Podjela rada po spolu načelno i u religijama

Je li točno da se sve velike religije slažu u tome da žene ne valjaju?

Autor: Prof. dr. sc. Kristijan Krkač

Željko Porobija je 20/07/2025 objavio na portalu Index tekst pod naslovom „U čemu se slažu sve velike religije? Da žene ne valjaju“ (1). Temeljni sadržaj teksta je kao što i naslov kaže taj da su žene u velikim svjetskim religijama manje vrijedne. Istina, autor priznaje neku ravnopravnost u počecima nekih religija, pri čemu navodi Budizam, iako je ovdje trebao napisati Hinduizam koji je stariji (odjeljci 1-2). Zatim prikazuje, ne bez pogrešaka koje sad nisu vrijedne spomena i rasprave, povijest svoje teze u Kršćanstvu, Židovstvu i Islamu (odjeljci 3-7).

Autorova najočitija pogreška je reći da se oko toga da žene ne valjaju „slažu sve velike religije“. U velike religije svakako spada i Hinduizam koji je treća velika svjetska religija s 14,9% (2020), tj. 1,2 milijarde vjernika (2). Položaj i uloga žena u Hinduizmu koji je velika religija sigurno nije takav „da žene ne valjaju“ kako u naslovu kaže autor nego je u najboljem slučaju za autora „raznolik“, tj. i pozitivan i neutralan i negativan. Dakle, nije točno da se sve velike religije slažu oko toga da žene ne valjaju jer je Hinduizam velika religija i jer nema jasan stav – žene ne valjaju. Svećenstvo žena u Hinduizmu i Budizmu nije nepoznato niti danas niti u povijest tih religija; a pritom su svećenice i svećenici religijski ravnopravni (npr. Budina pomajka je prva zaređena svećenica, lame tibetskog Budizma).

Ono što autor teksta ne vidi je uzrok stava o ženama u većini, ali ne i u „svim“ velikim religijama danas, a koji se treba tražiti u promijeni način života čovjeka u mlađem kamenom dobu i prijelazu u željezno doba i promjeni u shvaćanju podjele rada po spolu općenito pa posljedično vjerojatno i po spolu u religijskim i vjerskim poslovima. Dodatna pogreška autora je izostanak riječi „današnje“ prije izraza „velike religije“ jer primjerice prije 10.000 godina niti jedna od današnjih velikih religija nije postojala, ali su postojale velike religije (prije svega šamanizam ili rane religije koje su vjerojatno nastale iz primordijalnih religijskih oblika u Kamenom dobu (najstarija grobnica s oznakama vjerskog ukopa stara je oko 100.000 godina i nalazi se u spilji Qafzeh ili Kedumim u Izraelu) (3).

Kratko pojašnjenje autorove pogreške bilo bi sljedeće. Podjela rada na razne načine dovodi do specijalizacije poslova, veće produktivnosti i pojave barem preduvjeta kapitalističkog društva. Podjela rada stara je pojava i zabilježena je već u kulturama i religijama poput Sumerske i mlađima (4). Razna su mjerila podjele rada, tj. po fizičkoj snazi, inteligenciji, dobi, spolu, mjestu stanovanja, obiteljskom nasljeđu, potrebama, učinkovitosti, darovitost itd.

Podjela rada po spolu u slučaju hrane na muškarce-lovce i žene-sakupljačice tijekom ljudske povijesti koju se tvrdilo još od sredine 1960-ih (5, 6, 7) dovedena je u pitanje tvrdnjom kako za tu podjelu ne postoji dokazni materijal, barem ne do mlađeg Kamenog doba (Neolitik, 50.000 – 10.000 god. pr. Kr.) (8). Naime, sa zatopljenjem je nastao niz uvjeta koji su omogućili vlastitu proizvodnju hrane (uzgoj životinja i biljaka, što se poklapa s domestikacijom (pripitomljavanjem) divljih životinja u razdoblju između 12.000 i 9.000 god. pr. Kr., 9) i tek tad se pojavila podjela rada po spolu. Štoviše, postoji i nešto dokaznog materijala o tome da su žene u razdoblju oko 9.000 god. pr. Kr. bile lovci jer su pronađeni ostaci koji sugeriraju da su bile obredno pokopane s punom opremom lovca. Poznat je slučaj peruanske žene (stare 17-19 god.) pokopane na taj način (10). Naime, ako je stroga podjela na muškarce-lovce i žene-sakupljačice tad bila na djelu, onda je peruanska žena-lovac nemoguća, ali to je slučaj. Također, poznato je da je značajan dio žena i djece sudjelovao u lovu (11). Doduše, nije poznato je li to bila iznimka ili pravilo u odnosu na cjeline društava.

Podjela rada po spolu u slučaju religije, na muškarce-svećenike i žene pomagačice (liječnice, časne sestre i sl.) tvrdi se i provodi u većini današnjih velikih svjetskih religija. No, postojanje ženskih Bogova, tj. Božica nije nepoznato u Paleolitiku, ali postojanje žena-svećenica često se poriče. Većina velikih svjetskih religija (Kršćanstvo, Islam, Hinduizam, Budizam, Židovstvo itd.) prepoznaje podjelu rada u religiji po spolu pri čemu su muškarci svećenici, a žene ne (12). Hinduizam (vjerojatno i Budizam) kao najstariji od velikih svjetskih religija čini se jedni priznaje jednakost žena i muškaraca (13). Himna Devi Sukta (14) Rigvede (15) tvrdi „da je ženska energija bit svemira, ona koja stvara svu tvar i svijest… (16). Ipak, među velikim religijama današnjice Hinduizam i Budizam su iznimke.

To da su Hinduizam i Budizam iznimke od pravila može se potkrijepiti sljedećim načelnim stavovima.

• Prvo Hinduizam: Graham M. Schweig u poglavlju „The Divine Feminine in the Theology of Krishna“ piše sljedeće: „Nigdje u panorami svjetskih religijskih tradicija, od davnina do danas, ne nalazimo tako snažnu prisutnost ženskog glasa unutar božanstva kao što nalazimo u hinduističkom kompleksu religije. S obzirom na široko rasprostranjeni interes za ulogu ženskog principa u religiji tijekom posljednja tri desetljeća, istaknutost božanskog ženskog principa u tradicijama Krishna bhakti višnuizma svakako zaslužuje našu pažnju. Iako su teologije među kasnijim tradicijama Krishna bhakti u sjevernoj Indiji raznolike i složene, postoje istaknute teme koje se tiču ženskog principa unutar i u odnosu na božanstvo. U ovom eseju ukratko ću raspraviti pet oblika božanskog ženskog principa i predstaviti demonstrativne primjere iz svetopisamskih i poetskih izvora. Izražavanje ženskog principa poprima mnogo oblika, počevši, možda iznenađujuće, sa samim Krishnom.“. (17) Također, još od doba Veda ženama je omogućeno obrazovanje (tj. da postanu brahmacharini (obrazovane) i da shodno tome pronađu pristalog supruga), štoviše, to se od njih očekuje. (18)
• Zatim Budizam: ženski lama u tibetskom Budizmu Mindrolling Jetsün Khandro Rinpoche (rođ. Tsering Paldrön) ima sljedeći stav o statusu žena u Budizmu (već sama činjenica da se radi o ženi svećenici dostatan je argument): „Kada se govori o ženama i budizmu, primijetila sam da ljudi često tu temu smatraju nečim novim i drugačijim. Vjeruju da su žene u budizmu postale važna tema jer živimo u modernom dobu i toliko žena sada prakticira Dharmu. Međutim, to nije slučaj. Ženska sangha (svećenica, op.a.) postoji stoljećima. Ne donosimo ništa novo u tradiciju staru 2500 godina. Korijeni su tu, a mi ih jednostavno ponovno oživljavamo.“ (19)

Dakle, pojava ne samo redovnica nego i svećenica u Hinduizmu i Budizmu nije strana, dok je sigurno strana u Židovstvu, Kršćanstvu i Islamu.

Većina današnjih velikih religija još nije postojala tijekom Paleolitika. U to doba na djelu su bile rane religije poput šamanizma (20) koji danas postoji vrlo rijetko u čistom obliku (samo kod nekih naroda u Sibiru, Mongoliji i Kini, Altajsko gorje) zbog izolacije i nomadskog načina života. Najstariji grob u kojem je prije oko 30.000 godina pokopan šaman nalazi se u današnjoj Češkoj (21, 22), a tad još nisu postojale današnje velike religije. Šamanizam je tijekom dokumentirane povijest i sadašnjosti (npr. kod Eskima) religija koja ne poznaje podjelu rada u religiji po spolu, tj. šaman može biti muškarac kao i žena (šamanica); spol je doslovno nevažan (23).

Prijelaz iz ravnopravne uloge muškaraca i žena u religijskim poslovima prema podjeli rada po spolu pri čemu su muškarci imali poslove veće moći (vrhovni svećenici, svećenici itd.), a žene poslove manje moći (podređene svećenice, službenice, redovi djevica itd.) nije povijesno jasno utvrđen, ali se vjerojatno poklapa s prestankom dominantno nomadskog načina života (oko 12.000 god. pr. Kr.) i s pojavom danas poznatih velikih svjetskih religija, tj. s njihovim prapočecima koji nisu jasno utvrđeni (otprilike s prijelazom s kamenog na željezno doba). Hinduizam (i neke škole Budizma) kao najstarija današnja velika religija (s prapočecima i prije civilizacija doline Inda, tj. od 3.000 god. pr. Kr.) zadržava djelomičnu ravnopravnost muškaraca i žena u religijskim poslovima (vjerojatno zahvaljujući očuvanju šamanističkih izvora), ali ostale velike svjetske religije ne. Zašto je došlo do te promjene nije jasno, iako postoji nekoliko hipoteza koje podjelu rada u religiji po spolu vide kao posljedicu podjele rada po spolu u svim ostalim poslovima (političko upravljanje kraljevstvom, vojskom, gospodarstvom itd.) pa samim time i u religijskim poslovima, a najčešće se spominje Neolitska revolucija. (24) Ne treba zaboraviti da posao (poziv) svećenika nerijetko uključuje stabilno zaposlenje, solidne prihode i politički status. Onemogućavanjem napredovanja žena do razine svećenstva i vrhovnog svećenstva ne samo da se osigurava vlastita ekonomska stabilnost muškaraca svećenika nego se i eliminira konkurencija.

Dakle, tvrdnja „U čemu se slažu sve velike religije? Da žene ne valjaju“ činjenično je pogrešna, a pogrešna je vjerojatno i povijesno, tj. pod vidom povijesti, povijesti gospodarstva i poredbenog studija religija.

Izvori:

(1) https://www.index.hr/vijesti/clanak/u-cemu-se-slazu-sve-velike-religije-da-zene-ne-valjaju/2692026.aspx?index_ref=naslovnica_vijesti_ostalo_d_0 (pristupljeno: 21/07/2025).

(2) https://en.wikipedia.org/wiki/Major_religious_groups (pristupljeno: 21/07/2025).

(3) https://en.wikipedia.org/wiki/Qafzeh_Cave (pristupljeno: 21/07/2025).

(4) https://en.wikipedia.org/wiki/Division_of_labour (pristupljeno: 21/07/2025).

(5) https://en.wikipedia.org/wiki/Richard_Borshay_Lee (pristupljeno: 21/07/2025).

(6) https://en.wikipedia.org/wiki/Irven_DeVore (pristupljeno: 21/07/2025).

(7) https://www.scientificamerican.com/article/the-theory-that-men-evolved-to-hunt-and-women-evolved-to-gather-is-wrong1/(pristupljeno: 21/07/2025).

(8) https://www.scientificamerican.com/article/the-theory-that-men-evolved-to-hunt-and-women-evolved-to-gather-is-wrong1/(pristupljeno: 21/07/2025).

(9) https://en.wikipedia.org/wiki/Domestication

(10) https://www.smithsonianmag.com/smart-news/9000-year-old-big-game-hunter-peru-prompts-questions-about-hunter-gatherer-gender-roles-180976218/ (pristupljeno: 21/07/2025).

(11) https://www.science.org/doi/10.1126/sciadv.abd0310 (pristupljeno: 21/07/2025).

(12) https://en.wikipedia.org/wiki/Women_and_religion (pristupljeno: 21/07/2025).

(13) https://en.wikipedia.org/wiki/Women_in_Hinduism (pristupljeno: 21/07/2025).

(14) https://en.wikipedia.org/wiki/Dev%C4%ABs%C5%ABkta (pristupljeno: 21/07/2025).

(15) https://en.wikipedia.org/wiki/Rigveda (pristupljeno: 21/07/2025).

(16) Brown, C Mackenzie (1990) The Triumph of the Goddess, SUNY Press, Brown, C Mackenzie (1998). The Devi Gita: The Song of the Goddess: A Translation, Annotation, and Commentary. SUNY Press, URL: https://archive.org/details/triumphofgoddess0000brow.

(17) Schweig, Graham M. (2007) „The Divine Feminine in the Theology of Krishna“, u: Bryant, Edwin, F. (2007) Krishna, A Sourcebook, Oxford: Oxford University Press, str. 441-477. URL: https://archive.org/details/bryant-e.-krishna-a-sourcebook.

(18) Jain, S. (2003), „The Right to Family Planning, in Sacred Rights“, Oxford: Oxford University Press, npr. str. 134, „Atharva Veda potvrđuje da (…) brahmacharin ima veće izglede za brak od djevojke koja je neobrazovana.“ (…) „U vedskom razdoblju od djevojaka kao i od dječaka, očekuje se da prođu barem neku razinu obrazovanja. URL: https://www.scribd.com/document/792039331/Brahmacarya.

(19) Rinpoche, Khandro Thubten Chodron, u Sylvia Boorstein (ed.). Blossoms of the Dharma: Living as a Buddhist Nun, North Atlantic Books, str. 171. Vidi i: Kaushik, Garima (2016) Women and Monastic Buddhism in Early South Asia. Oxford: Taylor & Francis, URL: https://books.google.hr/books?id=J6Ci86jyYq4C&redir_esc=y.

(20) https://en.wikipedia.org/wiki/Shamanism (pristupljeno: 21/07/2025).

(21) https://www.amazon.com/Woman-Shamans-Body-Reclaiming-Feminine/dp/0553379712 (pristupljeno: 21/07/2025).

(22) https://www.cuyamungueinstitute.com/articles-and-news/woman-shaman-the-suppressed-history/ (pristupljeno: 21/07/2025).

(23) https://www.jstor.org/stable/42869540 (pristupljeno: 21/07/2025).

(24) https://www.econlib.org/library/Enc/DivisionofLabor.html (pristupljeno 22/07/2025). Načelno se radi u povećanju broja ljudi na Zemlji (tj. visokom prirodnom prirastu), o zgušnjavanju velikih skupina ljudi na malim područjima i o urbanizaciji malih gusto naseljenih područja koja su uzrokovala podjelu rada.