ožujak 2026.  https://www.hapih.hr/cs/publikacije/podlistak-mljekarski-list/podlistak-hapih-a-u-mljekarskom-listu-2026/ 
7. DZS (Državni zavod za statistiku). Proizvodnja mlijeka i mliječnih proizvoda u 2024. https://podaci.dzs.hr/2025/hr/97341 
8. European Commission (Europska komisija). Milk market situation, March 2026 factsheet. https://agriculture.ec.europa.eu/data-and-analysis/markets/overviews/market-observatories/milk_en 
9. MOFCOM (Ministarstvo trgovine Narodne Republike Kine). Spokesperson’s Remarks on the Final Determination on the Countervailing Investigation into Certain Dairy Products Originating in the European Union. 14. veljače 2026. https://english.mofcom.gov.cn/News/SpokesmansRemarks/art/2026/art_5e279f14e6664fbc9118d66741a8be67.html
10. Večernji list. Litra trajnog mlijeka na polici 51 cent, a farmer za svježe dobije 53. 6. ožujka 2026. https://www.vecernji.hr/barkod/litra-trajnog-mlijeka-na-polici-51-cent-a-farmer-za-svjeze-dobije-53-1940019
11. MojKatalog. Trajno mlijeko, akcijska cijena 0,51 €. https://mojkatalog.hr/proizvodi/trajno-mlijeko 
12. Index.hr. U deset godina nestalo više od 12 tisuća proizvođača mlijeka. 29. ožujka 2026. https://www.index.hr/vijesti/clanak/eu-trziste-i-uvoz-slomili-domace-mljekarstvo/2776224.aspx