Autor: Josip Tomašković

Tvrdnja koja se analizira

U članku Berislava Jelinića objavljenom na portalu Nacional 7. prosinca 2025. navodi se da visoki izvor blizak vrhu Vlade smatra kako je „preporuka Vlade za opoziv više vodećih ljudi državnih tvrtki nipošto nije povezana s prilagodbama za ulazak Hrvatske u OECD“, nego da je glavni razlog smjena „pokrivanje“ slučaja glavnog državnog inspektora Andrije Mikulića, pri čemu su smijenjeni šefovi opisani kao „kolateralne žrtve“ afere, a odluka se pripisuje premijerovu uskom „kitchen kabinetu“ (1).  U istom tekstu izvor tvrdi da je neposredni povod za odluku o smjenama spoznaja da USKOK sprema uhićenje Andrije Mikulića te da je premijer odluku svjesno povezao sa smjenama više šefova državnih tvrtki kako bi „raspršio“ negativan učinak te korupcijske afere u javnosti (1). U zasebnom komentaru objavljenom dan ranije Nacional dodatno tvrdi da „čistka menadžera nema nikakve veze s OECD-om niti novim Zakonom“ i da je pozivanje na OECD samo političko opravdanje za unaprijed donesene kadrovske odluke (2).

Područje analize

Tvrdnja se pojavljuje u trenutku kada je Hrvatska u završnoj fazi pristupnih pregovora za članstvo u Organizaciji za gospodarsku suradnju i razvoj. Jedan od ključnih paketa usklađivanja odnosi se na način na koji država upravlja svojim poduzećima, uključujući imenovanje uprava i nadzornih odbora, transparentnost, unutarnje kontrole i ograničavanje političkog utjecaja. OECD je 2021. objavio opsežan pregled korporativnog upravljanja u državnim poduzećima u Hrvatskoj u kojem utvrđuje brojne slabosti i traži daljnje reforme (3) (4) Na temelju tog pregleda pokrenut je zajednički projekt Republike Hrvatske i OECD uz potporu Europske komisije s ciljem jačanja upravljanja državnim poduzećima, uključujući izradu i provedbu novog zakonodavnog okvira (5). Novi Zakon o pravnim osobama u vlasništvu Republike Hrvatske stupio je na snagu 1. listopada 2025. i prema stručnim analizama izričito je povezan s usklađivanjem s OECD smjernicama u pogledu korporativnog upravljanja, usklađenosti, upravljanja rizicima i unutarnjih kontrola (6).  Istodobno, krajem studenoga 2025. izbija velika korupcijska afera u kojoj je USKOK pokrenuo istragu protiv glavnog državnog inspektora Andrije Mikulića zbog sumnje na primanje znatnog iznosa mita i raznih pogodnosti od vlasnika kamenoloma, u zamjenu za pogodovanje pri postupanju državnih tijela (11) (12). U istom vremenskom okviru, na zatvorenoj sjednici Vlade razriješen je Mikulić i smijenjeno je više čelnika velikih državnih poduzeća, među njima Hrvatske pošte, HŽ Infrastrukture, ACI-ja, Hrvatske lutrije, Odašiljača i veza i HZZO-a (9) (10). Ovu tvrdnju treba provjeriti iz nekoliko kutova. Prvo, što OECD stvarno traži u području državnih poduzeća i propisuje li smjene konkretnih osoba? Drugo, kako Vlada službeno objašnjava val smjena i u kojoj se mjeri u tim objašnjenjima poziva na OECD i novi zakon? Treće, što se o aferi Andrije Mikulića i tajmingu odluke može rekonstruirati iz službenih i vjerodostojnih izvora? Na kraju, potrebno je procijeniti koliko Nacionalovi izvori kroz anonimne izjave točno opisuju činjenice, a gdje prelaze u interpretaciju motiva i politički komentar.

Analiza

1. Što OECD doista traži od Hrvatske u području državnih poduzeća

OECD Smjernice o korporativnom upravljanju državnim poduzećima čine temelj standarda koje države članice i zemlje kandidatkinje trebaju zadovoljiti. U izvješću za Hrvatsku iz 2021. OECD detaljno opisuje hrvatski sektor državnih poduzeća, pravni okvir i upravljačke prakse te zaključuje da i dalje postoji snažan politički utjecaj na imenovanja, rascjepkana vlasnička funkcija, nedovoljno samostalni nadzorni odbori i ograničena transparentnost (3) (4). Međutim, u tom dokumentu nigdje se ne zahtijeva smjena konkretnih čelnika niti se propisuje minimalan ili „dovoljan“ broj razrješenja kao uvjet za članstvo. OECD naglasak stavlja na sustavne promjene. Preporučuje jačanje profesionalne vlasničke funkcije države, jasnije razdvajanje regulatornih i vlasničkih uloga, uvođenje profesionalnih kriterija za članove nadzornih odbora i uprava, te poboljšanje unutarnjih kontrola i izvještavanja (3) (4) (5). Drugim riječima, OECD od Hrvatske očekuje da promijeni pravila igre, a ne da kroz jednokratnu kadrovsku „čistku“ smijeni određena imena. To ne znači da smjene ne mogu biti dio šire reforme, ali iz samih OECD dokumenata ne proizlazi da je netko u Parizu tražio da se baš ti direktori uklone u određenom tjednu ili uoči određenog datuma. Zato je dio obrazloženja Nacionalova izvora da „kada bi se smjene doista radile zbog OECD-a, preporuka za opoziv bilo bi puno više“ prije svega mišljenje o tome koliko bi reforma trebala biti radikalna, a ne kontračinjenica izvedena iz službenih OECD zahtjeva. Ne postoji normativni dokument koji određuje koliko smjena odgovara „stvarnoj OECD reformi“, pa taj dio ostaje u sferi političke procjene, a ne provjerljive činjenice.

2. Kako Vlada službeno objašnjava smjene i kakvu ulogu pritom ima OECD

Dan nakon zatvorene sjednice Vlade, na kojoj je razriješen Mikulić i smijenjeno više šefova državnih poduzeća, premijer Andrej Plenković dao je izjavu u kojoj navodi da su „jučerašnje smjene smjene u trenutku kada stupa novi zakon“ te da se radi o ulasku u „veliku reformu upravljanja državnim poduzećima“ (7) (8).

U istoj izjavi izričito kaže da je Vlada povezala zadnje mjesece pristupnih pregovora za članstvo u OECD s „puno ozbiljnijim, kvalitetnim i agilnim upravljanjem javnim poduzećima“, te najavljuje da će „biti još promjena“ (7) (8). To znači da se Vlada sama javno poziva na OECD i novi zakon kao okvir u kojem se kadrovske promjene provode. Priopćenja sa zatvorenog dijela sjednice Vlade, koja su posredno prenijeli mediji, navode imena smijenjenih čelnika, ali ne nude detaljna obrazloženja za pojedina razrješenja. Takvo je priopćenje prenio i Jutarnji list, koji navodi listu smijenjenih i upućuje na službeni dokument Vlade (9). Sličan sadržaj objavljuju i drugi portali, koji pišu da je Vlada u tišini smijenila niz šefova državnih firmi i institucija te navode iste osobe (10). Iz perspektive provjerljivih činjenica jasno je sljedeće. Vlada formalno objašnjava smjene kombinacijom stupanja na snagu novog zakona, dugonajavljene reforme državnih poduzeća i usklađivanja s OECD standardima. To se vidi iz službenog priopćenja i iz ponovljenih premijerovih javnih izjava (7) (8). To ne dokazuje da su motivi isključivo reformistički, ali jasno pokazuje da je OECD u vladinom narativu prisutan kao jedan od ključnih okvira. Stoga kategorična tvrdnja Nacionalova izvora da smjene „nipošto nisu povezane“ s OECD-om ne odražava službeno komuniciranu poziciju Vlade i proturječi dokumentiranim izjavama premijera (1) (7) (8).

3. Afera Andrije Mikulića i tajming odluke o smjenama

Nacional točno prenosi da je Andrija Mikulić postao središnja osoba velike korupcijske afere povezane s poslovanjem kamenoloma. Prema javno dostupnim informacijama, USKOK sumnjiči Mikulića i njegovog kuma da su od vlasnika kamenoloma primili najmanje 120 tisuća eura, a prema drugim izvorima i do 190 tisuća eura mita, uz veće količine mesa i građevinskog materijala, u zamjenu za pogodovanje u postupanju Državnog inspektorata i Ministarstva gospodarstva (11) (12). O tim sumnjama izvještavaju brojni mediji, koji navode detalje iz USKOK priopćenja, iskaze osumnjičenika i odvjetnika te tijek privođenja i ispitivanja (2) (11) (12) (13). Ključna činjenica za ovaj fact-check jest tajming. Istoga dana kada USKOK provodi akciju uhićenja, Vlada na zatvorenom dijelu sjednice razrješava Mikulića s funkcije glavnog državnog inspektora, a na istoj sjednici donosi i odluke o smjenama niza šefova državnih poduzeća (9) (13). Premijer kasnije tvrdi da Vlada nije unaprijed znala za USKOK akciju te da Mikulić nije smijenjen zato što se znalo da će biti uhićen, ali istodobno priznaje da se odluka o smjenama već dugo „stvarala“ i da predstavlja dio šire reforme državnih poduzeća (8). Činjenica da se smjena Mikulića i smjene u državnim tvrtkama dogode u istom paketu politički je vrlo upadljiva. Razumljivo je da anonimni izvori i komentatori u tome vide pokušaj da se negativni publicitet afere raspodijeli na više paralelnih vijesti. Ipak, za tvrdnju da je „glavni razlog smjena pokrivanje slučaja Mikulić“ trebalo bi imati dodatne dokaze, primjerice interne bilješke, e-mail komunikaciju ili iskaze više neovisnih izvora s pristupom odlučivanju. Takvi dokazi u javnosti zasad ne postoje. Zasad se može činjenično ustvrditi da su afera Mikulić i kadrovska čistka vremenski poklopljene i politički povezane u javnoj percepciji, ali se ne može dokazati da je upravo skandal oko mita bio jedini ili primarni razlog za sve smjene, kako to tvrdi Nacionalov izvor (1).

4. Što je u Nacionalovu tekstu činjenično, a što je pretjerivanje

Nacional i njegovi anonimni izvori točno opisuju neke elemente stvarne situacije. Točno je da je odluka donesena u vrlo uskom krugu i da su ministri, prema dostupnim informacijama, o dijelu smjena doznali tek na početku sjednice Vlade, što potvrđuju i druge medijske rekonstrukcije (1) (9) (10). Točno je da su smjene pogodile niz direktora koji su na čelu tvrtki bili dugi niz godina, uz česta imenovanja vršitelja dužnosti i nedostatak stabilnih višegodišnjih mandata, što i OECD ranije ističe kao problem loše prakse (3) (4) (5). Točno je i da je korupcijska afera u Državnom inspektoratu ozbiljna i da politički opterećuje Vladu, osobito jer se radi o osobi povezanoj s vladajućom strankom i višegodišnjim dužnosnikom (11) (12) (13). Međutim, ključna rečenica koja nosi naslov i glavnu poruku članka da smjene „nisu maknute zbog OECD-a“ nego zbog „pokrivanja“ Mikulića oslanja se isključivo na interpretaciju jednog anonimnog izvora i izostavlja službene izjave koje OECD izrijekom povezuju s reformom državnih poduzeća (1) (7) (8). Nacional ne nudi nikakav dokument koji bi potvrdio da je Vlada u internim komunikacijama dala naputak da se OECD koristi samo kao „dimna zavjesa“. Nema citata zapisnika užeg kabineta, nema e-mailova, nema potvrde drugog neovisnog izvora slične razine uključenosti. Čitatelj ostaje upućen na vjeru u prosudbu jednoga anonimnog sugovornika. Retorika u tekstu dodatno pojačava dojam. Šefovi državnih tvrtki opisuju se kao „kolateralne žrtve“ afere, a stil je izrazito emotivan, s izrazima poput „diktatorski način vladanja“ i „ja mogu sve“, što upućuje na snažno negativno vrednovanje premijera (1).Takav stil nije sam po sebi dokaz netočnosti, ali pokazuje da se faktografija isprepliće s političkim komentarom. U isto vrijeme, drugi Nacionalov tekst, objavljen dan ranije, potpuno odbacuje mogućnost da je OECD stvarno relevantan za trenutak smjena i tvrdi da „ni djeca ne bi povjerovala“ da je to pravi razlog (2). To je još jedan primjer vrlo oštrog normativnog suda koji ne počiva na dodatnim navođenim dokazima, nego na logici da bi „prava OECD reforma“ morala zahvatiti veći broj tvrtki i drugačiji postupak.

Na razini sadržaja može se reći da Nacional točno identificira dva realna elementa situacije. Prvi je da OECD i novi zakon doista traže podizanje standarda upravljanja državnim poduzećima, ali ne određuju točno tko i kada mora biti smijenjen (3) (5) (6). Drugi je da je afera Mikulić ozbiljna i politički eksplozivna te da tajming smjena nužno utječe na percepciju javnosti (11) (12) (13). Problem nastaje u trenutku kada se iz ova dva elementa izvodi vrlo čvrsta i jednoznačna tvrdnja o motivima. Iz činjenice da OECD ne propisuje imena ne slijedi da odluka „nema veze“ s OECD procesom. Iz činjenice da postoji afera Mikulić ne slijedi automatski da je ona jedini ili glavni motiv za sve smjene. Moguće je da su motivi višestruki, djelomično reformistički, djelomično politički zaštitnički. Bez dodatnih dokaza to ostaje hipoteza, a ne činjenica.

Zaključak

Na temelju službenih dokumenata OECD, vladinih priopćenja i relevantnih medijskih izvještaja može se utvrditi nekoliko stvari. OECD od Hrvatske zahtijeva temeljitu reformu upravljanja državnim poduzećima, ali ne propisuje smjenu konkretnih čelnika. Novi zakon o pravnim osobama u vlasništvu Republike Hrvatske izričito je zamišljen kao dio prilagodbe OECD standardima. Premijer i Vlada javno objašnjavaju smjene upravo kao dio „velike reforme“ povezane s OECD pristupanjem. Istodobno je nesporno da je afera Andrije Mikulića ozbiljna i da se smjena glavnog državnog inspektora i smjene šefova državnih tvrtki događaju istoga dana, što tajmingu daje jasan politički naboj. Nacionalovi izvori točno opisuju dio konteksta, ali glavna tvrdnja da smjene „nipošto nisu povezane“ s OECD procesom, nego primarno služe za „pokrivanje“ afere Mikulić, nije potkrijepljena dodatnim dokazima i suprotstavlja se javno dostupnim izjavama Vlade. Radi se prije o političkoj interpretaciji motiva nego o činjenično provjerljivoj tvrdnji. Time, ovom članku dajemo našu ocjenu ,,većinski netočno”. Ovu ocjenu dodjeljujemo zato što je jezgra tvrdnje presnažno formulirana i u suprotnosti s dokumentirano izrečenim razlozima Vlade, dok se alternativno objašnjenje motiva oslanja isključivo na jedan anonimni izvor bez dodatne dokumentarne potvrde. Istodobno, članak ispravno prepoznaje realne probleme politizacije državnih poduzeća i težinu afere Mikulić, što sprječava da ga se ocijeni kao potpuno netočan.

Vidi:

1. Jelinić B. Dramatični detalji o smjenama šefova državnih tvrtki i slučaju Andrije Mikulića. Nacional. 7 prosinca 2025. https://www.nacional.hr/dramaticni-detalji-sefovi-drzavnih-tvrtki-nisu-maknuti-zbog-oecd-a-jer-bi-preporuka-za-opoziv-bilo-puno-vise 
2. Nacional. Smjene menadžera i OECD: redakcijski komentar o Plenkovićevim objašnjenjima. Nacional. prosinac 2025. https://www.nacional.hr/smjene-menadzera-plenkovic-sve-je-to-zbog-oecd-a-ni-djeca-ne-bi-u-to-povjerovala-evo-zasto 
3. OECD. OECD Review of the Corporate Governance of State Owned Enterprises: Croatia. Paris: OECD Publishing; 2021. https://www.oecd.org/en/publications/oecd-review-of-the-corporate-governance-of-state-owned-enterprises-croatia_b4a46863-en.html
4. OECD. Croatia should take further action to improve corporate governance of its state owned enterprise sector. Paris: OECD; 8 lipnja 2021. ,: https://www.oecd.org/en/about/news/announcements/2021/06/despite-recent-reforms-oecd-says-croatia-should-take-further-action-to-improve-corporate-governance-of-its-state-owned-enterprise-sector.html 
5. Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine. Improving the management of state owned enterprises in the Republic of Croatia. 25 svibnja 2022. , https://mpgi.gov.hr/news/improving-the-management-of-state-owned-enterprises-in-the-republic-of-croatia/14637 
6. Codupo. OECD standardi u praksi: novi zahtjevi za državna i lokalna trgovačka društva. 2025. ,: https://codupo.hr/compliance-konferencija-2025/oecd-standardi-u-praksi-novi-zahtjevi-za-drzavna-i-lokalna-trgovacka-drustva
7. Vlada Republike Hrvatske. Izjava predsjednika Vlade o smjenama čelnika državnih poduzeća i reformi upravljanja. 28 studenoga 2025. ,: https://vlada.gov.hr/vijesti/idemo-u-veliku-reformu-upravljanja-drzavnim-poduzecima-bit-ce-jos-promjena/45407
8. Slobodna Dalmacija. Plenković: Nismo znali za akciju protiv Mikulića, nije zbog toga smijenjen, bit će još promjena. 28 studenoga 2025. ,: https://slobodnadalmacija.hr/vijesti/hrvatska/plenkovic-nismo-znali-za-akciju-protiv-mikulica-nije-zbog-toga-smijenjen-bit-ce-jos-promjena-1521062 
9. Jutarnji list. Vlada na zatvorenom dijelu sjednice razriješila Andriju Mikulića i niz šefova hrvatskih javnih tvrtki. 27 studenoga 2025. ,: https://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/vlada-na-zatvorenom-dijelu-sjednice-razrijesila-andriju-mikulica-i-cijeli-niz-sefova-hrvatskih-javnih-tvrtki-15647120 
10. Riportal. Čistka u državnim tvrtkama: Vlada smijenila niz šefova državnih firmi i institucija. 27 studenoga 2025. ,: https://riportal.net.hr/vijesti/cistka-vlada-u-tisini-smijenila-niz-sefova-drzavnih-firmi-i-institucija/522452
11. Index.hr. USKOK objavio detalje o Mikuliću i kumu: uzeli ozbiljan novac i hrpu mesa kao mito. 29 studenoga 2025. ,: https://www.index.hr/vijesti/clanak/uskok-objavio-detalje-o-mikulicu-i-kumu-uzeli-ozbiljan-novac-i-hrpu-mesa-kao-mito/2735335.aspx
12. 24sata. USKOK se oglasio o Mikuliću: dobio 190 tisuća eura mita i veće količine mesa. 29 studenoga 2025. ,: https://www.24sata.hr/news/uskok-se-oglasio-o-mikulicu-dobio-190-000-eura-mita-i-vece-kolicine-mesa-traze-istrazni-1091421 
13. Dnevnik.hr. Završeno ispitivanje Mikulića: oglasili se njegovi odvjetnici i otkrili kako se branio. 28 studenoga 2025. ,: https://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/fotogalerija-pretres-mikulicevog-doma-trajao-vise-od-cetiri-sata-pogledajte-sto-su-istrazitelji-oduzeli-kad-su-zavrsili—948902.html