Dnevno.hr tvrdi da je Hrvatska pred bankrotom jer je proračun “u deficitu koji postaje teško održiv”. Podaci EU-a i HNB-a govore suprotno.
Autor: Josip Tomašković
Područje analize
Ova provjera adresira dvije povezane tvrdnje koje je Dnevno.hr objavio 17. listopada 2025. (1):
● da je Hrvatska “pred bankrotom”
● da je deficit državnog proračuna “teško održiv”.
Pritom je nužno razlikovati pojmove proračunski deficit (godišnji manjak prihoda nad rashodima) i dug opće države (akumulirani dug), kao i razumjeti kriterije fiskalne održivosti u EU: Maastrichtski pragovi (deficit ≤ 3 % BDP-a, dug ≤ 60 % BDP-a) te širi okvir reformiranog Pakta o stabilnosti i rastu (programi prilagodbe, procjene održivosti, EDP postupci).
Za aktualne brojke i prognoze korišteni su službeni izvori: Eurostat, Europska komisija (proljetna prognoza 2025.), Hrvatska narodna banka (HNB), Ministarstvo financija / Vlada RH te S&P Global Ratings (9).
Tvrdnja je društveno važna jer izraz “pred bankrotom” implicira neposredni suvereni default ili gubitak tržišnog pristupa, što bi imalo teške posljedice po gospodarstvo i životni standard.
Stoga provjeravamo:
● što znače “bankrot države” i “održivost deficita” u eurozoni,
● kakvo je stanje i trend hrvatskog proračuna i duga 2024.–2025.,
● što o riziku neplaćanja signaliziraju tržišta i rejting,
● postoji li retoričko preuveličavanje i izostavljen kontekst u izvornom naslovu.
Analiza
1) Što zapravo znači “bankrot države” u eurozoni?
U javnom govoru “bankrot” često se koristi kao sinonim za suvereni default — kada država ne plati dospjele obveze prema vjerovnicima. Za zemlje eurozone, kriteriji fiskalne održivosti i nadzor su višeslojni: primjenjuje se EU fiskalni okvir (deficit, dug, planovi prilagodbe) uz mehanizme tržišnog nadzora i, u krajnjoj nuždi, europske zaštitne mreže poput Europskog stabilizacijskog mehanizma (ESM). Rani indikatori približavanja defaultu su: prekomjeran deficit iznad 3 % bez plana konsolidacije, eksplozivan rast omjera duga/BDP-a i tržišni stres (skok prinosa i CDS-a).
U hrvatskom slučaju 2024.–2025.:
● Deficit opće države ispod je ili oko 3 % BDP-a prema Europskoj komisiji i službenim dokumentima rebalansa (3)(4) (6).
● Dug/BDP iznosi oko 58–59 % (ožujak 2025.: 58,4 %), ispod referentnih 60 % i u padu na godišnjoj razini (5) (6).
● Kreditni rejting Hrvatske je A– uz pozitivan izgled (7), što implicira nizak rizik neplaćanja.
Zaključak ove točke: institucionalni i tržišni indikatori ne podupiru tezu o “pred-bankrotnoj” situaciji.
Manipulativna tehnika: alarmističko zaključivanje iz same činjenice postojanja deficita, bez objašnjenja što zaista označava fiskalna neodrživost.
2) Brojke: deficit i dug Hrvatske 2024.–2025.
Prema proljetnoj prognozi Europske komisije (19. svibnja 2025.), deficit Hrvatske za 2024. iznosi 2,4 % BDP-a, a za 2025. se očekuje 2,6–2,7 % (3) (4) (10). Vlada RH je u listopadu 2025. rebalansom planirala manjak opće države od 2,9 % BDP-a te smanjila nominalni manjak državnog proračuna s 4,0 na 3,8 mlrd. eura (2). Sve vrijednosti ostaju unutar Maastrichtskog praga od 3 % BDP-a. Prema HNB-u, omjer duga opće države i BDP-a iznosi 58,4 % (ožujak 2025.) naspram 62,0 % godinu ranije, dakle u padu i ispod referentnog praga (5) (6). U usporedbi s prosjekom eurozone (≈88 % BDP-a), hrvatski je dug znatno niži (4)(5).
Što nedostaje u članku? Naslov Dnevno.hr ne prikazuje da su deficit i dug unutar EU pragova i da Vlada rebalansom cilja održiv okvir (2). Bez tog konteksta, čitatelj dobiva pogrešan dojam o “neodrživosti”.
3) Tržišni i rejting signali: ima li “stresa” koji prethodi bankrotima?
Tri brza indikatora:
● Rejting: S&P Global Ratings 12. rujna 2025. potvrđuje ocjenu A- uz pozitivne izglede, što implicira mogućnost daljnjeg povišenja (7).
● Prinosi na obveznice: Petogodišnji prinos Hrvatske sredinom listopada 2025. iznosi oko 2,7 %, bez znakova tržišnog stresa (8).
● CDS (5Y): oko 75 baznih bodova, što označuje vrlo nisku vjerojatnost defaulta u srednjem roku (9).
U stvarnim slučajevima približavanja defaultu obično dolazi do eksplozivnog rasta prinosa i CDS-a te pada rejtinga u “spekulativni” razred — čega ovdje nema.
4) “Teško održiv” deficit? Što kaže fiskalni okvir i projekcije EU
Procjena održivosti deficita uzima u obzir razinu, strukturu, trend i trošak zaduživanja. Prema Komisiji, Hrvatska 2025.–2026. bilježi rast BDP-a oko 3,2 %, nezaposlenost ispod 5% inflaciju u padu (3) (4). Deficit ostaje ispod 3 %, a dug nastavlja silazni trend. Rebalans 2025. potvrđuje ciljanje manjka opće države od 2,9 % BDP-a (2). To je znatno ispod razine koja bi mogla aktivirati postupak prekomjernog deficita (EDP). Usporedno, više država eurozone ima deficite iznad 3 % (poput Poljske, Rumunjske, Francuske i Slovačke), pa Hrvatska ne odskače negativno (4) (5) (10).
Manipulativna tehnika: izostanak vremenskog horizonta i usporedbenog konteksta — pojam “teško održiv” ostavljen je neodređen, bez fiskalnog kriterija.
Zaključak
Primarna tvrdnja da je “Hrvatska pred bankrotom” nije potkrijepljena podacima. Fiskalni i tržišni pokazatelji (deficit ≈2,6–2,9 %, dug 58–59 % BDP-a, rejting A– s pozitivnim izgledima, stabilni prinosi i CDS) ukazuju na niski rizik neplaćanja i urednu fiskalnu poziciju (2) (9). Sekundarna tvrdnja o “teško održivom deficitu” također je neutemeljena: svi relevantni izvori potvrđuju održivost unutar EU okvira (2) (5). Članak koristi alarmistički jezik i izostavlja ključne fiskalne pokazatelje, pretvarajući uobičajeni deficit u navodni rizik bankrota — što dostupni podaci iz službenih izvora izričito pobijaju. Time je ocjena ovog članka: ,,netočno”.
Vidi:
- Dnevno.hr. Hrvatska je pred bankrotom: Državni proračun u deficitu koji postaje teško održiv. 19. listopada 2025. Dostupno na: https://www.dnevno.hr/vijesti/hrvatska-je-pred-bankrotom-drzavni-proracun-u-deficitu-koji-postaje-tesko-odrziv-3095026
- Ministarstvo financija RH. Rebalans proračuna: Prihodi veći 30 mil. eura, rashodi smanjeni 223 mil. eura.Priopćenje. 3. listopada 2025. Dostupno na: Fhttps://mfin.gov.hr/vijesti/rebalans-proracuna-prihodi-veci-30-mil-eura-rashodi-manji-za-223-mil-eura/3987
- European Commission. Economic forecast for Croatia (Spring 2025). 19. svibnja 2025. Dostupno na:https://economy-finance.ec.europa.eu/economic-surveillance-eu-economies/croatia/economic-forecast-croatia_en
- European Commission. Spring 2025 Economic Forecast – EU and euro area overview. 19. svibnja 2025. Dostupno na: https://economy-finance.ec.europa.eu/economic-forecast-and-surveys/economic-forecasts/spring-2025-economic-forecast-moderate-growth-amid-global-economic-uncertainty_en
- Eurostat. Government finance statistics – quarterly data (EA/EU, 2025). 21. srpnja 2025. Dostupno na:https://ec.europa.eu/eurostat/statistics-explained/index.php/Government_finance_statistics_-_quarterly_data
- Hrvatska narodna banka. Dug opće države u ožujku 2025. iznosio je 58,4 % BDP-a. Priopćenje. 30. lipnja 2025. Dostupno na: https://www.hnb.hr/-/dug-opce-drzave-u-ozujku-2025-iznosio-je-58-4-bdp-a
- S&P Global Ratings. Croatia ‘A-/A-2’ Ratings Affirmed; Outlook Positive. 12. rujna 2025. Dostupno na:https://www.spglobal.com/ratings/en/regulatory/article/-/view/type/HTML/id/3440375