Hormuški tjesnac jest kritičan za svjetski tok uree, amonijaka, fosfata i sumpora, ali dostupni izvori ne potvrđuju jednaku razinu poremećaja na svim tržištima.

Autor: Josip Tomašković

Tvrdnja koja se analizira

Članak “Rat na Bliskom istoku ozbiljno ugrozio opskrbu umjetnim gnojivima”, objavljen na Indexu 16. ožujka 2026. kao Hinin prijenos, navodi da je rat poremetio opskrbu energentima iz Perzijskog zaljeva i time zasjenio prijetnju opskrbi hranom zbog obustave pošiljki umjetnih gnojiva. Na Hininoj stranici ista je vijest objavljena pod naslovom “Rat na Bliskom istoku ugrozio opskrbu umjetnim gnojivima”, uz potpis autorice Marije Bakule. Ključna rečenica u Indexovu članku glasi da je prije rata Hormuškim tjesnacem prolazilo više od 30 posto svjetskih isporuka uree i oko 20 posto isporuka dušičnih gnojiva i fosfata, te da su poremećaji u tranzitu dodatno zaoštrili ionako tijesnu opskrbu umjetnim gnojivima. (1) (2)

Područje analize

Provjera se ovdje ne svodi samo na pitanje je li u regiji došlo do rata, nego na nekoliko užih i provjerljivih elemenata. Prvo treba utvrditi što točno kroz Hormuški tjesnac prolazi i kojim se pokazateljem to mjeri. IEA (International Energy Agency, Međunarodna agencija za energiju) govori o udjelu u svjetskoj trgovini uree, amonijaka i fosfata, a ne o ukupnoj fizičkoj potrošnji svijeta. UNCTAD (United Nations Conference on Trade and Development, Konferencija Ujedinjenih naroda o trgovini i razvoju) prati pomorsku trgovinu i jasno navodi da se za gnojiva oslanja na Kpler (komercijalna platforma za praćenje trgovinskih i transportnih tokova)ove podatke za 2025. i detaljnu UNCTAD-ovu bazu pomorske trgovine, pri čemu “fertilizer” definira kao robnu skupinu HS 31 (Harmonized System, harmonizirani sustav carinske klasifikacije robe, skupina 31 za gnojiva). To znači da se primarno dokazuju izloženost trgovačkih tokova, pad tranzita i rizik za cijene i dostupnost, a tek zatim, i ne svugdje jednako, stvarna nestašica. WFP (World Food Programme, Svjetski program za hranu) dodatno govori o učinku tih poremećaja na prehrambenu sigurnost, dok Fertilizers Europe (europska udruga proizvođača gnojiva) daje regionalnu procjenu za tržište EU, ali kao industrijska udruga, ne kao službena statistička ustanova. (3) (4) (5) (8)

Analiza:

Što točno potvrđuju IEA i UNCTAD

Na najužoj i najvažnijoj razini članka, a to je važnost Hormuškog tjesnaca za globalni lanac opskrbe gnojivima, tvrdnja stoji. Međunarodna agencija za energiju izričito navodi da kroz tjesnac prolazi više od 30 posto svjetske trgovine ureom, te oko 20 posto trgovine amonijakom i fosfatom. IEA pritom ne piše općenito o “svim dušičnim gnojivima”, nego precizno o urei, amonijaku i fosfatu, te odmah dodaje da takva izloženost stvara rizike za cijene hrane i prehrambenu sigurnost. IEA također navodi da kroz isti prolaz ide oko polovice svjetske pomorske trgovine sumporom, važnim ulazom za proizvodnju fosfatnih gnojiva. Ta formulacija je uža i preciznija od one u članku. Indexov prijenos zato nije bez temelja, ali jest mrvicu širi od IEA-ine doslovne formulacije kada “ammonia and phosphate” prepričava kao “dušična gnojiva i fosfati”. (1) (3) UNCTAD-ov brzi pregled dodatno učvršćuje jezgru tvrdnje. Ta organizacija navodi da kroz Hormuški tjesnac prolazi trećina svjetske pomorske trgovine gnojivima, odnosno oko 16 milijuna tona godišnje iz regije Perzijskog zaljeva. U istoj analizi stoji da je od tog volumena 67 posto urea, 20 posto diamonijev fosfat, 9 posto monoamonijev fosfat, a ostatak otpada na druge vrste gnojiva. Drugim riječima, nije riječ o usputnom logističkom pravcu, nego o središnjoj arteriji za jedan velik dio globalne pomorske trgovine gnojivima. UNCTAD pritom metodološki jasno navodi odakle dolaze podaci i koju robnu skupinu promatra, što ovu brojku čini uporabljivom za provjeru članka. (4) Jednako je važan i podatak o samom tranzitu. UNCTAD pokazuje da je prosječan dnevni broj prolazaka brodova kroz tjesnac u razdoblju od 1. do 27. veljače iznosio 141, a da je nakon izbijanja sukoba pao gotovo na nulu, uz pad od 97 posto. Taj se pad može jednostavno reproducirati. Ako se uzme razlika između 141 i 4 dnevna prolaska, dobije se 137 manje prolazaka. Kada se 137 podijeli sa 141, rezultat je približno 97,2 posto. To znači da je članak imao čvrst temelj kada je govorio o ozbiljnom poremećaju tranzita. Pritom se ne radi o dojmu ni o političkoj interpretaciji, nego o mjerljivom padu brodskog prometa na jednoj od ključnih globalnih ruta. (4)

Tu se već vidi i prva važna nijansa. Primarni izvori najčvršće potvrđuju da je ozbiljno ugrožen globalni trgovački tok gnojiva kroz jedan ključni pravac. To još nije potpuno isto što i tvrdnja da je jednako ozbiljno ugrožena fizička opskrba svakog tržišta u svakom trenutku. Između te dvije razine stoje zalihe, alternativni dobavni pravci, domaća proizvodnja, sezonski ritam potražnje i mogućnost da bogatija tržišta preplate robu koja nedostaje drugdje. Zato je već na razini definicije važno razlikovati “poremećaj globalnog toka” od “opće nestašice”. (3) (4) (5)

Što se već vidi na tržištu i u pojedinim regijama

Na tržištu već postoje mjerljive posljedice koje idu u prilog Indexovoj tezi da problem nije samo teorijski. Reuters 13. ožujka piše da su cijene raspoložive uree porasle za više od trećine i da je američko tržište oko 25 posto ispod uobičajenih proljetnih zaliha koje farmeri kupuju za sjetvu. U istom tekstu navodi se da se u maloprodajnim centrima roba ili više ne nudi ili se nudi po cijenama koje su za neke kupce nedostižne. To je već konkretan dokaz da se na dijelu tržišta pojam “ugrožena opskrba” više ne svodi samo na rizik, nego uključuje i stvarnu nestašicu u sezoni kada je vrijeme presudno. (6) Reutersov raniji tekst od 5. ožujka pokazuje i cjenovni udar. Uvozna cijena u New Orleansu porasla je sa 516 na 683 dolara po metričkoj toni. Razlika iznosi 167 dolara, a kada se 167 podijeli s 516 dobije se približno 32,4 posto. U istom tekstu Reuters navodi da su u Zaljevu zatvarani ili usporavani pojedini pogoni i da je tržište već prije sukoba bilo tijesno zbog rezova proizvodnje u Europi i kineskih izvoznih ograničenja. Taj je dio važan jer pokazuje i uzročnost. Rat nije jedini razlog ranjivosti, ali je djelovao kao šok na već osjetljiv sustav s malo viška ponude. (7) Sličan obrazac vidi se i izvan Sjeverne Amerike. Reuters za Brazil piše da bi eskalacija sukoba mogla ugroziti uvoz gnojiva i izvoz žitarica, uz upozorenja analitičara da će opskrba ureom kratkoročno biti restriktivnija i skuplja. Reuters za Australiju prenosi da je jedan od najvećih dobavljača gnojiva u Zapadnoj Australiji hitno procjenjivao zalihe i alternativne opcije, uz očekivanje kašnjenja isporuka fosfata, uree i drugih proizvoda. To su dva dodatna tržišna primjera koji podupiru istu jezgru tvrdnje, i to na različitim kontinentima. (10) (11) WFP ide korak dalje i objašnjava zašto se ova tema ne može svesti samo na robu i brodove. Ta organizacija upozorava da sukob već proizvodi ozbiljne globalne poremećaje opskrbnih lanaca te da znatan dio svjetske opskrbe gnojivima prolazi kroz Hormuz, pa svaki poremećaj nosi rizik smanjene dostupnosti, nižih prinosa i viših cijena hrane. Taj mehanizam je logičan i dobro poznat. Urea i druga mineralna gnojiva ulazni su trošak za poljoprivredu. Kada njihova cijena naglo raste ili fizička dostupnost kasni, dio proizvođača smanjuje dozu, mijenja kulturu ili odgađa kupnju, a to se kasnije može preliti na prinos i cijene hrane. WFP pritom ne tvrdi da je svugdje već nastupila ista nestašica hrane, nego govori o riziku i prelijevanju šoka. Upravo je to precizniji jezik od onog koji sugerira naslov. (5) Treba pritom registrirati i jednu važnu regionalnu korekciju. Fertilizers Europe 11. ožujka navodi da na tržištu EU trenutačno nema neposrednih problema s dostupnošću gnojiva, ponajprije zbog relativno visoke proizvodnje europskih proizvođača i visokog uvoza krajem 2025. Ta izjava nije isto što i službena europska statistika bilance tržišta, ali jest relevantan indikator da se učinak krize razlikuje po regijama. Drugim riječima, globalni šok i europska situacija nisu automatski ista stvar. Europa može trpjeti rast troškova i neizravne poremećaje, a da istodobno u tom trenutku još nema opću i neposrednu nestašicu. (8)

Gdje članak prelazi iz potvrđenog podatka u širi naslov

Najveća slabost članka nije u središnjim brojkama, nego u širini formulacije. Primarni izvori vrlo dobro potvrđuju da je Hormuz kritičan za globalnu trgovinu gnojivima, da je tranzit gotovo stao i da su cijene i dostupnost na nekim velikim tržištima već ozbiljno pogođeni. Ono što ne potvrđuju jednako čvrsto jest tvrdnja da je opskrba umjetnim gnojivima već sada i podjednako “ozbiljno ugrožena” svugdje. IEA govori o izloženosti i rizicima za cijene hrane i sigurnost opskrbe. UNCTAD govori o trećini pomorske trgovine gnojivima kroz tjesnac i o ranjivosti osobito siromašnijih uvozno ovisnih gospodarstava. WFP govori o riziku niže dostupnosti i viših cijena hrane. To je ozbiljno, ali je i preciznije od univerzalne formulacije naslova. (3) (4) (5) Druga nijansa odnosi se na sadržaj same brojke iz članka. Index, slijedeći Hinu, piše o “oko 20 posto isporuka dušičnih gnojiva i fosfata”. IEA, međutim, piše “about 20% of trade of ammonia and phosphate”. Amonijak jest temeljni ulaz za velik dio dušičnih gnojiva, ali nije isto što i ukupna kategorija svih dušičnih gnojiva. U ovom slučaju to ne ruši osnovnu poantu članka, ali jest terminološka ekstenzija koju je trebalo ostaviti užom i preciznijom. U strožoj verziji tvrdnje trebalo je reći da kroz Hormuz prolazi više od 30 posto trgovine ureom te oko 20 posto trgovine amonijakom i fosfatom. (1) (3) Tu se vidi i kako je vijest putovala kroz medije. Istu jezgru tvrdnje prenijeli su Hina u izvornom tekstu, Novi list u vlastitom prijenosu, Reuters kroz više tržišnih izvještaja o SAD-u, Brazilu i Australiji, te The Guardian kroz razgovor s čelnikom Yare koji je upozorio na mogući udar na prinose i opskrbu hranom ako poremećaj potraje. To govori da osnovna teza nije izolirana ni rubna. Istodobno, upravo dodatni medijski izvještaji pokazuju i važnu nijansu. Neki od njih govore o stvarnim regionalnim nestašicama i kašnjenjima, a neki o riziku i cjenovnom šoku. To opet vodi prema zaključku da je Indexov naslov bliži snažnoj sažetoj novinskoj formulaciji nego najpreciznijem opisu onoga što se zasad može globalno dokazati. (2) (6) (9) (10) (11) (12) The Guardian pritom donosi i korisnu brojčanu provjeru tržišnog skoka uree. Prema izjavi čelnika Yare, cijena se podigla s 487 na 700 dolara po toni, što je rast od oko 43,7 posto. Razlika je 213 dolara, a 213 podijeljeno s 487 daje približno 0,437. Taj podatak ne dokazuje sam po sebi univerzalnu nestašicu, ali potvrđuje da je riječ o vrlo snažnom tržišnom šoku koji se iz logistike prelio u cijene. Kada se takav cjenovni skok spoji s UNCTAD-ovim padom tranzita i Reutersovim izvještajima o manjku ponude u SAD-u, tvrdnja o ozbiljnom problemu ostaje održiva. Ono što traži korekciju jest opseg tvrdnje i razlikovanje između globalnog rizika, regionalne nestašice i već potvrđenog poremećaja trgovinskog toka. (4) (6) (7) (9)

Zaključak

Zbog toga što primarni izvori potvrđuju kritičnu ulogu Hormuškog tjesnaca u svjetskoj trgovini gnojivima i već vidljive tržišne poremećaje, ali ne potvrđuju opću i jednako jaku nestašicu na svim tržištima i u svim regijama, ocjena ovog članka je “većinski točno”. Članak se oslanja na stvarne i važne brojke IEA-e i dobro pogađa činjenicu da rat nije samo energetski, nego i poljoprivredno prehrambeni problem. Međutim, naslov je širi od najuže provjerljive tvrdnje, a dio formulacije o “dušičnim gnojivima” preciznije je trebalo vezati uz amonijak, kako stoji u IEA-inu izvorniku. (1) (3) (4) Ispravnija formulacija tvrdnje glasila bi da je rat na Bliskom istoku ozbiljno poremetio globalne opskrbne tokove umjetnih gnojiva i povećao rizik nestašica, rasta cijena i poskupljenja hrane. Na nekim tržištima, osobito onima koja ovise o uvozu i ulaze u sezonu sjetve, posljedice su već mjerljive kroz manju dostupnost i više cijene. Za druga tržišta, uključujući dio Europe, u dostupnim izvorima zasad je čvršće potvrđen troškovni i logistički šok nego opća neposredna nestašica. (5) (6) (8)

Vidi:

1. Index.hr. Rat na Bliskom istoku ozbiljno ugrozio opskrbu umjetnim gnojivima. 16. ožujka 2026. Dostupno na: https://www.index.hr/vijesti/clanak/rat-na-bliskom-istoku-ozbiljno-ugrozio-opskrbu-umjetnim-gnojivima/2771709.aspx
2. Hina. Rat na Bliskom istoku ugrozio opskrbu umjetnim gnojivima. 16. ožujka 2026. Dostupno na: https://www.hina.hr/vijest/12274245.
3. International Energy Agency. The Middle East and Global Energy Markets. 2026. Dostupno na: https://www.iea.org/topics/the-middle-east-and-global-energy-markets.
4. UN Trade and Development. Strait of Hormuz disruptions: Implications for Global Trade and Development. 10. ožujka 2026. Dostupno na: https://unctad.org/system/files/official-document/osgttinf2026d1_en.pdf.
5. World Food Programme. WFP warns rising food and fuel prices risk pushing global hunger higher as humanitarian needs grow. 8. ožujka 2026. Dostupno na: https://www.wfp.org/news/wfp-warns-rising-food-and-fuel-prices-risk-pushing-global-hunger-higher-humanitarian-needs.
6. Reuters. Iran war deprives US farmers of affordable fertilizer as spring planting looms. 13. ožujka 2026. Dostupno na: https://www.reuters.com/business/iran-war-deprives-us-farmers-affordable-fertilizer-spring-planting-looms-2026-03-13/
7. Reuters. Farmers see fertiliser price surge as Iran war blocks exports, threatening losses. 5. ožujka 2026. Dostupno na: https://www.reuters.com/business/energy/iran-war-threatens-asia-fertiliser-supplies-ahead-planting-season-2026-03-05/.
8. Fertilizers Europe. Statement on the impact of the war in the Middle East on the EU fertilizer market. 11. ožujka 2026. Dostupno na: https://www.fertilizerseurope.com/wp-content/uploads/2026/03/Fertilizers-Europe-statement-on-the-impact-of-the-war-in-the-Middle-East-on-the-EU-fertilizer-market.pdf.
9. The Guardian. Global food supplies could be badly hit if Iran war drags on, says fertiliser boss. 14. ožujka 2026. Dostupno na: https://www.theguardian.com/world/2026/mar/14/global-food-supplies-iran-war-fertiliser-yara-svein-tore-holsether.
10. Reuters. Expanding Iran conflict threatens Brazil grain exports, fertilizer supplies. 5. ožujka 2026. Dostupno na: https://www.reuters.com/world/middle-east/expanding-iran-conflict-threatens-brazil-grain-exports-fertilizer-supplies-2026-03-05/.
11. Reuters. Australian fertiliser firm sees delays in feedstock delivery on Iran war. 5. ožujka 2026. Dostupno na: https://www.reuters.com/business/australian-fertiliser-firm-sees-delays-feedstock-delivery-iran-war-2026-03-05/.
12. Novi list. Rat na Bliskom istoku ugrozio opskrbu umjetnim gnojivima, alternative ipak ima. 16. ožujka 2026. Dostupno na: https://www.novilist.hr/novosti/rat-na-bliskom-istoku-ugrozio-otezava-umjetnim-gnojivima-alternative-ipak-ima/.