Slobodna Dalmacija prenosi niz anonimnih svjedočanstava s interneta o Hrvatima koji zarađuju više od 2000 eura mjesečno, često bez fakulteta. Koliko je ta slika u skladu sa službenim podacima o plaćama u Hrvatskoj?

Autor: Josip Tomašković

Tvrdnje koje se analiziraju

Članak Slobodne Dalmacije prenosi objave s Reddita pod naslovom:

“Evo koje sve poslove Hrvati rade za plaću veću od 2 tisuće eura: ‘Nemam neku posebno jaku školu ni kvalifikaciju’” (1). Tekst se oslanja na anonimne komentare u kojima ispitanici tvrde da u Hrvatskoj zarađuju više od 2000 eura neto, primjerice kao keramičar koji ima oko 2200 eura, vozač–tehničar u hitnoj pomoći s prekovremenim radom oko 2500 eura, voditelj servisa s oko 2000 eura, voditelj nabave i logistike s 2500 eura plus bonuse, te privatni psihoterapeut koji navodi da radi dva dana tjedno i ima 5000 eura mjesečno (1) (3) (12). Implicitna poruka članka jest da u Hrvatskoj postoji širok raspon poslova s neto plaćom iznad 2000 eura, uključujući zanimanja za koja ne treba “neka posebno jaka škola”, te da takve plaće nisu rezervirane samo za usko specijalizirane IT ili menadžerske pozicije (1) (3).

Područje analize

Ovaj fact-check ne može provjeriti istinitost pojedinačnih anonimnih svjedočanstava. Ne znamo identitet komentatora, poslodavce, stvarne ugovore ni točan broj odrađenih sati. Umjesto toga, analiziramo koliko je slika koju članak sugerira u skladu sa službenim statistikama o plaćama i dostupnim istraživanjima tržišta rada. Ključno je razumjeti što u hrvatskom kontekstu znači neto plaća od 2000 eura, kakav je raspored plaća u populaciji i u kojim se zanimanjima takva primanja realno javljaju. U tom smislu koristimo podatke Državnog zavoda za statistiku o prosječnoj i medijalnoj plaći, raspodjeli plaća po razredima te ankete specijaliziranih portala za plaće poput Mojaplaca.hr i Adorio, koji daju uvid u zarade po zanimanjima (4) (5) (6) (8) (9) (10) (11). Analizu strukturiramo kroz četiri pitanja. Prvo, koliko je 2000 eura u odnosu na prosječnu i medijalnu neto plaću u Hrvatskoj. Drugo, podudaraju li se navodi o pojedinim zanimanjima iz članka s dostupnim anketama o plaćama. Treće, kakvu sliku o tržištu rada tekst prenosi, a kakvu sliku pokazuju statistike raspodjele plaća. Četvrto, postoji li rizik da čitatelj stekne iskrivljen dojam o “normalnosti” plaća iznad 2000 eura ako se oslanja samo na ovakav izbor priča.

Analiza

A) Magična granica od 2000 eura i službena statistika

Državni zavod za statistiku navodi da je prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenom u pravnim osobama Hrvatske za 2023. iznosila 1148 eura (4). U prosincu 2023. prosječna neto plaća bila je 1191 euro, a medijalna neto plaća 1016 eura, što znači da je polovica zaposlenih imala plaću manju ili jednaku 1016 eura, a druga polovica veću (5). U posebnoj publikaciji o raspodjeli plaća DZS navodi vrijednosti decila neto plaća za studeni 2023. Prvi decil bio je oko 700 eura, osmi oko 1507 eura, a deveti 1870 eura neto (5). To znači da je približno desetina zaposlenih imala neto plaću veću od 1870 eura, a još manji udio prelazio je 2000 eura. Tom razinom plaće govorimo, ugrubo, o gornjem dijelu distribucije, a ne o uobičajenoj plaći prosječnog radnika. Istraživanje portala Mojaplaca.hr, koje je u članku Poslovnog dnevnika sažeto za 2023., procjenjuje da je u Hrvatskoj trećina zaposlenih imala plaću između 751 i 1000 eura, oko 35% između 1001 i 1500 eura, a ostatak su oni s nižim plaćama od 750 eura i oni iznad 1500 eura. U komentaru istraživanja navodi se da raste broj radnika čija plaća prelazi 2000 eura, ali ti radnici su i dalje manjina (6). U tom svjetlu plaća od 2000 eura neto nije nedostižna iznimka koja postoji samo u uskom sloju top–menadžera, ali je jasno da se radi o plaći u gornjem dijelu distribucije, znatno iznad prosjeka i medijana. Čak i kada takve plaće postaju češće u određenim sektorima, ostaju daleko od realnosti većine zaposlenih.

Zaključak za ovu točku: implicitna tvrdnja da je 2000 eura neto “visoka, ali dostižna” plaća u hrvatskom kontekstu u skladu je sa službenim podacima. Plaće iznad te granice postoje, rastu i nisu rezervirane samo za jedan sektor, no ostaju karakteristične za manjinu radnika.

B) Konkretna zanimanja iz članka i dostupni podaci

Članak prenosi niz anonimnih izjava. Keramičar u Zagrebu navodi da je zaposlen u firmi i da mu, ako se “isključe prekovremeni”, plaća iznosi oko 1500 eura, a s prekovremenim radom i povremenim fušom dosegne oko 2200 eura neto (1) (2) (3). Specijalizirani portal Mojaplaca.hr navodi da 80% ljudi na poziciji keramičar u Hrvatskoj zarađuje između 1199 i 2311 eura mjesečno neto. Desetina keramičara ima manje od 1199 eura, a desetina više od 2311 eura (9). Drugi portal, Adorio, navodi niži prosjek od 1301 euro neto, ali također raspon u kojem se dio radnika penje bliže 1500 eura pa i više (8). To pokazuje da je plaća keramičara od 1500 eura kao osnovica i povremeno dizanje ukupnog prihoda iznad 2000 eura uz prekovremeni rad i dodatne poslove statistički realistična, osobito u većim gradovima ili za iskusne radnike.Za vozača–tehničara u hitnoj pomoći članak navodi da osnovna plaća s dežurstvima iznosi oko 1600 eura, a s dvostruko više prekovremenih sati u hitnoj dodatnih oko 900 eura, pa ukupno “bude i do 2500 eura” neto (1). Portal Mojaplaca za poziciju vozača hitne pomoći navodi da desetina najbolje plaćenih zaposlenika ima neto plaću veću od 2221 euro, dok desetina najlošije plaćenih ima manje od 1025 eura (7). Prosjek je osjetno niži od 2000 eura, ali gornji dio distribucije pokazuje da kombinacija prekovremenog rada, dodataka i dugog staža može dovesti plaću u raspon koji sugovornik opisuje. Riječ je, međutim, o uvjetima koji podrazumijevaju dodatno opterećenje i nesigurniji raspored rada. Za voditelja nabave i logistike u građevinskoj firmi sugovornik iz članka navodi 2500 eura neto plus bonuse, službeni automobil, mobitel i laptop, uz srednju stručnu spremu i devet godina iskustva u nabavi (1) (12). Prema portalu Mojaplaca, menadžerske pozicije općenito imaju plaće oko 100% iznad nacionalnog prosjeka, a pozicije u nabavi i logistici u većim i uspješnijim tvrtkama redovito prelaze prosjek i mogu se približiti ili premašiti 2000 eura neto za iskusnije kadrove (6) (11). Pojedinačni iznos od 2500 eura ne možemo provjeriti, ali razina plaće nije u suprotnosti s podacima za slične uloge. Najekstremniji navod odnosi se na privatnog psihoterapeuta koji tvrdi da radi dva dana tjedno i ima 5000 eura mjesečno. Prosječna plaća psihoterapeuta u Hrvatskoj, prema portalu Adorio, iznosi 1437 eura neto, a najviši zabilježeni prosječni iznosi za gornji dio distribucije kreću se oko 1800 eura neto (10). Mojaplaca za psihologe navodi raspon u kojem desetina najbolje plaćenih prelazi 2000 eura neto (11). Za vlastitu privatnu praksu s visokom cijenom seanse i stabilnom klijentelom takav prihod nije nemoguć, osobito ako se radi o registriranom poduzetniku koji u dvije radne smjene tjedno zaračunava visoke satnice, no on predstavlja ekstremni, a ne tipičan slučaj u struci.

Zaključak za ovu točku: za većinu navedenih zanimanja dostupne ankete o plaćama potvrđuju da je plaća iznad 2000 eura realna za manji dio radnika, najčešće uz više iskustva, veću odgovornost i prekovremeni rad. Članak prenosi gornji segment distribucije kao ilustraciju, što je činjenično uglavnom u skladu s podacima, ali bez jasnog naglašavanja da je riječ o manjini.

C) Kakvu sliku tržišta rada članak stvara i što ostaje neizrečeno

Naslov i uvod članka stavljaju naglasak na rečenice poput: “Nemam neku posebno jaku školu ni kvalifikaciju, ali ipak imam plaću veću od 2000 eura” (1). Time se stvara dojam da se visok dohodak u današnjoj Hrvatskoj može postići relativno lako i bez visokog obrazovanja, uz naizgled “običan” posao. Implicitna poruka je optimistična: plaća od 2000 eura više nije rezervirana za uski sloj ljudi u tehnološkim ili financijskim sektorima. Statistika, međutim, pokazuje drugačiju sliku za većinu radnika. Medijalna plaća oko 1016 eura znači da polovica zaposlenih ne doseže ni polovicu iznosa na koji se članak fokusira (5). Istraživanje Mojaplaca pokazuje da najveći dio zaposlenih spada u raspon od 751 do 1500 eura neto, dok su plaće iznad 2000 eura karakteristične za manjinu, i to premda je ta manjina brojčano u porastu (6). Uz to, minimalna plaća za 2024. postavljena je na 840 eura bruto, što je i dalje daleko ispod spomenutog praga, a velik broj radnika radi upravo za minimalac ili uz malu razliku u odnosu na minimalnu plaću. Članak ne podsjeća čitatelja na ove razlike, niti naglašava da su opisane plaće uglavnom rezultat kombinacije iskustva, specifičnih vještina, tržišne potražnje i prekovremenog rada. Umjesto toga, niz osobnih priča može stvoriti dojam da je zarada od 2000 eura neto “nova normalna” za sve koji su odlučni, što nije u skladu s raspodjelom dohotka.

S druge strane, tekst jasno naznačuje da se radi o raspravi na Redditu i da je riječ o malom, samoselektirajućem uzorku ljudi koji su se javili zato što imaju plaće iznad 2000 eura. To donekle ublažava rizik pogrešnog dojma, jer čitatelj vidi da se ne radi o reprezentativnom istraživanju, nego o uvidu u specifičnu grupu ljudi (1) (3).

D) Retorika, selekcija primjera i potencijalne zablude

U retoričkom smislu članak koristi nekoliko tehnika poznatih iz popularnog ekonomskog novinarstva. Prva je fokus na jedno “mitsko” brojčano obilježje, u ovom slučaju iznos od 2000 eura, koje dobiva simboličko značenje. Druga je selekcija osobnih priča koje potvrđuju da je ta cifra dosegnuta u različitim zanimanjima i gradovima. Treća je kontrast između skromnog formalnog obrazovanja i relativno visoke plaće, što pojačava emocionalni učinak. Sve je to legitimno kao novinarski izbor, ali za potpuniju sliku nedostaje barem kratko podsjećanje na to da se radi o manjinskom segmentu tržišta rada, uz podsjetnik na prosječnu i medijalnu plaću. Članak ne tvrdi izrijekom da “većina Hrvata” ima ili može lako imati 2000 eura, ali ne koristi ni priliku da jasno kaže kako je riječ o gornjem sloju distribucije. Time ostavlja prostor da dio čitatelja zaključi kako je takva plaća gotovo standard, a svi koji su ispod nje imaju problem koji je prvenstveno osobni, a ne strukturni.

Istodobno, članak pokazuje određenu realističnost u priznavanju prekovremenog rada i dodatnih izvora prihoda. Sugovornici otvoreno govore o fuš poslovima, radu na crno i većem broju sati, čime se implicitno priznaje da je za prelazak praga od 2000 eura često potrebno više od klasične osmosatne smjene (1) (3) (9). To je važan detalj koji umanjuje mogućnost da čitatelj misli kako je dovoljna samo “prosječna” angažiranost.

Zaključak

Na temelju dostupnih podataka može se reći da članak Slobodne Dalmacije prenosi realne tipove zanimanja u kojima je, pod određenim uvjetima, moguće zarađivati više od 2000 eura neto mjesečno u Hrvatskoj. Ankete o plaćama potvrđuju da keramičari, vozači hitne pomoći, menadžeri u nabavi i privatni psiholozi u gornjem dijelu distribucije doista dosežu ili prelaze taj iznos, najčešće uz veću odgovornost, više iskustva i prekovremeni rad (6) (7) (9) (10) (11). Istodobno, službena statistika jasno pokazuje da su plaće iznad 2000 eura rezervirane za manjinu radnika. Prosječna neto plaća za 2023. bila je 1148 eura, medijalna oko 1016 eura, a deveti decil 1870 eura, što znači da 2000 eura i dalje leži u gornjem dijelu distribucije (4) (5). Članak ne navodi te brojke i ne naglašava da je riječ o manjinskom fenomenu. Time se otvara prostor da dio čitatelja stvori preoptimističnu sliku o dostupnosti takvih plaća. Sve to vodi do ocjene ,,većinski točno”. Glavna implicitna tvrdnja članka, da u Hrvatskoj postoje brojna zanimanja u kojima je moguće zaraditi više od 2000 eura neto, uključujući i ona bez fakultetske diplome, u velikoj je mjeri potvrđena službenim statistikama i anketama o plaćama. Nedostaci se odnose na to što tekst ne pokazuje jasno da je riječ o manjini radnika i da su opisane plaće često povezane s prekovremenim radom i višegodišnjim iskustvom. Zbog toga članak dijelom pojednostavljuje sliku tržišta rada, ali ne iznosi činjenično pogrešne tvrdnje o samoj mogućnosti postizanja tih plaća. (13)

Vidi:

1. Slobodna Dalmacija. Evo koje sve poslove Hrvati rade za plaću veću od 2 tisuće eura: “Nemam neku posebno jaku školu ni kvalifikaciju”. Objavljeno 10. prosinca 2025. https://slobodnadalmacija.hr/mozaik/drustvena-mreza/evo-koje-sve-poslove-hrvati-rade-za-placu-vecu-od-2-tisuce-eura-nemam-neku-posebno-jaku-skolu-ni-kvalifikaciju-1523830?cx_linkref=sd_home_sd_nepropustite_najnovije_items
2. Dubrovački vjesnik. Evo koje sve poslove Hrvati rade za plaću veću od 2 tisuće eura. Objavljeno 10. prosinca 2025. https://dubrovacki.slobodnadalmacija.hr/dubrovnik/vijesti/hrvatska-i-svijet/evo-koje-sve-poslove-hrvati-rade-za-placu-vecu-od-2-tisuce-eura-nemam-neku-posebno-jaku-skolu-ni-kvalifikaciju-1523861
3. Reddit. Vi koji imate plaću veću od 2.000 € – čime se bavite? Objavljeno 2025. Dostupno na: reddit.com/r/askcroatia. https://www.reddit.com/r/askcroatia/comments/1pif6g7/vi_koji_imate_pla%C4%87u_ve%C4%87u_od_2000_%C4%8Dime_se_bavite/
4. Državni zavod za statistiku. Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća i prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenom u pravnim osobama Republike Hrvatske za 2023.    https://web.dzs.hr/hub25/place.html
5. Državni zavod za statistiku. RAD 2023 1 2: Prosječne mjesečne neto i bruto plaće u pravnim osobama RH prema isplatnim razredima i decilima, studeni 2023.https://podaci.dzs.hr/2023/hr/58121
6. Poslovni dnevnik. U Hrvatskoj 1,65 milijuna zaposlenih, evo kada kreću rasti realne neto plaće. Objavljeno 11. siječnja 2024. https://www.poslovni.hr/hrvatska/u-hrvatskoj-165-milijuna-zaposlenih-realne-neto-place-rastu-od-ozujka-4424378
7. Mojaplaca.hr. Vozač hitne pomoći – plaće u Hrvatskoj. https://www.mojaplaca.hr/placa/medicina-i-socijalna-skrb/vozac-hitne-pomoci
8. Adorio.hr. Keramičar – plaća u Hrvatskoj. https://www.adorio.hr/placa/keramicar
9. Mojaplaca.hr. Keramičar – plaća u Hrvatskoj. https://www.mojaplaca.hr/placa/gradevina-i-nekretnine/keramicar
10. Adorio.hr. Psihoterapeut – plaća u Hrvatskoj. https://www.adorio.hr/placa/psihoterapeut
11. Mojaplaca.hr. Psiholog – plaća u Hrvatskoj. https://www.mojaplaca.hr/placa/edukacija-obrazovanje-i-znanost/psiholog
12. Mojaplaca.hr. Plaće po pozicijama i istraživanje plaća u Hrvatskoj. https://www.mojaplaca.hr/placa
13.  Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike. Minimalna plaća od 1. siječnja 2024. godine 840 eura bruto. https://mrosp.gov.hr/vijesti/sjednica-vlade-rh-minimalna-placa-od-1-sijecnja-2024-godine-840-eura-bruto/13201