Rekordna imovina mirovinskih fondova: točni milijuni, pogrešne godine

Većina brojki u Hininom tekstu o „rekordnoj“ imovini mirovinskih fondova za listopad 2025. doista odgovara službenim podacima Hanfe. No u nekoliko rečenica krivo su navedene godine, a naslovno „rušenje rekorda“ ostaje retorički pojačano.

Autor: Josip Tomašković

Tvrdnje koje se analiziraju

Članak koji se provjerava je „Mirovinski fondovi ruše rekorde: Neto imovina im u listopadu porasla za 308 milijuna eura“ – Hina, objavljeno na portalu Novac/Jutarnji list 1. prosinca 2025. (1)

U tekstu se tvrdi, među ostalim, da:

  • je neto imovina obveznih mirovinskih fondova (OMF-ova) na kraju listopada 2025. iznosila 26,1 milijardu eura, odnosno 307,8 milijuna eura više nego prethodni mjesec
  • su OMF-ovi na kraju listopada imali 2.391.429 članova, „odnosno njih 3.669 ili 0,15 posto više u odnosu na rujan 2023. godine“
  • neto imovina dobrovoljnih mirovinskih fondova (DMF-ova) iznosi oko 1,6 milijardi eura uz mjesečni rast od 1,3 %
  • su Mirex-prinosi po kategorijama fondova pozitivni na mjesečnoj, godišnjoj i dugoročnoj razini.
  • mirovinski fondovi „ruše rekorde“ i nalaze se na „povijesno visokim razinama“ neto imovine. (1)

Te tvrdnje uspoređene su s mjesečnim izvješćem Hanfe za listopad 2025. i Hanfinim člankom na portalu Novac za sutra. (2) (3)

Područje analize

Hinin tekst sažima mjesečno izvješće Hanfe za listopad 2025. – ključni dokument za podatke o neto imovini, članovima, doprinosima, isplatama i prinosima mirovinskih fondova. (2) Hrvatski mirovinski sustav počiva na tri stupa: generacijskoj solidarnosti (I. stup), obveznoj individualnoj kapitaliziranoj štednji u obveznim mirovinskim fondovima (II. stup) i dobrovoljnoj kapitaliziranoj štednji (III. stup). (4) (5) Za osiguranike u oba obvezna stupa doprinos se obračunava na istu osnovicu, ali se dijeli na 15 % bruto plaće za I. stup i 5 % za II. stup. (4) (6) U takvom sustavu neto imovina fondova gotovo nužno raste: svaki mjesec slijevaju se novi doprinosi (obveznih 5 % plaće), ostvaruju se prinosi na ulaganja, a u razdobljima povišene inflacije raste i nominalna vrijednost financijske imovine. (4) (7) (9) To je važno za razumijevanje naslovnog „rušenja rekorda“.

Analiza Lažne uzbune usredotočuje se na četiri pitanja:

  1. jesu li točne brojke o neto imovini, doprinosima i isplatama obveznih fondova?
  2. kako je prikazan broj članova, osobito dio o „rujnu 2023.“?
  3. jesu li podaci o dobrovoljnim fondovima i Mirex-prinosima korektno preneseni?
  4. koliko je opravdana retorika o „rekordima“ bez dodatnog konteksta inflacije i budućih mirovina.

Analiza

1. Neto imovina i doprinosi: brojke točne i usklađene s Hanfom

Hina navodi da je neto imovina OMF-ova na kraju listopada 2025. iznosila 26,1 milijardu eura te da je bila viša za 307,8 milijuna eura (1,2 %) u odnosu na prethodni mjesec. (1) U Hanfinu mjesečnom izvješću nalazi se upravo ta formulacija: neto imovina 26,1 mlrd eura, rast od 307,8 milijuna eura ili 1,2 % u odnosu na rujan 2025. (2) Isti iznos i isti postotni rast navode se i u Hanfinom popularizacijskom tekstu na portalu Novac za sutra. (3) Članak zatim ističe da su ukupni neto doprinosi u listopadu iznosili 151,2 milijuna eura, dok su isplate po zatvaranju osobnih računa iz svih OMF-ova dosegnule 51,7 milijuna eura, što je za 7,8 milijuna eura ili 17,7 % više nego prethodni mjesec. (1) I ove brojke u potpunosti odgovaraju Hanfinim tablicama. (2) (3) Iz tih podataka vidljivo je da otprilike polovica mjesečnog povećanja imovine dolazi iz novih uplata doprinosa (151,2 milijuna eura), a ostatak iz prinosa i promjena tržišne vrijednosti imovine fondova. Taj se odnos u članku ne objašnjava, ali sam po sebi ne čini tekst netočnim.

Zaključak: podaci o neto imovini, doprinosima i isplatama obveznih fondova za listopad 2025. točni su i usklađeni s Hanfinim izvješćem. (2) (3)

2. Broj članova: točne brojke, pogrešna godina

Najjasnija faktografska pogreška odnosi se na broj članova OMF-ova. Hina piše da su fondovi na kraju listopada imali 2.391.429 članova, „odnosno njih 3.669 ili 0,15 posto više u odnosu na rujan 2023. godine“. (1) Hanfa u izvješću i sažetku navodi isti broj članova (2.391.429) i isti rast (3.669 članova, 0,15 %), ali precizira da je riječ o usporedbi s „prethodnim mjesecom“, odnosno rujnom 2025. (2) (3) Drugim riječima, brojke su pravilno preuzete, ali je godina usporedbe (2023.) pogrešno navedena u Hininom tekstu. Sadržajno, poruka nije dramatično iskrivljena: i dalje je riječ o relativno skromnom, mjesečnom rastu broja članova. No formalno, čitatelju se sugerira da se promjena mjeri u odnosu na razdoblje staro dvije godine, što je netočno i zbunjujuće. Sličan obrazac vidi se i u dijelu o mirovinskim osiguravajućim društvima i leasingu, gdje se podaci iz Hanfinog izvješća za treće tromjesečje 2025. prate godinom 2023. u novinskom tekstu. (1)  (2) I tu su brojke točne, ali je godina sustavno „ostala“ od ranijeg predloška.

Zaključak: brojčani pokazatelji o članovima i njihovom mjesečnom rastu su točni, no godina (2023. umjesto 2025.) jasno je pogrešno navedena. (3)

3. Dobrovoljni fondovi i Mirex-prinosi: bez uočenih odstupanja

Kad je riječ o dobrovoljnim mirovinskim fondovima, Hina navodi da je na kraju listopada poslovalo osam otvorenih DMF-ova s 437.491 članom i 21 zatvoreni fond s 50.419 članova; da su mjesečne uplate iznosile 12 milijuna eura, a isplate 5,8 milijuna eura, što je mjesečno povećanje isplata za 12,5 %; te da je neto imovina DMF-ova porasla na 1,6 milijardi eura, uz rast od 20,3 milijuna eura ili 1,3 %. (1) Sve te brojke nalaze se u Hanfinu izvješću s istim vrijednostima i odnosima. (2) (3) Isto vrijedi i za Mirex-prinose: mjesečni prinosi 1,23 % (A), 0,85 % (B) i 0,33 % (C), godišnji prinosi 16,75 %, 10,08 % i 2,81 %, te dugoročni (anualizirani) prinosi od početka rada fondova 8,46 %, 5,56 % i 3,30 % – sve to odgovara Hanfinim tablicama. (2) (3)

Zaključak: segment o dobrovoljnim fondovima i Mirex-prinosima faktografski je uredan; podaci su vjerno prepisani iz službenog izvora.

4. „Rušenje rekorda“: nominalno točno, ali bez realnog i inflacijskog konteksta

Naslov i nadnaslov naglašavaju da mirovinski fondovi „ruše rekorde“ i da se nalaze na „povijesno visokim razinama“ neto imovine. (1) U nominalnom smislu, to je točno: Hanfa potvrđuje da je neto imovina obveznih fondova od 26,1 mlrd eura krajem listopada 2025. dosad najviša zabilježena u eurima. (2) (3) Međutim, u sustavu u kojem se svakog mjeseca automatski uplaćuje 5 % bruto plaće u drugi stup, a plaće i zaposlenost rastu, očekivano je da se neto imovina fondova gotovo stalno penje na nove nominalne rekorde, ako su prinosi barem blago pozitivni. (4) (5) (6) Već sredinom 2025. imovina je iznosila oko 24,6 milijardi eura, da bi se u nekoliko mjeseci povećala na 26,1 milijardu, bez dramatičnih lomova. (3) Kontekst inflacije dodatno je važan: prema Hrvatskoj narodnoj banci i Eurostatu, godišnja stopa inflacije u Hrvatskoj u listopadu 2025. kreće se oko 4 %, gotovo dvostruko više od prosjeka europodručja (oko 2,1 %). (7)  (8) Na to su u javnosti više puta upozoravali i domaći mediji, ističući da Hrvatska uporno ostaje u skupini članica EU s najvišom inflacijom. (9) Drugim riječima, vrijednost imovine fondova u eurima raste, ali dio tog rasta samo odražava opći rast cijena. Bez usporedbe s inflacijom čitatelj ne može znati je li njegova štednja u fondovima realno dobila ili izgubila na kupovnoj moći. „Rekordna“ imovina ne znači automatski i rekordne realne prinose. Tekst također ne nudi nikakvu usporedbu imovine fondova s BDP-om, prosječnim plaćama ili prosječnom mirovinom. Bez takvih omjera teško je procijeniti težinu imovine u širem ekonomskom kontekstu. (4) (5)

Zaključak: formulacija o „rušenju rekorda“ nominalno je točna, ali je retorički pojačana i lišena objašnjenja o inflaciji, realnim prinosima i strukturi doprinosa. (1) (3) (9)

Ocjena 

Usporedba Hininog teksta s Hanfinim mjesečnim izvješćem i sažetkom za listopad 2025. pokazuje da je riječ o članku koji je kvantitativno velikim dijelom točan, ali s nekoliko važnih uredničkih propusta. Brojke o neto imovini obveznih i dobrovoljnih fondova, doprinosima, isplatama i Mirex-prinosima doslovno odgovaraju službenim podacima Hanfe. (2) (3) S te strane, tekst je faktografski čvrst. Istovremeno, u više se rečenica pogrešno navodi godina usporedbe: broj članova obveznih fondova opisuje se kao da je uspoređen s rujnom 2023., iako se Hanfa poziva na prethodni mjesec (rujan 2025.), a podaci o mirovinskim osiguravajućim društvima i leasingu označeni su kao da se odnose na treće tromjesečje 2023., iako izvješće govori o 2025. (1) (3) Naslovna tvrdnja da fondovi „ruše rekorde“ u nominalnom je smislu točna – neto imovina jest na povijesno najvišoj razini – ali bez ikakvog objašnjenja o inflaciji, obveznim doprinosima i strukturi ulaganja može čitatelja navesti na zaključak da ti rekordi znače i iznimno dobre realne prinose i sigurno visoke buduće mirovine, što iz samih brojki ne slijedi. (4) (5) (7) (9) Zbog toga se članak razvrstava u kategoriju „većinski točno“: podaci su preuzeti korektno, ali im nedostaje ključan kontekst, a nekoliko jasno pogrešnih godina u tekstu pokazuje manjak uredničke preciznosti.

Vidi:

  1. Hina. Mirovinski fondovi ruše rekorde: Neto imovina im u listopadu porasla za 308 milijuna eura. Novac.jutarnji.hr. 1. prosinca 2025. https://novac.jutarnji.hr/novac/aktualno/mirovinski-fondovi-rekordna-imovina-listopad-2025-15648216 
  2. Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (Hanfa). Mjesečno izvješće za listopad 2025. Hanfa.hr. Objavljeno 25. studenoga 2025. https://www.hanfa.hr/vijesti/mjesecno-izvjesce-za-listopad-2025
  3. Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (Hanfa). Imovina članova mirovinskih fondova iznosila je 26,1 milijardi krajem listopada. Novaczasutra.hr. 25. studenoga 2025. https://www.novaczasutra.hr/clanci/imovina-clanova-mirovinskih-fondova-iznosila-je-26-1-milijardi-krajem-listopada/
  4. Vlada Republike Hrvatske. Sustav mirovinskog osiguranja. Središnji državni portal https://gov.hr/hr/sustav-mirovinskog-osiguranja/846 
  5. Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike. Kapitalizirana štednja (II. i III. stup). MSS.gov.hr. https://mss.gov.hr/kapitalizirana-stednja-ii-i-iii-stup/116
  6. Porezna uprava. Radnik – doprinosi iz plaće. Porezna-uprava.gov.hr.  https://porezna-uprava.gov.hr/hr/radnik/4451
  7. Hrvatska narodna banka. Komentar o kretanju inflacije u Hrvatskoj, listopad 2025,.https://www.hnb.hr/-/komentar-o-kretanju-inflacije-u-listopadu-2025
  8. Eurostat. Euro area annual inflation down to 2.1% in October 2025. https://ec.europa.eu/eurostat/web/products-euro-indicators/w/2-19112025-ap
  9. Index.hr. Hrvatska među državama EU s najvišom inflacijom: gotovo dvostruko iznad prosjeka eurozone. 3. prosinca 2025. https://www.index.hr/vijesti/clanak/hrvatska-ima-dvostruko-vecu-inflaciju-od-europskog-prosjeka/2736061.aspx

Zašto su jedni umirovljenici dobili 20 €, a drugi 145 €?

Provjerili smo tvrdnje portala Dnevno.hr o isplatama jednokratnog dodatka umirovljenicima i razlike u iznosima.

Autor: Josip Tomašković

Tvrdnja koja se analizira

„U ponedjeljak su neki umirovljenici dobili 20 €, a neki 145 € — evo zbog čega se to dogodilo.“ — Dnevno.hr, 09.09.2025., (1)

 

Područje analize

U članku portala Dnevno.hr objašnjavaju se razlike u iznosima jednokratnog dodatka za umirovljenike isplaćenog početkom rujna 2025. Tvrdnja sugerira da svi umirovljenici dobivaju različite iznose (od 20 do 145 eura), ali nije jasno objašnjeno na temelju kojih kriterija. Tema je društveno važna jer se odnosi na financijsku sigurnost oko milijun i pol umirovljenika u Hrvatskoj (1).

Potrebno je analizirati:

●      pravni okvir – kako je regulirana isplata jednokratnog dodatka;

●      kriterije za iznose – ovisno o visini mirovine i drugim uvjetima;

●      medijski okvir – kako su informacije predstavljene i jesu li točne;

●      društveni kontekst – kakve posljedice netočna ili neprecizna interpretacija može imati na javnu percepciju.

Analiza

1. Pravni okvir

Jednokratni dodaci umirovljenicima u Hrvatskoj posljednjih su godina uobičajena mjera socijalne politike, donesena Vladinim odlukama (najčešće uredbama ili posebnim programima). U rujnu 2025. isplaćen je tzv. jednokratni energetski dodatak, namijenjen umirovljenicima s mirovinom do određenog praga, slično kao u 2022., 2023. i 2024. (2). Odluke o iznosima temelje se na bruto mirovinskom primanju, a provodi ih Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (HZMO).

2. Kriteriji za iznose

Prema priopćenju HZMO-a i Vlade RH, iznos dodatka određuje se prema visini bruto mirovine:

●      do 300 € → 145 € dodatka;

●      300,01–435 € → 115 €;

●      435,01–570 € → 80 €;

●      570,01–700 € → 60 €;

●      700,01–880 € → 40 €;

●      880,01–1.100 € → 20 €.

Dakle, tvrdnja portala da „jedni dobivaju 20 €, a drugi 145 €“ točna je samo ako se uzmu u obzir krajnje kategorije. Članak, međutim, u naslovu implicira da su to jedine dvije skupine, što je nepotpuno i može navesti čitatelja na pogrešan zaključak (2) (3) (4).

3. Medijski okvir i retorika

Naslov koristi clickbait tehniku: ističe ekstremne slučajeve (najmanji i najveći iznos), a zanemaruje sve srednje kategorije. Time se kod čitatelja stvara dojam diskriminacije ili nelogičnosti u isplatama.

Članak ne navodi cijelu tablicu kriterija, nego samo naglašava razlike. To je oblik cherry-pickinga – odabira podataka koji odgovaraju senzacionalističkom okviru. Radi se o tipičnom primjeru medijskog clickbaita: selekcijom krajnosti stvara se privid drame, iako službeni podaci pokazuju šest različitih kategorija.

4.     Društveni kontekst

S obzirom na visoku stopu siromaštva među starijima u Hrvatskoj (oko 30 % umirovljenika živi ispod praga rizika od siromaštva), svaka vijest o isplatama izaziva snažnu emocionalnu reakciju. Netočna ili nepotpuna interpretacija može produbiti osjećaj nepravde i nepovjerenja prema institucijama (2) (5).

Zaključak

Tvrdnja portala Dnevno.hr da su „neki umirovljenici dobili 20 €, a neki 145 €“ formalno nije netočna jer su to minimalni i maksimalni iznosi jednokratnog dodatka. Međutim, način na koji je tvrdnja prezentirana klasičan je primjer clickbaita: izostavljeni su svi srednji iznosi i kriteriji, što stvara iskrivljenu sliku i potencijalnu zabunu.

Ocjena: VEĆINSKI TOČNO

Obrazloženje: Brojke navedene u članku odgovaraju stvarnim isplatama, ali izostavljanje cijele tablice iznosa i fokusiranje samo na krajnosti dovodi do krive percepcije čitatelja. Naslov je tipičan clickbait – ističe ekstremne slučajeve radi privlačenja pažnje, a ne radi točnog informiranja.

 

Izvori

  1. Dnevno.hr. „U ponedjeljak su neki umirovljenici dobili 20 €, a neki 145 € — evo zbog čega se to dogodilo.“ 09.09.2025. Dostupno na: https://www.dnevno.hr/gospodarstvo-i-turizam/u-ponedjeljak-su-neki-umirovljenici-dobili-20-a-neki-145-e-evo-zbog-cega-se-to-dogodilo-3052215/
  2. Državni zavod za statistiku. „Povlašteni pokazatelji – starija populacija“. Dostupno na: https://dzs.gov.hr/
  3. Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (HZMO). „Mirovine“. Dostupno na: https://www.mirovinsko.hr/hr/mirovine/10
  4. Narodne novine. „Odluka Vlade RH o jednokratnom dodatku umirovljenicima“, NN 56/2025. Dostupno na: https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/full/2025_03_56_718.html
  5. Eurostat. „Poverty statistics – elderly population“. Dostupno na: https://ec.europa.eu/eurostat/databrowser/view/tessi012__custom_10789657/default/table?lang=en

13. mirovina: Spasonosno obećanje ili financijski balon?

Nova mirovinska reforma donosi godišnji dodatak za sve s radnim stažem, ali bez jasnih brojki i fiskalne računice – koliku stvarnu korist mogu očekivati umirovljenici?

Autor: Josip Tomašković

Tvrdnja koja se analizira

U članku objavljenom 5. srpnja 2025. na portalu Cityportal.hr, autor Franjo Kompes izvještava pod naslovom: „Stiže 13. mirovina! Koliko će stvarno dobiti umirovljenici?“ U tekstu se najavljuje uvođenje trajnog godišnjeg dodatka za umirovljenike, tzv. „trinaeste mirovine“, koji bi se prema navodima trebao obračunavati ovisno o broju godina radnog staža, a ne o visini redovne mirovine. Iako autor ističe kako točan iznos još nije poznat, spominje se mogućnost da bi dodatak mogao biti vezan uz aktualnu vrijednost mirovine (AVM), odnosno oko 13 eura po godini staža.

Ova analiza ima za cilj provjeriti točnost i potpunost tvrdnje o „13. mirovini“, s fokusom na zakonodavne temelje mjere, realnu korist za umirovljenike i širi ekonomsko-fiskalni kontekst u kojem se ova reforma provodi.

 

1. Pravni i institucionalni okvir

Uvođenje „13. mirovine“ ili godišnjeg dodatka za umirovljenike temelji se na novom Zakonu o mirovinskom osiguranju (ZOMO), koji je stupio na snagu 1. srpnja 2025. Prema članku 95.a zakona, dodatak se isplaćuje godišnje, bez posebnog zahtjeva korisnika, i izračunava se kao umnožak broja godina staža i svote koju Vlada svake godine određuje uredbom najkasnije do 31. listopada.(1) Reforma uključuje i dodatne mjere: priznavanje dodatnog staža roditeljima i udomiteljima, redefiniciju penalizacija, dozvolu rada uz mirovinu u punom radnom vremenu, te novi omjer usklađivanja mirovina (85 % porasta plaća i 15 % inflacije), što dodatno utječe na visinu godišnjeg dodatka. Dakle, tvrdnja da „stiže 13. mirovina“ i da će njezina visina ovisiti o godinama staža utemeljena je na zakonskom dokumentu, čime je formalno – točna.

 

2. Kolika je stvarna korist za korisnike?

Cityportal navodi da iznos još nije određen, ali ne ulazi u detalje aktualnih izračuna koji su već dostupni u javnom prostoru. Također se navodi da „vlada nije propisala točan iznos“, iako je već poznato nekoliko ključnih prijedloga.

Raspon izračuna u javnosti:

  • Ministarstvo rada i mirovinskog sustava sugeriralo je donju granicu od 5 € po godini staža.
  • Zastupnik Damir Bakić (Možemo!) u Saboru je izračunao da će stvarna vrijednost u 2025. biti bliža 4 €/godini, uz ukupan proračun dodatka od oko 175 milijuna €. (2)
  • Sindikat umirovljenika Hrvatske zagovara vezivanje iznosa uz AVM (~13,57 €), što bi za 40 godina staža donijelo ~540 € dodatka.

Međutim, najizgledniji je scenarij isplate između 120–180 € godišnje za umirovljenike s prosječnim stažem (30–35 godina). Ove brojke predstavljaju tek 20–30 % prosječne mirovine (oko 625–640 €), i to samo jednom godišnje.

Cityportal ne prikazuje ove izračune ni realna očekivanja, što ostavlja čitateljima nepotpunu sliku o stvarnoj materijalnoj koristi od reforme.

 

3. Fiskalni i ekonomski kontekst: kolika je cijena?

Ukupni fiskalni okvir mirovinske reforme (uključujući i 13. mirovinu) do 2028. iznosi oko 2 milijarde eura, prema procjenama Ministarstva rada i HZMO-a. (3)

Iz Zakona o izvršavanju državnog proračuna RH za 2025. vidljivo je da su rashodi za mirovine u stalnom porastu: za 2025. projicirani su na 8,8 milijardi €, a dodatni izdaci poput godišnjeg dodatka predstavljaju dodatan pritisak na rashodnu stranu. (4) (5) (7)

Strukturni izazovi:

  • Omjer osiguranika i korisnika je ~1,39:1 – ispod europskog prosjeka, i nepovoljan za sustav temeljno oslonjen na međugeneracijsku solidarnost.
  • Hrvatska ima jednu od najnižih stopa zaposlenosti starijih radno sposobnih osoba (55–64 godine), pa rasterećenje sustava radom umirovljenika nije sistemski dovoljno.
  • Reproduktivni bazen radne snage pada: do 2040. predviđa se da će svaki treći stanovnik biti stariji od 65 godina. (6)

Cityportal potpuno zanemaruje ove ključne makroekonomske uvjete i dugoročne rizike. Članak se usredotočuje na benefite, bez ozbiljnog prikaza tereta koje te reforme nose.

 

Zaključak

Tvrdnja da „stiže 13. mirovina“ i da će iznos ovisiti o godinama staža je u osnovi točna, s pravnim uporištem u važećem Zakonu o mirovinskom osiguranju. Međutim:

  • Iznosi se u članku prikazuju neodređeno, bez ikakve procjene ni granica (npr. 4 €, 5 €, 13 €/god.), iako su one već komunicirane u javnom diskursu.
  • Fiskalni i demografski kontekst je u potpunosti izostavljen, čime se stvaraju iluzije o financijskoj održivosti.
  • Čitatelj ostaje bez informacija o tome koliko mu ova mjera donosi u praksi – i zašto iznos ne može biti značajniji.

Stoga ocjenjujemo da je tvrdnja: VEĆINSKI TOČNA.

Zašto ne ,,točno”?

Jer iako se radi o stvarnoj, zakonski utemeljenoj mjeri, članak ne pojašnjava ni koliko će većina umirovljenika stvarno dobiti, ni kakav je fiskalni efekt reforme, što može ozbiljno utjecati na javno shvaćanje koristi od ove mjere.

 

Izvori:

  1. https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2025_06_96_1305.html
  2.  https://www.mirovina.hr/mirovine/vlada-o-13-mirovini-uskoro-cemo-odrediti-iznos-a-vodit-cemo-se-gospodarskim-mogucnostima/
  3. https://www.poslovni.hr/hrvatska/koliki-ce-biti-iznos-13-mirovine-ovo-su-cifre-koje-se-trenutno-spominju-4486666
  4. https://www.mirovinsko.hr/hr/novi-zakon-o-mirovinskom-osiguranju-obavijest-o-kljucnim-izmjenama-u-mirovinskom-sustavu/4049
  5. https://mfin.gov.hr
  6. https://ec.europa.eu/eurostat
  7. https://www.mirovinsko.hr/hr/statistika/96