Josip je bio prvi na upisnoj listi, a ispričao nam je kako se snašao na studiju, o profesorima i praksi

Od znatiželjnog gimnazijalca do studenta s međunarodnim iskustvom i konkretnim projektima iza sebe, Josip Tomašković svoj je akademski put gradio promišljeno. Kad je birao studij, znao je da ga zanima područje ekonomije, ali tražio je više od klasičnog studija. Upisao je ZŠEM kao prvi na upisnoj listi, a njegova priča pokazuje kako izbor studija može postati prvi korak prema ozbiljnoj, globalnoj karijeri još za vrijeme studiranja.

Josip Tomašković, student ZŠEM-a | Foto: Privatna arhiva

– Iznimno je teško napraviti korak naprijed, ali ne možete ostati na mjestu – morate donijeti odluku.

Ova misao možda najbolje opisuje put Josipa Tomaškovića – studenta koji je vrlo rano shvatio da znanje ima najveću vrijednost onda kada je povezano sa svijetom, ljudima i stvarnim problemima.

Josip je završio II. gimnaziju, poznatu kao Križanićevu gimnaziju. Već u srednjoškolskim danima pokazivao je izražen interes za društvene teme, javne politike i ekonomiju. Sudjelovao je u natjecanjima iz poznavanja Ustava i Sabora Republike Hrvatske, isticao se u društvenim predmetima te se aktivno uključivao u projekte Crvenog križa i Građanskog odgoja. Kao gimnazijalac sudjelovao je i na prvoj sjednici Zajednice aktivnih građana (ZAG), što je dodatno učvrstilo njegov interes za ulogu pojedinca u društvu.

– Često sam se pitao – mogu li promjene koje želim vidjeti u društvu ostvariti samo kao promatrač ili kao aktivan sudionik, prisjeća se Josip.

ZŠEM kao svjesna odluka

Nakon mature Josip je znao da želi postati ekonomist. No bio je svjestan i realnosti tržišta rada – Hrvatska svake godine dobiva tisuće novodiplomiranih ekonomista. Upravo zato, kako sam ističe, tražio je nešto više od klasičnog studija.

– ZŠEM sam prepoznao kao rijetkost – mjesto koje studentima daje priliku da globaliziraju svoju edukaciju, kaže Josip.

Zagrebačku školu ekonomije i managementa (ZŠEM) je upisao kao najbolje rangirani student na upisnoj listi. Od samog početka studija tražio je prilike za praktično iskustvo, međunarodnu izloženost i osobni razvoj. Već nakon prve godine studija proveo je četiri mjeseca radeći u zagrebačkoj IT kompaniji Intellexi, gdje se bavio B2B prodajom na engleskom jeziku, s fokusom na nizozemsko tržište.

– Taj posao mi je vrlo rano pokazao kako izgleda stvarna poslovna komunikacija s klijentima, unutar tima i prema ciljevima koje morate ostvariti, ističe Josip.

Na drugoj godini studija bio je član tima koji je osvojio ZŠEM-ovu nagradu za najbolju marketinšku kampanju na temu destinacijskih vjenčanja u Hrvatskoj, čime je dodatno potvrdio sposobnost primjene teorije u stvarnom kontekstu.

Josip Tomašković ZŠEM

Josip Tomašković, student ZŠEM-a | Foto: Privatna arhiva

Akademska izvrsnost i međunarodno iskustvo

Iste godine Josip postaje suradnik ZŠEM-a na projektu ekonomske i medijske pismenosti „Lažna uzbuna“. U okviru projekta, samostalno i u suautorstvu s profesorima i asistentima, napisao je čak 46 od ukupno 92 fact-checking članka o ekonomskim temama u hrvatskim medijima tijekom 2025. godine.

– Profesori su prepoznali moj interes za komentiranje ekonomskih vijesti i pozvali me u projekt u njegovim začecima. To je bio trenutak u kojem sam osjetio da fakultet zaista vidi studenta kao osobu, kaže Josip.

Na trećoj godini studija Josip je proveo semestar na ESSEC Business Schoolu, jednoj od vodećih europskih poslovnih škola. Ondje je stekao i niz Bloomberg certifikata, uključujući Bloomberg Market Concepts, Bloomberg Spreadsheet Analysis i Bloomberg Finance Fundamentals. Iskustvo studiranja u Francuskoj dodatno je potvrdilo njegovu odluku o izboru ZŠEM-a.

– Nakon razgovora s kolegama koji su studirali na školama poput IE Universityja, NOVA SBE-a ili ICN-a, shvatio sam da studenti ZŠEM-a imaju vrlo slično iskustvo studiranja kao studenti vodećih europskih poslovnih škola, ističe Josip.

Posebno ističe da su gradivo, način ocjenjivanja i zahtjevi vrlo usporedivi, dok je prednost ZŠEM-a upravo blizak i izravan odnos profesora prema studentima.

Razvoj vještina koje čine razliku

Josip je dobitnik dviju nagrada Dekanove liste za odlične studente te je bio aktivan član Debatnog i Financijskog kluba na ZŠEM-u. No jednako važnim smatra i razvoj „mekih“ vještina koje su ključne u poslovnom svijetu. Kroz brojne kolegije studenti uče poslovnu komunikaciju, javne nastupe, pisanje životopisa i motivacijskih pisama, ali i dublje razumijevanje liderstva, menadžmenta i korporativne kulture.

Posebno iskustvo za Josipa bilo je sudjelovanje u speed networkingu, gdje je u kratkim razgovorima s predstavnicima domaćih i međunarodnih kompanija dobio jasnu povratnu informaciju o vlastitim prednostima i područjima za daljnji razvoj.

– Student tada vrlo brzo shvati po čemu je poseban i što još može unaprijediti, smatra Josip.

Josip Tomašković ZŠEM

Josip Tomašković, student ZŠEM-a | Foto: Privatna arhiva

Profesori koji ostavljaju trag

Među kolegijima koji su mu posebno ostali u sjećanju ističe Javne financije profesorice Dine Dogan, koje su mu omogućile da apstraktna pravila i definicije vidi kroz konkretne domaće primjere.

– Tijekom tih predavanja često sam maštao o promjenama u mjestima koja poznajem – što bih ja napravio da sam državnik i mogu li to napraviti kao građanin, prisjeća se Josip.

Kolegij Upravljanje marketingom profesorice Matee Hanžek opisuje kao dinamičan, natjecateljski i izrazito praktičan, dok je profesorica Zdravka Biočina imala snažan utjecaj na njegov osobni i profesionalni razvoj.

– Naučila me kako prezentirati, voditi sastanak, održati govor i business pitch – kako ‘prodati’ ideju. Njezin topao, ali profesionalan pristup nešto je što svaki mladi poslovni čovjek treba, kaže Josip.

Zanimljivo, slične savjete čuo je i u karijernom centru ESSEC-a – godinu dana kasnije i u drugoj državi što mu je dodatno potvrdilo kvalitetu znanja stečenog na ZŠEM-u.

Pogled prema budućnosti

Danas, uz studij, Josip obnaša funkciju nominatora u programu 7 Most Endangered organizacije Europa Nostra, u sklopu kojeg je predložio ekonomski plan za zapostavljenu kulturnu baštinu iz razdoblja Hladnog rata u Hrvatskoj. Također ima savjetodavnu ulogu u njemačkom startupu Nexus Politics. U slobodno vrijeme ide u teretanu i amaterski se bavi slikanjem.

Svojim budućim kolegama poručuje da je odluka o studiju teška, ali nužna.

– ZŠEM gledajte kao investiciju u budućnost – investiciju kojom dobivate priliku biti povezani sa svijetom, svojim znanjem i vještinama, kaže Josip.

Iz osobnog iskustva ističe da upravo takav način studiranja omogućuje studentima da s vremenom, s osmijehom, govore o svom obrazovanju kao o iskustvu koje je prepoznato, cijenjeno i relevantno, u Hrvatskoj i izvan nje.

Članak preuzet sa Srednja.hr

Novi udar na Rusiju? U EU raste otpor oko luka i pomorskih usluga

Najavljeni paket odgovara javno iznesenim elementima 20. paketa, ali dio navoda o „pobuni” i pojedinim motivima država počiva na neprovjerljivim diplomatskim curenjima.

Autori: Dr. sc. Kristijan Krkač i Josip Tomašković

Tvrdnja koja se analizira

„EU priprema novi ekonomski udar na Rusiju. Izbila pobuna”, Index.hr, 17. veljače 2026., Navedena je ključna tvrdnja da pokušaj EU-a da sankcionira strane luke i banke koje Rusija koristi za zaobilaženje sankcija i prodaju nafte nailazi na otpor dijela država članica, uz navode o spornim lukama u Gruziji i Indoneziji, prijedlogu zabrane pomorskih usluga te mjerama prema Kirgistanu.  (1)

Područje analize

Provjerljivo je postoji li uopće nacrt novog paketa i koji su njegovi javno potvrđeni elementi, uključujući prijedlog  „potpunog” ograničenja pomorskih usluga za rusku sirovu naftu, proširenje popisa subjekata te nove mjere protiv zaobilaženja sankcija. U ovom kontekstu „sankcije” su „restriktivne mjere” koje Vijeće Europske unije donosi jednoglasno, a obvezuju unutar nadležnosti EU-a te se primjenjuju na državljane EU-a i tvrtke osnovane u državama članicama. (5) Također je provjerljivo da se u okviru pripreme paketa raspravlja o mjerama koje zahvaćaju treće države, poput zabrane transakcija s određenim lukama ili zabrane izvoza određene opreme u treću državu kao „alat protiv zaobilaženja” sankcija. Manje poznato je tko se točno protivi kojim stavkama i iz kojih razloga, jer se radi o zatvorenim diplomatskim raspravama u Coreperu (Odbor stalnih predstavnika država članica pri Vijeću Europske unije) i radnim skupinama, gdje se dio informacija temelji na izvorima „upućenima u pregovore”. (1)

Analiza:

1) Postoji li „novi paket” i koje su mjere javno potkrijepljene

Index.hr piše da je Europska komisija „ranije ovog mjeseca” predstavila novi paket s ciljem smanjenja ruskih prihoda od nafte i jačanja pritiska na Moskvu. (1) Taj okvir je sukladan javnim izjavama i medijskim uvidima u nacrt 20. paketa sankcija: Reuters je 6. veljače 2026. izvijestio da Komisija predlaže vrlo široku zabranu usluga koje podupiru pomorski izvoz ruske sirove nafte, što bi značilo zabranu osiguranja, financiranja i prijevoza u EU jurisdikciji neovisno o cijeni po kojoj se nafta prodaje, a mjera je predstavljena kao pooštravanje u odnosu na mehanizam gornje granice cijene koji je ranije koristila skupina G7. (3) Dodatno, Reuters je 9. veljače 2026. objavio da nacrt 20. paketa prvi put predviđa sankcioniranje luka u trećim državama, konkretno Kulevi u Gruziji i Karimun u Indoneziji, uz zabranu transakcija EU subjekata s tim lukama. (2) Opis iz Indexova članka da paket obuhvaća i šire elemente, poput „proširenja crne liste brodova flote u sjeni”, novih trgovinskih restrikcija te mjera prema kripto-operaterima i stranim bankama, podudara se s općim okvirom koji je Komisija komunicirala o 20. paketu, uključujući naglasak na energiji, financijskim uslugama i trgovini te potrebu otežavanja zaobilaženja sankcija. (4) Drugim riječima, središnja informacija da „novi paket postoji” i da je fokus na ruskim prihodima od nafte i logistici izvoza ima čvrstu potporu u neovisnim izvještajima (Reuters) i javnim izjavama Komisije. (3) (4) U tom smislu, naslovna formulacija Indexa o „novom ekonomskom udaru” predstavlja novinarsko stiliziranje, dok je sadržajni dio o vrsti mjera u velikoj mjeri u skladu s javno dostupnim opisima 20. paketa i nacrtima viđenima od strane velikih međunarodnih redakcija. (2) (3) Medijsko preuzimanje jezgre tvrdnje je vidljivo i iz drugih objava, primjerice Euronews je 17. veljače 2026. također pisao o planu da se 20. paket izglasa do 24. veljače i o mogućem prelasku na zabranu pomorskih usluga umjesto cjenovnog limita. (7)

2) „Izbila pobuna”: što se može potvrditi o otporu i rokovima

Index.hr navodi da je „otpor dijela država članica” već vidljiv i da bi mogao „bitno oslabiti” sadržaj paketa, uz tvrdnju da su veleposlanici „jučer” raspravljali o prijedlozima te da Bruxelles želi paket usvojiti „do kraja mjeseca”, uz napomenu da je potrebna jednoglasnost svih članica. (1) Proceduralni dio je provjerljiv i točan: Vijeće EU-a usvaja odluke i uredbe o restriktivnim mjerama jednoglasno, što znači da svaka država članica može blokirati paket ili uvjetovati kompromis. (5) Što se tiče roka, izjava visoke predstavnice EU-a Kaje Kallas s tiskovne konferencije nakon Vijeća za vanjske poslove 29. siječnja 2026. izravno potvrđuje cilj da se „izađe” s 20. paketom 24. veljače, na godišnjicu početka invazije u punom opsegu, uz napomenu da su „različite stvari na stolu”, uključujući zabranu pomorskih usluga. (6) To je precizniji i konkretniji datum od Indexove formulacije „do kraja mjeseca”, ali je suštinski kompatibilan s ambicijom da se paket zaključi prije 24. veljače ili do tada. (1) (6) Međutim, dio Indexove priče o tome tko se točno protivi kojim stavkama i s kojim argumentima počiva na anonimnim izvorima koji opisuju „povjerljive rasprave”. (1) Takve tvrdnje se mogu usporediti s drugim izvještajima koji navode zabrinutost pojedinih članica, ali bez službenih zapisnika ili javnih stavova vlada taj dio ostaje slabije provjerljiv. Primjerice, Euronews ističe da odluka o potpunoj zabrani pomorskih usluga ima međunarodnu dimenziju jer se preklapa s mehanizmom G7, pa se politička izvedivost veže i uz koordinaciju sa saveznicima. (7) Kallas je u kasnijim izjavama također naglasila da je „rad na 20. paketu u tijeku” i da neće komentirati pojedinačne prijedloge dok se ne postigne cjelina, što je tipičan obrazac kod osjetljivih pregovora. (13) Upravo tu nastaje razlika između provjerljivog i sugeriranog: provjerljivo je da je paket u proceduri i da zahtijeva jednoglasnost, a manje je provjerljivo da je „pobuna” već u mjeri koja „prijeti slabljenju” paketa, jer to podrazumijeva ishod pregovora koji još traje. (1) (5) Ipak, tvrdnja da postoje dvojbe oko prelaska s cjenovnog limita na zabranu pomorskih usluga logički se uklapa u činjenicu da je dio država članica izrazito izložen pomorskoj industriji, a Bloomberg je u zasebnom tekstu opisao zabrinutost Grčke i Malte oko takvog poteza, također pozivajući se na osobe upoznate s raspravama. (14) Budući da se radi o curenjima iz diplomatskih sastanaka, taj segment treba čitati kao informaciju o pregovaračkim pozicijama, a ne kao službeno utvrđenu odluku.

3) Kirgistan, „osam puta” i „1000%”: što je dokumentirano, a što nije

Index.hr piše da Komisija predlaže zabranu izvoza alatnih strojeva i određene radijske opreme u Kirgistan, uz tvrdnju da bi proizvodi mogli pomagati ruskim ratnim naporima, te navodi brojke da je izvoz sankcioniranih tehnologija iz EU-a u Kirgistan „porastao osam puta” od 2022., dok su pošiljke istih proizvoda iz Kirgistana u Rusiju „porasle za 1000%”. (1) Postojanje prijedloga za ciljane izvozne zabrane prema Kirgistanu može se potvrditi neovisno: Reuters je 9. veljače 2026. naveo da nacrt prvi put koristi „alat protiv zaobilaženja” te da bi nove restrikcije zabranile prodaju metaloreznih strojeva i komunikacijskih uređaja za prijenos glasa, slike i podataka, poput modema i usmjerivača, prema Kirgistanu. (2) Radio Slobodna Europa je 6. veljače 2026. također opisao nacrt prema kojem EU razmatra izvozne zabrane za CNC strojeve i „radio opremu”, upravo zbog sumnje u reeksport u Rusiju. (10)

Potvrđeno je da je kirgistanska strana reagirala i tražila razgovore: Reuters je 3. veljače 2026. izvijestio da će EU posebni izaslanik za sankcije David O’Sullivan posjetiti Kirgistan 26. veljače radi razgovora nakon medijskih navoda o mogućim restrikcijama, što potvrđuje da je tema otvorena na političkoj razini. (9) Reuters je 2. veljače 2026. dodatno naveo da je kirgistanski zamjenik premijera Daniyar Amangeldiyev najavio razgovor s O’Sullivanom nakon izvještaja o planiranim mjerama. (8) S druge strane, konkretne brojke „osam puta” i „1000%” u Indexovu članku pripisane su „jednom od izvora”, bez navođenja službene baze podataka, carinskih tarifnih oznaka, obuhvata robe, valute i metodologije. (1) Zbog toga se te brojke u ovom obliku ne mogu potvrditi. Za provjeru bi bilo nužno znati na koje točno kategorije „sankcioniranih tehnologija” se misli, jesu li podaci u vrijednosti ili količini, je li riječ o nominalnim ili realnim iznosima, te odnose li se na izravni izvoz ili i na reeksport preko posrednika. (1) Ipak, moguće je razjasniti što te formulacije matematički znače, jer upravo to utječe na percepciju razmjera. Ako je izvoz „porastao osam puta”, to znači da je nova razina osam puta veća od početne, a relativni rast iznosi (8 minus 1) podijeljeno s 1, odnosno 7, što je 700%. (1) Ako su pošiljke „porasle za 1000%”, to u standardnoj definiciji znači da je (novo minus staro) podijeljeno sa starim jednako 10, pa je novo jednako 11 puta staro, iako se u medijima ponekad kolokvijalno koristi i za „deseterostruko” povećanje, što stvara dodatnu nejasnoću. (1) Upravo zbog takvih dvosmislenosti bez izvornog seta podataka tvrdnja ostaje na razini indikativnog signala, a ne provjerene statistike. U istom dijelu Index navodi da Italija oklijeva oko sankcioniranja luke Kulevi jer se „preko nje doprema i plin iz Azerbajdžana”. (1) Javne informacije o samoj luci Kulevi uglavnom je opisuju kao terminal za pretovar ugljikovodika i petrokemijskih proizvoda, uključujući sirovu naftu, naftne derivate i ukapljeni naftni plin, a ne kao standardnu rutu opskrbe prirodnim plinom za Europu. (11) Dodatno, službena stranica azerbajdžanskog ministarstva energetike opisuje „Baku–Kulevi” kao rutu za transport naftnih proizvoda i nafte do crnomorske luke Kulevi. (12) Zbog toga formulaciju o „plinu” treba smatrati najmanje nepreciznom bez dodatnog objašnjenja misli li se na ukapljeni naftni plin ili na projekte koji nisu dio glavnih europskih dobavnih pravaca prirodnog plina. (1) (11) (12)

Zaključak

Zbog toga što je postojanje i sadržaj ključnih elemenata predloženog 20. paketa sankcija potvrđen neovisnim izvještajima i javnim izjavama, ali i zato što su pojedine tvrdnje o razlozima protivljenja te konkretne brojke o trgovinskim tokovima iznesene bez provjerljive metodologije, ocjena ovog članka je „većinski točan”. Jezgra priče da EU priprema paket koji zahvaća naftne prihode, pomorske usluge, treće zemlje i mjere protiv zaobilaženja sankcija stoji na čvrstim izvorima. Slabija točka teksta je opis „pobune” kao već formiranog ishoda pregovora, uz dodatne motive pojedinih država i brojke o izvozu i reeksportu koje su pripisane anonimnim izvorima bez podatkovnog traga. Preciznija formulacija bila bi da EU raspravlja o 20. paketu s ambicijom odluke oko 24. veljače te da su u igri mjere poput zabrane pomorskih usluga, sankcioniranja određenih luka u trećim državama i izvozne zabrane specifične opreme prema Kirgistanu, pri čemu pojedine stavke nailaze na rezerviranost dijela članica, ali bez javno potvrđenih detalja o pregovaračkim pozicijama.

Vidi:

  1. Index Vijesti. EU priprema novi ekonomski udar na Rusiju. Izbila pobuna. Index.hr. 17. veljače 2026 https://www.index.hr/vijesti/clanak/eu-priprema-novi-ekonomski-udar-na-rusiju-izbila-pobuna/2761812.aspx
  2. Reuters. EU proposes sanctions on Georgian, Indonesian ports for handling Russian oil. Reuters. 9. veljače 2026. https://www.reuters.com/world/eu-proposes-add-two-third-country-oil-ports-new-sanctions-package-2026-02-09/
  3. Reuters. EU targets Russian crude anew with far broader sanctions plan Reuters. 6. veljače 2026. https://www.reuters.com/world/eu-proposes-add-two-third-country-oil-ports-new-sanctions-package-2026-02-09/
  4. European Commission. Statement by President von der Leyen on the 20th package of sanctions. European Commission Presscorner. 2026. https://ec.europa.eu/commission/presscorner/detail/en/statement_26_318
  5. Council of the European Union. How the EU adopts and reviews sanctions. Consilium.europa.eu. 2026. Dostupno na: https://www.consilium.europa.eu/en/policies/sanctions-adoption-review-procedure/
  6. European External Action Service. Foreign Affairs Council: press conference by High Representative Kaja Kallas. EEAS. 29. siječnja 2026. Dostupno na: https://www.eeas.europa.eu/eeas/foreign-affairs-council-press-conference-high-representative-kaja-kallas-1_en
  7. Euronews. EU won’t ‘shy away’ from new sanctions on Russia if G7 allies fail to reach deal. Euronews. 17. veljače 2026. https://www.euronews.com/my-europe/2026/02/17/eu-wont-shy-away-from-new-sanctions-on-russia-if-g7-allies-fail-to-reach-deal
  8. Reuters. Kyrgyzstan seeks talks with EU over report that bloc considers sanctions over Russia links. Reuters. 2. veljače 2026.  https://www.reuters.com/world/asia-pacific/kyrgyzstan-seeks-talks-with-eu-over-report-that-bloc-considers-sanctions-over-2026-02-02/
  9. Reuters. Top EU diplomat to visit Kyrgyzstan for talks on sanctions. Reuters. 3. veljače 2026. https://www.reuters.com/world/asia-pacific/top-eu-diplomat-visit-kyrgyzstan-talks-sanctions-2026-02-03/
  10. Radio Free Europe/Radio Liberty. Kyrgyzstan May Be First State Targeted Under EU Anti-Sanctions Evasion Tool. RFE/RL. 6. veljače 2026. https://www.rferl.org/a/kyrgyzstan-eu-sanctions-russia-circumvention/33671180.html
  11. SOCAR/Black Sea Terminal LLC. Terminal. Kulevi Oil Terminal. https://kulevioilterminal.com/terminal/
  12. Ministry of Energy of Azerbaijan. The Baku-Kulevi route (transportation of oil). Ministry of Energy of Azerbaijan. 21. listopada 2025. https://minenergy.gov.az/en/neft/baki-novorossiysk-neft-kemeri
  13. European External Action Service. Foreign Affairs Council Defence: press remarks by High Representative Kaja Kallas upon arrival. EEAS. 2026. https://www.eeas.europa.eu/eeas/foreign-affairs-council-defence-press-remarks-high-representative-kaja-kallas-upon-arrival-0_en Bloomberg. Greece and Malta Hesitate Over EU’s Russia Oil Services Ban.
  14. Bloomberg. 10. veljače 2026. https://www.bloomberg.com/news/articles/2026-02-10/greece-and-malta-hesitate-over-eu-s-russia-oil-services-ban