“210 milijardi iz ruske imovine”: kako EU zapravo pokušava pretvoriti zamrznute rezerve u novac za Ukrajinu

Večernji list piše da EU planira zajam “osiguran zamrznutom ruskom imovinom”. Fokusirali smo se na ekonomski mehanizam: što je točno “zamrznuto”, što je “izvanredna dobit”, što su “gotovinske bilance”, i gdje u toj konstrukciji nastaje stvarni novčani tok.

Autor: Josip Tomašković

Tvrdnja koja se analizira

“Pozicionirao se kao najistaknutiji europski zagovornik… plana EU-a za financiranje ukrajinskog ratnog proračuna zajmom od 210 milijardi eura, osiguranim zamrznutom ruskom imovinom.” Večernji.hr, 16. prosinca 2025., (1).

Područje analize

Da bismo ekonomski provjerili ovu formulaciju, moramo razdvojiti tri sloja koji se u medijima često stapaju u jednu rečenicu: status imovine (zamrznuta ili imobilizirana), tip novca koji EU pokušava koristiti (prinosi i izvanredne gotovinske bilance, ne nužno “glavnica”), te financijsku konstrukciju zajma (tko posuđuje, od koga, uz kakav rizik i kada se vraća). U prosincu 2025. Europska komisija doista predlaže instrument nazvan “Reparations Loan” do 210 mlrd eura, financiran “cash balances” koji se gomilaju u financijskim institucijama EU-a zbog zabrane transakcija vezanih uz rezerve i imovinu Ruske središnje banke (2). 

U nastavku su ključni pojmovi, objašnjeni kao financijske i imovinske činjenice, bez političkih etiketa.

  1. Suverena imovina Ruske središnje banke (CBR) u EU-u: riječ je o državnim (suverenim) pričuvama koje središnje banke drže kao stranu imovinu: vrijednosnice, depoziti i druga financijska potraživanja prema institucijama izvan svoje zemlje. Kada Komisija govori o oko 210 mlrd eura “imobilizirane” imovine u EU-u, govori prvenstveno o takvim rezervama koje CBR potražuje u europskom financijskom sustavu (2). Europski parlament u studiji iz 2025. navodi da je EU “imobilizirao” oko 210 mlrd eura ruskih suverenih sredstava te “zamrznuo” oko 28 mlrd eura privatne imovine (3). 
  2. Zamrzavanje i imobilizacija: u praksi EU sankcija, “zamrznuto” često znači da vlasnik ne može raspolagati imovinom. “Imobilizirano” je uži, tehnički opis specifično za situaciju gdje su transakcije upravljanja i prijenosa (npr. prijenos kupona, prodaja, reinvestiranje) zabranjene, ali se formalno ne dira vlasništvo. Komisija u prijedlogu naglašava da je CBR-ovo potraživanje prema europskim institucijama i dalje ruska imovina, a obveza tih institucija da vrate CBR-u ostaje netaknuta; zabrana je u tome da se ta obveza trenutačno ne smije izvršiti (2).
  3. Glavnica i prinos: glavnica je nominalna vrijednost imovine (npr. vrijednost obveznica i depozita). Prinos su novčani tokovi koji nastaju iz glavnice: kuponi, kamate, dividende, odnosno zarada od reinvestiranja gotovine. EU je već 2024. uspostavio pravila koja se odnose upravo na “izvanredne prihode” i neto dobit koja nastaje jer se gotovina povezana s imobiliziranom imovinom gomila i može se reinvestirati (4) (5).
  4. Središnji depozitorij vrijednosnih papira (CSD) i Euroclear: CSD je infrastruktura tržišta kapitala koja vodi evidenciju vrijednosnih papira, obavlja namiru transakcija i skrbništvo (custody). Euroclear, sa sjedištem u Belgiji, jedan je od ključnih europskih CSD-ova i upravo se uz njega veže većina imobilizirane ruske suverene imovine u EU-u, što je razlog da se financijski rizici i eventualni sporovi često “koncentriraju” na Belgiju i Euroclear. Euroclear je u svojim objavama o rezultatima naveo da su kamatne zarade povezane s ruskom imovinom u 2024. generirale i značajne porezne prihode u Belgiji, uz istovremene troškove sankcija i protumjera (6).
  5. Izvanredne gotovinske bilance (extraordinary cash balances): ovo je najvažniji tehnički pojam jer objašnjava odakle uopće dolazi “novac koji se može posuditi”. Kada su transakcije prema CBR-u zabranjene, kuponi i dospijeća koji bi inače bili isplaćeni vlasniku završavaju kao gotovina na bilancama posredničkih institucija i CSD-ova, ali se ne smiju prenijeti dalje. Vijeće EU-a je 12. veljače 2024. donijelo odluku koja traži da CSD-ovi takve izvanredne gotovinske bilance posebno evidentiraju i da i pripadne prihode drže odvojeno (4). Komisija u prijedlogu “Reparations Loan” koristi istu logiku, ali šire: govori o “cash balances” koje se gomilaju u financijskim institucijama u EU-u upravo zato što su transakcije u vezi s rezervama CBR-a zabranjene (2).
  6. Windfall profits i neto dobit: “Windfall” u ovom kontekstu znači neočekivana, izvanredna dobit koja se pojavila zbog sankcijskog režima, ne zato što je CSD promijenio poslovni model. Vijeće EU-a je 21. svibnja 2024. usvojilo set pravnih akata kojima se “neto dobit” iz takvih izvanrednih prihoda usmjerava za potporu Ukrajini, uključujući vojnu potporu, kapacitete obrambene industrije i obnovu (5). Europski parlament u analizi iz 2024. eksplicitno navodi model raspodjele u kojem se značajan dio tih profita kanalizira kroz Europski instrument mirovne pomoći (EPF), a dio kroz proračun EU-a (7).

Analiza

1) Što znači “zajam od 210 mlrd eura” i zašto je to broj koji lako zavara

U javnom prostoru broj od 210 mlrd eura zvuči kao “EU uzima 210 mlrd i daje Ukrajini”. Financijski dokument Komisije kaže nešto specifičnije: predlaže se instrument potpore “do 210 mlrd eura”, a financiranje bi došlo iz “cash balances” u financijskim institucijama EU-a koje se gomilaju zato što se transakcije vezane uz rezerve CBR-a ne smiju izvršiti (2). Drugim riječima, 210 mlrd je gornja granica povezane imobilizirane imovine i potencijalne “baze” na koju se konstrukcija naslanja, ali stvarni iznos isplate ovisi o ukrajinskim potrebama, raspoloživosti likvidnosti i političko pravnim aranžmanima unutar EU-a. Reuters je 12. prosinca 2025. izvijestio da se u EU-u spominje zajam “do 165 mlrd eura” za 2026. i 2027. nakon dogovora o neograničenom produženju zamrzavanja, što sugerira da se u pregovorima razlikuju maksimalni okvir i realistični plan isplate u dvogodišnjem horizontu (8). Ova razlika je ekonomski bitna: plan se ne mjeri “koliko je imovine zamrznuto”, nego “koliko je likvidnosti moguće sigurno mobilizirati” bez destabilizacije infrastrukture tržišta, bez prevelikog rizika za CSD i bez prebacivanja tereta na jednu državu članicu.

2) “Osigurano zamrznutom imovinom” nije isto što i “konfiskacija imovine”: gdje je kolateral u ovoj konstrukciji

Večernji koristi frazu “osiguran zamrznutom ruskom imovinom” (1). Ekonomski, to čitatelja vodi na standardni kreditni obrazac: postoji kolateral koji se može aktivirati ako dužnik ne plati. Komisijin prijedlog je drukčiji i zato su pojmovi važni. Komisija opisuje “limited recourse” zajam koji “postaje dospjeo i plativ” kada Ukrajina od Rusije primi reparacije, odštete ili financijsku nagodbu, osim teritorija (2). To je bliže konceptu “zajma čije se vraćanje veže uz budući, uvjetni prihod” nego klasičnom kreditu s hipotekom. U financijskim terminima, osiguranje se u najvećoj mjeri oslanja na pretpostavku buduće naplate reparacija, a kratkoročni izvor likvidnosti nisu “uzeti” ruski vrijednosni papiri nego gotovinske bilance koje su se akumulirale jer se ruskom vlasniku ne smije transferirati novac (2). Europski parlament u studiji iz 2025. upravo zato razlikuje scenarije korištenja prihoda, korištenja glavnice i pravnog “zaobilaženja” konfiskacije kroz zajmove i mehanizme ubrzanja prihoda (3). Zato je formulacija Večernjeg ekonomski djelomično točna, ali nedovoljno precizna. Postoji veza s imobiliziranom imovinom, ali mehanizam je zamišljen tako da se formalno ne dira vlasništvo nad glavnicom i da se likvidnost izvuče iz “zarobljene” gotovine, ne iz prodaje ruskih vrijednosnih papira.

3) Od “izvanrednih profita” do “reparations loan”: kako EU pokušava povećati “flow” bez diranja “stock”

Za razumijevanje ekonomije cijele priče korisno je razmišljati u kategorijama “stock” i “flow”. “Stock” je stanje imobilizirane imovine (oko 210 mlrd eura). “Flow” je novčani tok koji se može generirati iz tog stanja. EU je 2024. krenuo s “flow” pristupom: odvajanje izvanrednih gotovinskih bilanci i usmjeravanje neto dobiti od izvanrednih prihoda prema Ukrajini (4) (5). To je “soft” verzija korištenja zamrznute imovine: ne dira se glavnica, nego se uzima dobit koja nastaje u sustavu dok je glavnica blokirana. Euroclearovi javno objavljeni rezultati potvrđuju da je takav “flow” financijski značajan, uz vidljiv fiskalni efekt kroz belgijski porezni prihod (6).“Reparations Loan” je pokušaj da se iz “flow” logike prijeđe na veći obujam financiranja bez formalne konfiskacije “stocka”. Komisija u prijedlogu eksplicitno kaže da bi Unija posudila sredstva financirana “cash balances” u financijskim institucijama EU-a, a zatim ih proslijedila Ukrajini, uz konstrukciju da se sve zatvara kada dođe do reparacija: Ukrajina vraća EU-u, EU vraća financijskim institucijama, a institucije tada mogu ispuniti obvezu prema CBR-u ako sankcije prestanu vrijediti (2). To je financijski “reverzibilna” arhitektura, zamišljena da pravno i računovodstveno ostavi otvoren put za buduće razrješenje vlasništva, ali da sada proizvede likvidnost.

4) Gdje su ekonomski rizici: bilanca, likvidnost, pravni troškovi i povjerenje u europsku infrastrukturu

Ovakve konstrukcije imaju trošak i rizik čak i kada se glavnica formalno ne dira. Prvi je rizik bilance i pravnog spora za institucije koje drže sredstva. Reuters i drugi izvori bilježe da Ruska središnja banka pokreće tužbe protiv Euroclear-a, tražeći vrlo velike iznose odštete, što u praksi znači potencijalne troškove pravne obrane, reputacijske troškove i rizik protumjera prema europskim imovinama u Rusiji (9) (10). Euroclear u svojim komunikacijama već navodi da sankcije i protumjere stvaraju izravne troškove (6). Drugi je rizik koncentracije: ako se većina imovine i “flow” mehanizama veže uz jednu infrastrukturu u jednoj državi, tada se i financijski rizik percipira kao “belgijski problem”, pa nije slučajno da se u pregovorima traže jamstva i raspodjela rizika na razini EU-a. Reuters 12. prosinca 2025. navodi da je Komisija spremna uvažiti belgijske zabrinutosti oko jamstava i potencijalnih pravnih posljedica (11). To je ekonomski smisleno: bez zajedničkog osiguranja rizika, sama konstrukcija zajma može biti preskupa ili operativno neizvediva. Treći je širi tržišni rizik povjerenja. AP prenosi da Europska središnja banka upozorava na potencijalni učinak na povjerenje u euro kao rezervnu valutu i u europsko financijsko okruženje ako se prijeđe granica između blokade transakcija i percepcije konfiskacije (12). To nije politička nego financijska poanta: rezerve središnjih banaka u svijetu počivaju na pretpostavci pravne sigurnosti i predvidljivog tretmana državne imovine. Ako tržište vjeruje da se “pravila igre” mogu promijeniti ad hoc, tražit će veću premiju rizika ili diverzificirati izvan sustava.

Zaključak

Ekonomska jezgra članka Večernjeg lista je prepoznatljiva i uglavnom utemeljena: EU doista radi na instrumentu “Reparations Loan” čiji se maksimalni okvir veže uz oko 210 mlrd eura imobilizirane suverene imovine Ruske središnje banke u EU-u, a financiranje se u prijedlogu opisuje kroz posuđivanje likvidnosti nastale gomilanjem “cash balances” zbog zabrane transakcija (2) (3). EU je već 2024. uspostavio režim odvajanja izvanrednih gotovinskih bilanci i kanaliziranja neto dobiti iz izvanrednih prihoda prema Ukrajini, što objašnjava kako iz “zamrznute” imovine nastaje stvarni novčani tok (4) (5). Slabija točka je formulacija “osiguran zamrznutom ruskom imovinom” jer ekonomski sugerira klasični kolateral i izravno “uzimanje” glavnice, dok Komisijin dokument opisuje reverzibilnu konstrukciju koja formalno ne dira vlasništvo nad glavnicom i oslanja se na gotovinske bilance i na uvjetnu buduću naplatu reparacija kao trenutak zatvaranja kruga (2). U takvom mehanizmu pojmovi nisu ukras nego ključ za razumijevanje: glavnica, prinos, izvanredne gotovinske bilance, neto dobit, CSD i likvidnost znače da priča nije “EU uzima 210 mlrd”, nego “EU pokušava iz postojećeg sankcijskog efekta izvući veći, strukturirani tok financiranja”. Na kraju, ovom članku možemo dati našu ocjenu ,,većinski točno”.

Vidi:

  1. Večernji.hr. Njemačka mijenja smjer: Što je to smislio Merz? 16.12.2025. https://www.vecernji.hr/vijesti/njemacka-mijenja-smjer-sto-je-to-smislio-merz-1916537
  2. European Commission. Proposal document: Reparations Loan to Ukraine. 03.12.2025. https://commission.europa.eu/document/download/ceae8dde-0291-4ee3-8519-80b30317bf35_en
  3. European Parliament. EU sanctions and Russia’s frozen assets. Study. 2025. https://www.europarl.europa.eu/thinktank/en/document/EXPO_STU(2025)754487
  4. Council of the European Union. Immobilised Russian assets: Council decides to set aside extraordinary revenues. 12.02.2024. https://www.consilium.europa.eu/en/press/press-releases/2024/02/12/immobilised-russian-assets-council-decides-to-set-aside-extraordinary-revenues/
  5. Council of the European Union. Extraordinary revenues generated by immobilised Russian assets: Council greenlights the use of windfall net profits to support Ukraine’s self-defence and reconstruction. 21.05.2024. https://www.consilium.europa.eu/en/press/press-releases/2024/05/21/extraordinary-revenues-generated-by-immobilised-russian-assets-council-greenlights-the-use-of-windfall-net-profits-to-support-ukraine-s-self-defence-and-reconstruction/
  6. Euroclear. Euroclear continues to deliver strong results in 2024. 05.02.2025. https://www.euroclear.com/newsandinsights/en/press/2025/mr-05-euroclear-delivers-strong-results-in-2024.html
  7. European Parliament Think Tank. Ukraine, the European Peace Facility and additional financing. 03.09.2024. https://epthinktank.eu/2024/09/03/ukraine-the-european-peace-facility-and-additional-financing/
  8. Reuters. EU agrees to indefinitely freeze Russian assets, removing obstacle to Ukraine loan. 12.12.2025. https://www.reuters.com/business/finance/eu-set-indefinitely-freeze-russian-assets-removing-obstacle-ukraine-loan-2025-12-12/
  9. Reuters. Russia’s central bank seeks $230 billion in damages from Belgium’s Euroclear, Moscow court says. 15.12.2025. https://www.reuters.com/business/russias-central-bank-seeks-230-billion-damages-belgiums-euroclear-moscow-court-2025-12-15/
  10. The Guardian. Russia seeks $230bn in damages from Euroclear over seized assets. 15.12.2025. https://www.theguardian.com/world/live/2025/dec/15/ukraine-us-russia-berlin-nato-eu-russian-funds-steve-witkoff-volodymyr-zelenskyy-vladimir-putin-europe-live-news?CMP=share_btn_url&page=with%3Ablock-694008988f08c8c808c2adbe
  11. Reuters. EU open to accommodate Belgian concerns on guarantees in Russian asset plan. 12.12.2025. https://www.reuters.com/business/eu-open-accommodate-belgian-concerns-guarantees-russian-asset-plan-2025-12-12/
  12. AP News. Russia’s Central Bank sues Belgian financial institution as EU mulls using Moscow’s frozen assets. 13.12.2025. https://apnews.com/article/russia-frozen-assets-belgium-eu-euroclear-sanctions-b378cb2bf74bd79175930b8ca991c1cc

224 % – evo kako je Jutarnji list opisao rast kineskog BYD-a

Tvrdnja da je BYD u Europi zabilježio rast od 224 % pokazala se netočnom – brojka ne postoji u službenim izvorima, a u samom članku pojavljuje se drukčiji postotak.

Autor: Josip Tomašković

Tvrdnja koja se analizira

„Električna vozila sve traženija u Europi: kineski div zabilježio rast od 224 posto” — Jutarnji list / Novac.hr, 26. rujna 2025.,(1)

U tekstu se dodatno navodi:

●     „Prodaja električnih vozila u Europskoj uniji od siječnja do kolovoza 2025. skočila je za 25%, tržišni udio automobila na baterije 15,8%, hibridi čine više od trećine.”

●      „Njemačka bilježi +39%, Francuska –2%, španjolsko tržište se gotovo udvostručilo.”

●      „Volkswagen ostaje lider s 28% udjela i ‘tek blagim rastom ukupne prodaje (+4,1%)’.”

●      „Tesla ima pad od 42% i udio 1,2%, dok je BYD povećao prodaju za 244%.”

Područje analize

Kako bi analiza bila jasnija široj publici, važno je objasniti osnovne pojmove.

●   Električni automobil na baterije – vozilo koje se pokreće isključivo pomoću baterije i nema motor s unutarnjim izgaranjem (primjeri su Tesla Model 3 ili Volkswagen ID.3).

●   Hibridni automobil – vozilo koje kombinira klasični motor na benzin ili dizel i električni motor. Baterija se puni tijekom vožnje, a ne iz utičnice.

●    Punjivi hibrid – hibrid koji se, osim vožnjom, može puniti i iz utičnice te tako voziti određeni broj kilometara samo na struju.

●    Udruženje europskih proizvođača automobila – organizacija koja redovito objavljuje službene podatke o registracijama novih automobila u Europi.

 

Analiza

1. BYD i „224% rasta“

Naslov tvrdi da je kineski proizvođač automobila BYD (puni naziv: Build Your Dreams) povećao prodaju za 224%. No u samom tekstu piše da je rast iznosio 244%. Službeno Udruženje europskih proizvođača automobila (ACEA) takve podatke po markama uopće ne objavljuje. Brojka od 244% potječe iz industrijske baze Dataforce (koja nije javno dostupna), a prenijeli su je Euronews i drugi mediji te se odnosi na kumulativni rast od siječnja do kolovoza 2025. u usporedbi s istim razdobljem 2024. (3,7). Istodobno, Reuters i Wall Street Journal navode da je u samom kolovozu 2025. BYD registrirao oko 9.100 vozila u EU, što je otprilike +200% više nego u kolovozu 2024., uz tržišni udio od tek 1,3% (2,5). Zaključak je da se brojka od 224% iz naslova ne pojavljuje ni u jednom vjerodostojnom izvoru te je najvjerojatnije posljedica pogreške u prepisivanju.  (2) (3) (5) (7) (8)

2. „29% više u kolovozu nego u srpnju“

U članku se navodi da je u kolovozu prodano 29% više električnih automobila nego u srpnju. To je pogrešno tumačenje. Udruženje europskih proizvođača uvijek uspoređuje isti mjesec dviju različitih godina, a ne mjesec po mjesec. Službeni podatak kaže da je u kolovozu 2025. broj registracija električnih automobila na baterije bio 30,2% veći nego u kolovozu 2024. Tvrdnja iz članka nastala je, dakle, krivim čitanjem godišnje usporedbe kao mjesečne. (4) (6)

3. Tesla i Volkswagen

Za Teslu se navodi da bilježi pad od 42% i udio od 1,2%. Problem je što se ovdje kombiniraju dvije različite vremenske mjere: pad od 42% odnosi se na razdoblje od siječnja do kolovoza, dok se udio od 1,2% odnosi na mjesec kolovoz. To može dovesti čitatelja u zabludu. Slično vrijedi i za Volkswagen grupu. Prema Euronewsu, Volkswagen je od siječnja do kolovoza imao rast od 4,1%. U članku se to preformulira u „blagi rast ukupne prodaje“, što može sugerirati da je riječ o rastu cijelog europskog tržišta, a ne samo Volkswagenove grupe.  (6)

Zaključak

Članak Jutarnjeg lista i Novac.hr ispravno prenosi neke podatke, poput udjela električnih automobila na baterije od 15,8% u Europskoj uniji i snažnog rasta u Njemačkoj. Međutim, ključna tvrdnja iz naslova – da je BYD povećao prodaju za 224% – nije istinita, jer ta brojka ne postoji u pouzdanim izvorima. Točan podatak je 244%, ali se odnosi na mali apsolutni broj automobila i bez dodatnog objašnjenja izgleda dramatičnije nego što zapravo jest. Osim toga, tvrdnja o „29% više nego u srpnju“ temelji se na pogrešnom tumačenju statistike, a podaci o Tesli i Volkswagenu miješaju različite vremenske okvire. Naslovna tvrdnja je netočna, a nekoliko sporednih tvrdnji pogrešno interpretirano. Iako BYD doista bilježi brzi rast u Europi, on polazi s vrlo niske baze i još uvijek ima tek oko jedan posto tržišta, što nikako ne znači dominaciju. Time članak svrstavamo u kategoriju ,,većinski netočno”.

Vidi:

  1. https://novac.jutarnji.hr/novac/aktualno/elektricna-vozila-sve-trazenija-u-europi-kineski-div-zabiljezio-rast-od-224-posto-15626516
  2. https://www.acea.auto/files/Press_release_car_registrations_July_2025.pdf
  3. https://www.reuters.com/business/autos-transportation/byd-outsells-tesla-eu-second-month-stellantis-returns-sales-growth-2025-09-25
  4. https://www.pwc.com/hu/hu/kiadvanyok/assets/pdf/strategyand-electric-vehicle-sales-review-q2-2025.pdf
  5. https://www.euronews.com/business/2025/09/12/car-sales-in-europe-which-brands-are-rising-and-falling
  6. https://www.best-selling-cars.com/europe/2025-june-half-year-europe-car-sales-and-market-analysis
  7. https://www.wsj.com/business/autos/chinas-byd-logged-sales-surge-in-europe-last-month-f3409fd0
  8. https://www.bloomberg.com/news/features/2025-06-19/byd-china-s-ev-giant-is-challenging-tesla-bmw-volkswagen-in-europe

Je li Europa spremna za super aplikacije? Hrvatski fintech raste u sjeni regulatornih izazova

Analiza otkriva ograničenja europskog tržišta i potencijal hrvatskih aktera u digitalnoj financijskoj transformaciji.

Autor: Petra Novkovski, univ. bacc. comm., bacc. oec.

Područje analize

Posljednje desetljeće obilježeno je digitalnom transformacijom koja je snažno promijenila način na koji korisnici pristupaju financijskim uslugama. Fintech industrija postala je jedna od najbrže rastućih u Europi, ali i svijetu. S porastom potrošačke upotrebe mobilnih aplikacija, sve je češće prisutan pojam super aplikacija, a označuje mobilnu ili web aplikaciju koja objedinjuje više usluga na jednoj platformi. Super aplikacije imaju skup osnovnih značajki i neovisne mini-aplikacije kojima korisnici mogu pristupiti unutar njih (2). Neke od funkcionalnosti tih aplikacija su plaćanja, komunikacija, naručivanje usluga, bankarstvo i slično.

U Aziji, super aplikacije kao što su WeChat i AliPay, super aplikacije dominiraju digitalnim prostorom, a europsko se tržište postupno otvara za takav model funkcioniranja. Prema izvještaju McKinsey & Company, The 2022 McKinsey Global Payments Report (3), europski financijski sektor „pokazuje znakove spremnosti za ovakav integrirani pristup“, ali ga usporavaju regulatorna očekivanja oko otvorenih podataka i fragmentirani tehnološki sustavi usluga plaćanja.

Republika Hrvatska, iako relativno malo tržište, sve više postaje prepoznatljiv akter u ovom području. Jedan od prvih projekata digitalne transformacije u financijskom sektoru u Hrvatskoj bio je HGKtech, inicijativa Hrvatske gospodarske komore (HGK) pokrenuta s ciljem spajanja dvaju sektora – financijskog i tehnološkog. Kao uvod u projekt, HGK je organizirala Fin&Tech konferenciju 2017. godine (4). Ovakvi trendovi ukazuju na rastuću potrebu za integriranim digitalnim rješenjima koja će istovremeno zadovoljiti potrebe korisnika, regulatora i tržišta te otvoriti prostor za konkurentnost i inovacije u europskom i domaćem fintech okruženju.

Analizirana tvrdnja       

Večernji list je 07. srpnja objavio članak pod nazivom ‘Europa je spremna za super aplikaciju, a Hrvatska ima ozbiljnu ‘fintech’ scenu’, a kao autor se navodi Josipa Ban / Poslovni dnevnik (5). U članku se prenose tvrdnje iz izjave Damira Čauševića (Monri Payments) koji navodi da je Europa spremna za uvođenje super aplikacija te da Hrvatska ima ozbiljnu fintech scenu.

Analiza podataka

Europa i super aplikacije

Prema analizi sa stranice okoone.com (6), europsko tržište trenutačno zaostaje za Azijom u razvoju super aplikacija zbog fragmentiranog tržišta, stroge GDPR regulative, već etablirane konkurencije specijaliziranih aplikacija i kulturnih preferencija za decentralizirane usluge.

Fragmentirano tržište odnosi se na činjenicu da je Europa kombinacija raznih kultura, jezika i regulativa te se Europa suočava s izazovima integracije plaćanja, navigacije kroz zakone o podacima specifičnima za svaku zemlju i prilagodbe različitim potrošačkim preferencijama, što usporava usvajanje i povećava operativne troškove. GDPR jedna je od najstrožih uredbi o privatnosti podataka, a europski regulatori agresivno nastupaju protiv monopolističkog ponašanja, što otežava jednoj tvrtki konsolidaciju više industrija pod jednim brendom. Također, europsko digitalno gospodarstvo već je prepuno specijaliziranih aplikacija koje dominiraju svojim nišama te su korisnici vjerni postojećim rješenjima. Kada je riječ o europskim korisnicima, valja napomenuti da cijene izbor i decentralizaciju te preferiraju više specijaliziranih aplikacija umjesto oslanjanja na jednu centraliziranu platformu, što čini kulturne preferencije specifičnima.

Unatoč navedenim preprekama, postoji potencijal za razvoj jedinstvenog europskog modela super aplikacija, prvenstveno kroz fintech sektor (npr. Revolut, Klarna) koji već uživa povjerenje korisnika. Budući uspjeh ovisit će o strateškim partnerstvima među tvrtkama i ključnoj vladinoj podršci u vidu regulatornih prilagodbi, što bi omogućilo stvaranje ekosustava koji uravnotežuje integraciju s europskom željom za decentralizacijom.

Ipak, procjena je da će se tržište super aplikacija povećati od 20-30% u sljedećih pet godina na području Europe uz postojeće projekte kao što su Revolut, Aircash itd. (7). Očekuje se da će u sljedećem desetljeću igrati ključnu ulogu u svakodnevnom životu.

Hrvatska i fintech scena

Monri Payments, jedna je od vodećih IT pružatelja u regiji jugoistočne Europe. Kompanija se bavi online procesiranjem plaćanja, in-store (fizičko) procesiranjem plaćanja, blagajničkim rješenjima, dodatnim funkcionalnostima i podrškom, a ima preko 200 zaposlenih, 6 ureda u regiji i partnerstvo s više od 25 banaka (8). U 2024. godini, kompanija je ostvarila neto rezultat poslovanja od 2.462.327,00 eura, s neto maržom od 13,68%, a bilježi i snažan rast poslovnih prihoda te je prepoznata kao jedna od najbrže rastućih tehnoloških tvrtki u EMEA regiji, rangirajući se na 259. mjestu Deloitte Technology Fast 500 EMEA 2024 ljestvice s rastom od 740 % (9).

Hrvatska se, u regiji, ističe usvajanjem digitalnih novčanika i instant plaćanja, potaknuta primjenom sustava ECB-ovog TIPS-a, koji omogućuje gotovo trenutačne euro-transakcije. Analiza specijaliziranog portala ergomania.eu (10) navodi da je Hrvatska u procesu buđenja u fintech sektoru. Iako je riječ o malom tržištu s nekim regionalnim razlikama u prihvaćanju digitalnih inovacija, zemlja bilježi porast fokusa na korisničko iskustvo i digitalizaciju. Unatoč izazovima u pristupu kapitalu i regulatornim preprekama, domaće Fintech tvrtke pokazuju značajan rast i ambicije za širenje na europsko tržište, dok Hrvatska narodna banka aktivno radi na regulaciji i istraživanju digitalnog eura. Osiguravajući sektor se ističe kao najperspektivniji dio hrvatske Fintech industrije. Dodatno, razvoj platformi poput Aircasha, najveće hrvatske e-novčanice s više od 500 000 korisnika, potvrđuje brzinu rasta fintech rješenja u državi. Također, portal navodi da je domaća fintech zajednica relativno mala, ali izuzetno vitalna i inovativna, s naglaskom na primjere kao što su Electrocoin, Aircash i HANFA-in Fintech Hub, koji okuplja razvojne, regulatorne i startup inicijative.

Ocjena točnosti i zaključak

Tvrdnja da je Europa spremna za super aplikaciju djelomično je utemeljena. Iako europsko fintech tržište pokazuje određeni napredak i postoje primjeri aplikacija poput Revoluta i Klarne, stručne analize ističu prepreke – regulatorna ograničenja, fragmentirano tržište i kulturne preferencije. Suprotno tome, iznesena tvrdnja o ozbiljnosti hrvatske fintech scene potvrđena je konkretnim podacima o poslovanju Monri Paymentsa, razvoju Aircasha, te institucionalnim inicijativama (HANFA). Hrvatska doista pokazuje vitalnost, inovativnost i prisutnost u fintech sektoru.

Na temelju svega navedenog, ukupna ocjena točnosti je DJELOMIČNO TOČNO.

Reference:

1.     Vidi:https://chatgpt.com/

2.     Vidi:https://www.techtarget.com/whatis/definition/super-app

3.     Vidi:https://www.mckinsey.com/~/media/mckinsey/industries/financial%20services/our%20insights/the%202022%20mckinsey%20global%20payments%20report/the-2022-mckinsey-global-payments-report.pdf

4.     Vidi:https://www.hgk.hr/fintech-konferencija-najava

5.     Vidi:https://www.vecernji.hr/vijesti/europa-je-spremna-za-superaplikaciju-a-hrvatska-ima-ozbiljnu-fintech-scenu-1874853

6.     Vidi:https://www.okoone.com/spark/industry-insights/why-europe-is-struggling-to-build-a-true-superapp/

7.     Vidi:https://itlogs.com/super-apps-have-already-conquered-asia-and-now-they-re-coming-to-europe/

8.     Vidi:https://infobiz.fina.hr/tvrtka/monri-payments-d-o-o/OIB-82551932122

9.     Vidi:https://infobiz.fina.hr/tvrtka/monri-payments-d-o-o/OIB-82551932122

10.  Vidi:https://ergomania.eu/croatian-fintech-scene-cutting-edge-fintech-solutions/