Rekordna imovina mirovinskih fondova: točni milijuni, pogrešne godine

Većina brojki u Hininom tekstu o „rekordnoj“ imovini mirovinskih fondova za listopad 2025. doista odgovara službenim podacima Hanfe. No u nekoliko rečenica krivo su navedene godine, a naslovno „rušenje rekorda“ ostaje retorički pojačano.

Autor: Josip Tomašković

Tvrdnje koje se analiziraju

Članak koji se provjerava je „Mirovinski fondovi ruše rekorde: Neto imovina im u listopadu porasla za 308 milijuna eura“ – Hina, objavljeno na portalu Novac/Jutarnji list 1. prosinca 2025. (1)

U tekstu se tvrdi, među ostalim, da:

  • je neto imovina obveznih mirovinskih fondova (OMF-ova) na kraju listopada 2025. iznosila 26,1 milijardu eura, odnosno 307,8 milijuna eura više nego prethodni mjesec
  • su OMF-ovi na kraju listopada imali 2.391.429 članova, „odnosno njih 3.669 ili 0,15 posto više u odnosu na rujan 2023. godine“
  • neto imovina dobrovoljnih mirovinskih fondova (DMF-ova) iznosi oko 1,6 milijardi eura uz mjesečni rast od 1,3 %
  • su Mirex-prinosi po kategorijama fondova pozitivni na mjesečnoj, godišnjoj i dugoročnoj razini.
  • mirovinski fondovi „ruše rekorde“ i nalaze se na „povijesno visokim razinama“ neto imovine. (1)

Te tvrdnje uspoređene su s mjesečnim izvješćem Hanfe za listopad 2025. i Hanfinim člankom na portalu Novac za sutra. (2) (3)

Područje analize

Hinin tekst sažima mjesečno izvješće Hanfe za listopad 2025. – ključni dokument za podatke o neto imovini, članovima, doprinosima, isplatama i prinosima mirovinskih fondova. (2) Hrvatski mirovinski sustav počiva na tri stupa: generacijskoj solidarnosti (I. stup), obveznoj individualnoj kapitaliziranoj štednji u obveznim mirovinskim fondovima (II. stup) i dobrovoljnoj kapitaliziranoj štednji (III. stup). (4) (5) Za osiguranike u oba obvezna stupa doprinos se obračunava na istu osnovicu, ali se dijeli na 15 % bruto plaće za I. stup i 5 % za II. stup. (4) (6) U takvom sustavu neto imovina fondova gotovo nužno raste: svaki mjesec slijevaju se novi doprinosi (obveznih 5 % plaće), ostvaruju se prinosi na ulaganja, a u razdobljima povišene inflacije raste i nominalna vrijednost financijske imovine. (4) (7) (9) To je važno za razumijevanje naslovnog „rušenja rekorda“.

Analiza Lažne uzbune usredotočuje se na četiri pitanja:

  1. jesu li točne brojke o neto imovini, doprinosima i isplatama obveznih fondova?
  2. kako je prikazan broj članova, osobito dio o „rujnu 2023.“?
  3. jesu li podaci o dobrovoljnim fondovima i Mirex-prinosima korektno preneseni?
  4. koliko je opravdana retorika o „rekordima“ bez dodatnog konteksta inflacije i budućih mirovina.

Analiza

1. Neto imovina i doprinosi: brojke točne i usklađene s Hanfom

Hina navodi da je neto imovina OMF-ova na kraju listopada 2025. iznosila 26,1 milijardu eura te da je bila viša za 307,8 milijuna eura (1,2 %) u odnosu na prethodni mjesec. (1) U Hanfinu mjesečnom izvješću nalazi se upravo ta formulacija: neto imovina 26,1 mlrd eura, rast od 307,8 milijuna eura ili 1,2 % u odnosu na rujan 2025. (2) Isti iznos i isti postotni rast navode se i u Hanfinom popularizacijskom tekstu na portalu Novac za sutra. (3) Članak zatim ističe da su ukupni neto doprinosi u listopadu iznosili 151,2 milijuna eura, dok su isplate po zatvaranju osobnih računa iz svih OMF-ova dosegnule 51,7 milijuna eura, što je za 7,8 milijuna eura ili 17,7 % više nego prethodni mjesec. (1) I ove brojke u potpunosti odgovaraju Hanfinim tablicama. (2) (3) Iz tih podataka vidljivo je da otprilike polovica mjesečnog povećanja imovine dolazi iz novih uplata doprinosa (151,2 milijuna eura), a ostatak iz prinosa i promjena tržišne vrijednosti imovine fondova. Taj se odnos u članku ne objašnjava, ali sam po sebi ne čini tekst netočnim.

Zaključak: podaci o neto imovini, doprinosima i isplatama obveznih fondova za listopad 2025. točni su i usklađeni s Hanfinim izvješćem. (2) (3)

2. Broj članova: točne brojke, pogrešna godina

Najjasnija faktografska pogreška odnosi se na broj članova OMF-ova. Hina piše da su fondovi na kraju listopada imali 2.391.429 članova, „odnosno njih 3.669 ili 0,15 posto više u odnosu na rujan 2023. godine“. (1) Hanfa u izvješću i sažetku navodi isti broj članova (2.391.429) i isti rast (3.669 članova, 0,15 %), ali precizira da je riječ o usporedbi s „prethodnim mjesecom“, odnosno rujnom 2025. (2) (3) Drugim riječima, brojke su pravilno preuzete, ali je godina usporedbe (2023.) pogrešno navedena u Hininom tekstu. Sadržajno, poruka nije dramatično iskrivljena: i dalje je riječ o relativno skromnom, mjesečnom rastu broja članova. No formalno, čitatelju se sugerira da se promjena mjeri u odnosu na razdoblje staro dvije godine, što je netočno i zbunjujuće. Sličan obrazac vidi se i u dijelu o mirovinskim osiguravajućim društvima i leasingu, gdje se podaci iz Hanfinog izvješća za treće tromjesečje 2025. prate godinom 2023. u novinskom tekstu. (1)  (2) I tu su brojke točne, ali je godina sustavno „ostala“ od ranijeg predloška.

Zaključak: brojčani pokazatelji o članovima i njihovom mjesečnom rastu su točni, no godina (2023. umjesto 2025.) jasno je pogrešno navedena. (3)

3. Dobrovoljni fondovi i Mirex-prinosi: bez uočenih odstupanja

Kad je riječ o dobrovoljnim mirovinskim fondovima, Hina navodi da je na kraju listopada poslovalo osam otvorenih DMF-ova s 437.491 članom i 21 zatvoreni fond s 50.419 članova; da su mjesečne uplate iznosile 12 milijuna eura, a isplate 5,8 milijuna eura, što je mjesečno povećanje isplata za 12,5 %; te da je neto imovina DMF-ova porasla na 1,6 milijardi eura, uz rast od 20,3 milijuna eura ili 1,3 %. (1) Sve te brojke nalaze se u Hanfinu izvješću s istim vrijednostima i odnosima. (2) (3) Isto vrijedi i za Mirex-prinose: mjesečni prinosi 1,23 % (A), 0,85 % (B) i 0,33 % (C), godišnji prinosi 16,75 %, 10,08 % i 2,81 %, te dugoročni (anualizirani) prinosi od početka rada fondova 8,46 %, 5,56 % i 3,30 % – sve to odgovara Hanfinim tablicama. (2) (3)

Zaključak: segment o dobrovoljnim fondovima i Mirex-prinosima faktografski je uredan; podaci su vjerno prepisani iz službenog izvora.

4. „Rušenje rekorda“: nominalno točno, ali bez realnog i inflacijskog konteksta

Naslov i nadnaslov naglašavaju da mirovinski fondovi „ruše rekorde“ i da se nalaze na „povijesno visokim razinama“ neto imovine. (1) U nominalnom smislu, to je točno: Hanfa potvrđuje da je neto imovina obveznih fondova od 26,1 mlrd eura krajem listopada 2025. dosad najviša zabilježena u eurima. (2) (3) Međutim, u sustavu u kojem se svakog mjeseca automatski uplaćuje 5 % bruto plaće u drugi stup, a plaće i zaposlenost rastu, očekivano je da se neto imovina fondova gotovo stalno penje na nove nominalne rekorde, ako su prinosi barem blago pozitivni. (4) (5) (6) Već sredinom 2025. imovina je iznosila oko 24,6 milijardi eura, da bi se u nekoliko mjeseci povećala na 26,1 milijardu, bez dramatičnih lomova. (3) Kontekst inflacije dodatno je važan: prema Hrvatskoj narodnoj banci i Eurostatu, godišnja stopa inflacije u Hrvatskoj u listopadu 2025. kreće se oko 4 %, gotovo dvostruko više od prosjeka europodručja (oko 2,1 %). (7)  (8) Na to su u javnosti više puta upozoravali i domaći mediji, ističući da Hrvatska uporno ostaje u skupini članica EU s najvišom inflacijom. (9) Drugim riječima, vrijednost imovine fondova u eurima raste, ali dio tog rasta samo odražava opći rast cijena. Bez usporedbe s inflacijom čitatelj ne može znati je li njegova štednja u fondovima realno dobila ili izgubila na kupovnoj moći. „Rekordna“ imovina ne znači automatski i rekordne realne prinose. Tekst također ne nudi nikakvu usporedbu imovine fondova s BDP-om, prosječnim plaćama ili prosječnom mirovinom. Bez takvih omjera teško je procijeniti težinu imovine u širem ekonomskom kontekstu. (4) (5)

Zaključak: formulacija o „rušenju rekorda“ nominalno je točna, ali je retorički pojačana i lišena objašnjenja o inflaciji, realnim prinosima i strukturi doprinosa. (1) (3) (9)

Ocjena 

Usporedba Hininog teksta s Hanfinim mjesečnim izvješćem i sažetkom za listopad 2025. pokazuje da je riječ o članku koji je kvantitativno velikim dijelom točan, ali s nekoliko važnih uredničkih propusta. Brojke o neto imovini obveznih i dobrovoljnih fondova, doprinosima, isplatama i Mirex-prinosima doslovno odgovaraju službenim podacima Hanfe. (2) (3) S te strane, tekst je faktografski čvrst. Istovremeno, u više se rečenica pogrešno navodi godina usporedbe: broj članova obveznih fondova opisuje se kao da je uspoređen s rujnom 2023., iako se Hanfa poziva na prethodni mjesec (rujan 2025.), a podaci o mirovinskim osiguravajućim društvima i leasingu označeni su kao da se odnose na treće tromjesečje 2023., iako izvješće govori o 2025. (1) (3) Naslovna tvrdnja da fondovi „ruše rekorde“ u nominalnom je smislu točna – neto imovina jest na povijesno najvišoj razini – ali bez ikakvog objašnjenja o inflaciji, obveznim doprinosima i strukturi ulaganja može čitatelja navesti na zaključak da ti rekordi znače i iznimno dobre realne prinose i sigurno visoke buduće mirovine, što iz samih brojki ne slijedi. (4) (5) (7) (9) Zbog toga se članak razvrstava u kategoriju „većinski točno“: podaci su preuzeti korektno, ali im nedostaje ključan kontekst, a nekoliko jasno pogrešnih godina u tekstu pokazuje manjak uredničke preciznosti.

Vidi:

  1. Hina. Mirovinski fondovi ruše rekorde: Neto imovina im u listopadu porasla za 308 milijuna eura. Novac.jutarnji.hr. 1. prosinca 2025. https://novac.jutarnji.hr/novac/aktualno/mirovinski-fondovi-rekordna-imovina-listopad-2025-15648216 
  2. Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (Hanfa). Mjesečno izvješće za listopad 2025. Hanfa.hr. Objavljeno 25. studenoga 2025. https://www.hanfa.hr/vijesti/mjesecno-izvjesce-za-listopad-2025
  3. Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (Hanfa). Imovina članova mirovinskih fondova iznosila je 26,1 milijardi krajem listopada. Novaczasutra.hr. 25. studenoga 2025. https://www.novaczasutra.hr/clanci/imovina-clanova-mirovinskih-fondova-iznosila-je-26-1-milijardi-krajem-listopada/
  4. Vlada Republike Hrvatske. Sustav mirovinskog osiguranja. Središnji državni portal https://gov.hr/hr/sustav-mirovinskog-osiguranja/846 
  5. Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike. Kapitalizirana štednja (II. i III. stup). MSS.gov.hr. https://mss.gov.hr/kapitalizirana-stednja-ii-i-iii-stup/116
  6. Porezna uprava. Radnik – doprinosi iz plaće. Porezna-uprava.gov.hr.  https://porezna-uprava.gov.hr/hr/radnik/4451
  7. Hrvatska narodna banka. Komentar o kretanju inflacije u Hrvatskoj, listopad 2025,.https://www.hnb.hr/-/komentar-o-kretanju-inflacije-u-listopadu-2025
  8. Eurostat. Euro area annual inflation down to 2.1% in October 2025. https://ec.europa.eu/eurostat/web/products-euro-indicators/w/2-19112025-ap
  9. Index.hr. Hrvatska među državama EU s najvišom inflacijom: gotovo dvostruko iznad prosjeka eurozone. 3. prosinca 2025. https://www.index.hr/vijesti/clanak/hrvatska-ima-dvostruko-vecu-inflaciju-od-europskog-prosjeka/2736061.aspx