Zašto su jedni umirovljenici dobili 20 €, a drugi 145 €?

Provjerili smo tvrdnje portala Dnevno.hr o isplatama jednokratnog dodatka umirovljenicima i razlike u iznosima.

Autor: Josip Tomašković

Tvrdnja koja se analizira

„U ponedjeljak su neki umirovljenici dobili 20 €, a neki 145 € — evo zbog čega se to dogodilo.“ — Dnevno.hr, 09.09.2025., (1)

 

Područje analize

U članku portala Dnevno.hr objašnjavaju se razlike u iznosima jednokratnog dodatka za umirovljenike isplaćenog početkom rujna 2025. Tvrdnja sugerira da svi umirovljenici dobivaju različite iznose (od 20 do 145 eura), ali nije jasno objašnjeno na temelju kojih kriterija. Tema je društveno važna jer se odnosi na financijsku sigurnost oko milijun i pol umirovljenika u Hrvatskoj (1).

Potrebno je analizirati:

●      pravni okvir – kako je regulirana isplata jednokratnog dodatka;

●      kriterije za iznose – ovisno o visini mirovine i drugim uvjetima;

●      medijski okvir – kako su informacije predstavljene i jesu li točne;

●      društveni kontekst – kakve posljedice netočna ili neprecizna interpretacija može imati na javnu percepciju.

Analiza

1. Pravni okvir

Jednokratni dodaci umirovljenicima u Hrvatskoj posljednjih su godina uobičajena mjera socijalne politike, donesena Vladinim odlukama (najčešće uredbama ili posebnim programima). U rujnu 2025. isplaćen je tzv. jednokratni energetski dodatak, namijenjen umirovljenicima s mirovinom do određenog praga, slično kao u 2022., 2023. i 2024. (2). Odluke o iznosima temelje se na bruto mirovinskom primanju, a provodi ih Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (HZMO).

2. Kriteriji za iznose

Prema priopćenju HZMO-a i Vlade RH, iznos dodatka određuje se prema visini bruto mirovine:

●      do 300 € → 145 € dodatka;

●      300,01–435 € → 115 €;

●      435,01–570 € → 80 €;

●      570,01–700 € → 60 €;

●      700,01–880 € → 40 €;

●      880,01–1.100 € → 20 €.

Dakle, tvrdnja portala da „jedni dobivaju 20 €, a drugi 145 €“ točna je samo ako se uzmu u obzir krajnje kategorije. Članak, međutim, u naslovu implicira da su to jedine dvije skupine, što je nepotpuno i može navesti čitatelja na pogrešan zaključak (2) (3) (4).

3. Medijski okvir i retorika

Naslov koristi clickbait tehniku: ističe ekstremne slučajeve (najmanji i najveći iznos), a zanemaruje sve srednje kategorije. Time se kod čitatelja stvara dojam diskriminacije ili nelogičnosti u isplatama.

Članak ne navodi cijelu tablicu kriterija, nego samo naglašava razlike. To je oblik cherry-pickinga – odabira podataka koji odgovaraju senzacionalističkom okviru. Radi se o tipičnom primjeru medijskog clickbaita: selekcijom krajnosti stvara se privid drame, iako službeni podaci pokazuju šest različitih kategorija.

4.     Društveni kontekst

S obzirom na visoku stopu siromaštva među starijima u Hrvatskoj (oko 30 % umirovljenika živi ispod praga rizika od siromaštva), svaka vijest o isplatama izaziva snažnu emocionalnu reakciju. Netočna ili nepotpuna interpretacija može produbiti osjećaj nepravde i nepovjerenja prema institucijama (2) (5).

Zaključak

Tvrdnja portala Dnevno.hr da su „neki umirovljenici dobili 20 €, a neki 145 €“ formalno nije netočna jer su to minimalni i maksimalni iznosi jednokratnog dodatka. Međutim, način na koji je tvrdnja prezentirana klasičan je primjer clickbaita: izostavljeni su svi srednji iznosi i kriteriji, što stvara iskrivljenu sliku i potencijalnu zabunu.

Ocjena: VEĆINSKI TOČNO

Obrazloženje: Brojke navedene u članku odgovaraju stvarnim isplatama, ali izostavljanje cijele tablice iznosa i fokusiranje samo na krajnosti dovodi do krive percepcije čitatelja. Naslov je tipičan clickbait – ističe ekstremne slučajeve radi privlačenja pažnje, a ne radi točnog informiranja.

 

Izvori

  1. Dnevno.hr. „U ponedjeljak su neki umirovljenici dobili 20 €, a neki 145 € — evo zbog čega se to dogodilo.“ 09.09.2025. Dostupno na: https://www.dnevno.hr/gospodarstvo-i-turizam/u-ponedjeljak-su-neki-umirovljenici-dobili-20-a-neki-145-e-evo-zbog-cega-se-to-dogodilo-3052215/
  2. Državni zavod za statistiku. „Povlašteni pokazatelji – starija populacija“. Dostupno na: https://dzs.gov.hr/
  3. Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (HZMO). „Mirovine“. Dostupno na: https://www.mirovinsko.hr/hr/mirovine/10
  4. Narodne novine. „Odluka Vlade RH o jednokratnom dodatku umirovljenicima“, NN 56/2025. Dostupno na: https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/full/2025_03_56_718.html
  5. Eurostat. „Poverty statistics – elderly population“. Dostupno na: https://ec.europa.eu/eurostat/databrowser/view/tessi012__custom_10789657/default/table?lang=en

Što se krije iza naslova vijesti: „Stotine tisuća Hrvata osjetit će Trumpov bijes: ‘To mu je trn u oku’?”

Višnja Kovačićek

02.02.2025.

Provjerili smo vijest objavljenu na portalu Dnevno.hr od 19. siječnja 2025., kataklizmičkog naslova „Stotine tisuća Hrvata osjetit će Trumpov bijes: ‘To mu je trn u oku’.” (1) Naslov dramatično aludira na odmazdu novoizabranog predsjednika Sjedinjenih Američkih Država, Donalda Trumpa i ugrozu stotina tisuća Hrvata.

(Izvor: Dnevno.hr, printscreen)

Tekst vijesti donosi i precizniju informaciju da je Trumpov bijes umjeren na Hrvate koji žive u Njemačkoj. Kontekst iz kojeg autor članka upozorava Hrvate na ugrozu je tumačenje izjave njemačkog ministra gospodarstva Roberta Habecka, koji je, kako autor navodi, izjavio: „Njemačka će biti glavna europska meta trgovinskih carina američkog predsjednika Donalda Trumpa nakon što on stupi na dužnost” i kako autor navodi „tijekom govora na predizbornom skupu Zelenih u Münchenu, kazao da je zemlja Europske unije ‘s najvećim trgovinskim suficitom (sa SAD-om) Njemačka – a to je trn u oku Donaldu Trumpu’”.

Hans von der Burchard i Giovanna Coi u tekstu „Njemačka je glavna meta EU-a Trumpovih carina, upozorava ministar gospodarstva“ objavljenom na portalu Politico pišu sljedeće: „Njemačka će biti glavna europska meta trgovinskih carina američkog predsjednika Donalda Trumpa nakon što on stupi na dužnost, rekao je u subotu njemački ministar gospodarstva Robert Habeck. Upozorenje Habecka, koji je vodeći kandidat Zelene stranke na izborima u Njemačkoj 23. veljače, stiglo je istog dana kad i nešto pozitivnija izjava njegovog protivnika desnog centra Friedricha Merza, koji je Trumpa nazvao vrlo predvidljivim. Govoreći na predizbornom skupu Zelenih u Münchenu, Habeck je rekao da je zemlja EU s najvećim trgovinskim suficitom [sa SAD-om] Njemačka – a to je trn u oku Donaldu Trumpu.“ (2) (prijevod autora)

Prema izvješću Središnjeg državnog uredu za Hrvate izvan Republike Hrvatske (3), u Njemačkoj živi oko 500.000 hrvatskih iseljenika i njihovih potomaka. Prema podacima njemačkog Destatisa, Saveznog zavoda za statistiku (4), u Njemačkoj živi 71.347.057 Nijemaca te 12.108.988 stranaca. U slučaju nametanja trgovinskih carina Njemačkoj, svi oni mogli bi osjetiti negativne efekte nametanja carina, a ne samo Hrvati koji žive u Njemačkoj. Iz teksta vijesti Dnevno.hr nejasno je kako i zašto autor vijesti, od 83,5 milijuna stanovnika Njemačke, izdvaja nekoliko stotina tisuća Hrvata te zaključuje da će upravo oni osjetiti Trumpov bijes i da su mu trn u oku.

Pitali smo Dnevno.hr za pojašnjenje naslova i teksta vijesti te nam je Bruno Herljević, glavni urednik portala Dnevno.hr, odgovorio: „Članak je u suštini prijevod teksta s portala Politico, a govori o Trumpovom navodnom ‘piku’ na Njemačku, Njemačka je država u kojoj imamo oko 500 tisuća Hrvata koji tamo žive, a Dnevno ima veliku čitalačku publiku upravo tamo, koja se smatra Hrvatima i redovno izvještavamo o stvarima koje se tiču njih. Naš portal, kao i gomila portala u Hrvatskoj i ostatku regije, koristi određen modus operandi kod obrade opreme, pritom mislim i na broj znakova u naslovu i na ‘teaser’ element (koji nije a priori clickbait, ali nešto mora sakriti) i na samu prezentaciju naslova. Kako je došlo do naslova. U našim člancima, nerijetko, zemlje u kojima živi puno dijaspore, Hrvata (Njemačka, Kanada, Australija), u naslove umjesto naziva tih zemalja, stavljamo formulaciju ‘Zemlja u kojoj žive tisuće Hrvata’ ili skraćeno ‘Brojni Hrvati ili Stotine tisuća Hrvata’ ovisno o broju znakova u naslovu koje možemo potrošiti (80-90 maksimalno)… Dakle, kada kažemo to “Hrvati” u naslovu u ovom slučaju, ne mislimo nužno na državljane Hrvatske, nego na nacionalnost, Hrvate u dijaspori koje će zakačiti ili neće ‘Trumpov bijes prema Njemačkoj’ ili koji će osjetiti posljedice nečega u toj zemlji, iako su Hrvati, jer tamo žive. U tekstu je to pojašnjeno odmah u drugom paragrafu, a čak ima i poveznica koja vodi na strancu na kojoj je taj podatak i objavljen. “No, nije jedino Kanada ta koja ima razloga za brigu. Među ostalim, ima i Njemačka gdje živi trenutačno oko 500 tisuća Hrvata i koja je jedan od najvećih trgovinskih partnera Hrvatske.”

Iako Dnevno.hr u odgovoru navodi da je riječ o naslovu koji u naslovu ima „teaser element“, riječ je o vijesti čiji je naslov dramatičan i senzacionalistički te pogrešno predstavlja članak radi privlačenja klikova tzv. clickbait. Naslov vijesti „Stotine tisuća Hrvata osjetit će Trumpov bijes: ‘To mu je trn u oku’“ dramatično aludira na odmazdu novoizabranog predsjednika Sjedinjenih Američkih Država, Donalda Trumpa i ugrozu stotina tisuća Hrvata. Sadržaj same vijesti nije u skladu s naslovom, koji je u ovom zavaravajući i usmjeren na podizanje panike i zabrinutosti.

 

(1) Vidi: A.P. (2025). „Stotine tisuća Hrvata osjetit će Trumpov bijes: ‘To mu je trn u oku’.“ Dnevno.hr.   Dostupno na: https://www.dnevno.hr/vijesti/stotine-tisuca-hrvata-osjetit-ce-trumpov-bijes-to-mu-je-trn-u-oku-2616890/ – google_vignette. (Pristupljeno: 28. 01 .2025.)

(2) Vidi: H. v. d. B. and G. C. (2025). “Germany is main EU target of Trump tariffs, warns economy minister“, Politico. Dostupno na: https://www.politico.eu/article/donald-trump-robert-habeck-germany-eu-target-tariffs-economy-minister/.(Pristupljeno: 02. 02. 2025.)

(3) Vidi: Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske, (n.d.). Hrvatski iseljenici u prekomorskim i europskim državama i njihovi potomci. Dostupno na: https://hrvatiizvanrh.gov.hr/hrvati-izvan-rh/hrvatsko-iseljenistvo/hrvatski-iseljenici-u-prekomorskim-i-europskim-drzavama-i-njihovi-potomci/749

(4) Vidi: Statistisches Bundesamt (Destatis), (2023). Current population by sex and citizenship, 2023 (basis 2022). Dostupno na: https://www.destatis.de/EN/Themes/Society-Environment/Population/Current-Population/Tables/census-sex-and-citizenship-2023-basis-2022.html