“RAZOTKRIVANJE: Ema Branica protiv Nove TV – zašto je skandalozna epizoda “Provjereno” uništena?”

Društvenim mrežama se širi lažni članak s novinarkom Provjerenog Emom Branicom

Autor: Ema Tarabochia Veršić

Na društvenim mrežama, uglavnom na Facebooku, pojavio se članak u kojem se tvrdi da je novinarka emisije Provjereno Ema Branica otkrila da vlasti od građana skrivaju tajni investicijski fond putem kojeg se može zaraditi novac. Riječ je o lažnom članku s potpuno izmišljenim izjavama, koji u potpunosti imitira prave vijesti, uključujući vizualni identitet Jutarnjeg lista i imena stvarnih osoba kao što je ime novinarke Branice.

Tvrdnja iz članka:

Lažni članak pojavljuje se pod naslovom “RAZOTKRIVANJE: Ema Branica protiv Nove TV – zašto je skandalozna epizoda “Provjereno” uništena?”. U njemu se  navodi kako je novinarka emisije Provjereno Ema Branica “otkrila tajni investicijski fond” koji, prema tvrdnjama iz teksta, građanima omogućuje da svakodnevno zarađuju stotine eura iz udobnosti vlastitog doma. Prema navodima “prijelomne vijesti”, ovaj investicijski fond navodno skrivaju političke i financijske elite, a Branica to “razotkriva” u suradnji s navodnim financijskim stručnjacima. Nadalje se tvrdi da je Nova TV zabranila emitiranje Braničinog priloga te da je ona “odlučila o svemu progovoriti” na portalu Jutarnjeg lista.

Riječ je o internetskoj prevari – tzv. phishingu

Ovaj konkretan članak u cijelosti je lažan, a izjave u njemu izmišljene. Novinarka Ema Branica nikada nije pisala o bilo kakvom investicijskom fondu, niti je autorica ikakvih tekstova o “skrivenim načinima zarade” (1). Njezino ime iskorišteno je bez dozvole, s ciljem zavaravanja čitatelja i poticanja na klikanje poveznice koja vodi prema financijskoj prijevari. Takav članak nikada nije objavljen na portalu Jutarnjeg lista (2).

Članak koristi jezik tipičan za lažne investicijske kampanje – uključuje senzacionalističke tvrdnje, navodne intervjue i svjedočanstva građana koji su se “obogatili preko noći”. Članak sadrži i “preslike dokumentacije” koja, tobože, razotkriva prevaru.

Cijeli sadržaj smješten je unutar stranice koja izgleda gotovo identično kao portal Jutarnji.hr. Sadrži isti logotip, dizajn i raspored elemenata. Ipak, članak ne nalazi na domeni jutarnji.hr, već na domenama koje nemaju nikakve veze s izdavačem portala Jutarnji.hr, Hanza Medijom. Riječ je o lažnim stranicama koje se često pojave iznenada, promoviraju se na društvenim mrežama putem oglasa, a zatim nestanu nakon nekoliko sati ili dana.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Izvor: Jutarnji list (screenshot)

Ovo je klasičan primjer phishinga (3) – oblika internetske prijevare u kojem prevaranti izrađuju lažnu internetsku stranicu ili obrazac s ciljem da od korisnika prikupe osjetljive osobne podatke poput korisničkih imena, lozinki, OIB-a, brojeva kreditnih kartica ili podataka o bankovnim računima. Takve stranice (članci) često izgledaju kao da dolaze od vjerodostojnih institucija, poput banaka, državnih agencija, poznatih medija ili drugih pouzdanih izvora.

U stvarnosti, korisnik se nalazi na lažnoj stranici, posebno osmišljenoj da izgleda uvjerljivo, a stvarni cilj je krađa podataka i njihova zloupotreba. U konkretnom slučaju koji analiziramo, osoba koja klikne na sponzoriranu objavu na Facebooku ne završava na portalu Jutarnjeg lista, već na prevarantskoj stranici koja sadržava phishing obrazac – u koji se od korisnika traži da unese svoje osobne i financijske podatke.

Ovim putem pozivamo građane da budu izrazito oprezni prema ovakvim objavama te da nipošto ne unose nikakve osobne ni financijske podatke. Osobito ako dolaze kao u formi sponzoriranih oglasa i vode na domene koje nisu službene adrese medija. Službene domene medija u Hrvatskoj gotovo uvijek sadrže skraćeno ili potpuno ime medija te se nalaze na hr domeni (primjer – index.hr, jutarnji.hr, vecernji.hr, tportal.hr itd). Preporučujemo da se ovakvi sadržaji prijave kao prijevara na samoj platformi (Facebooku ili drugima).

Ova lažna vijest nije samo oblik prevare, već i ozbiljno kršenje prava pojedinaca čije se ime i ugled iskorištavaju za manipulaciju i potencijalnu štetu građanima.

Izvori:

Ako ste mislili da ćete od države ili Plenkovića dobiti 2.450 eura, žao nam je – prevareni ste

Na Facebooku su se pojavili lažni profili hrvatskih medija – N1, Jutarnji list i Poslovni dnevnik. Preko njih su se objavili plaćeni Facebook oglasi koji govore da država dijeli 2.450 eura građanima, a na svakoj fotografiji je bio premijer Andrej Plenković.

Autor: Ramona Ščuric

Na Facebooku se šire objave u kojima se, uz fotografiju premijera Andreja Plenkovića i logotipe poznatih medija, tvrdi da ‘građani Hrvatske mogu dobiti 2.450 eura od države’. Riječ je o plaćenim oglasima koje vode na sumnjive stranice, a prevaranti su iskoristili logotipe medija – N1, Jutarnji list i Poslovni dnevnik za izradu lažnih profila s kojih su plasirali vijest.

 Kako smo utvrdili da se radi o lažnim profilima?

Iako nismo kliknuli na poveznicu, ovakve stranice često vode na phishing obrasce ili pokušaje krađe podataka. No, klikom na ime profila vidjeli smo da se ne radi o stvarnim profilima medija. Prije svega u oči upada naslovna fotografija na profilu koja je na svakom profilu bila ista – vodopad. Uz to, vidljivo je da je profil napravljen tek prije par tjedana, ima tek jedna ili nijedan objava vijesti i broj pratitelja je bio jednoznamenkast – sve su to indikatori da se radi o lažnim profilima.

Što je phishing?

Označava lažnu internetsku formu (obrazac) koju su kreirali prevaranti kako bi prikupili vaše osobne podatke, poput korisničkih imena i lozinki, brojeva kreditnih kartica, podataka o bankovnim računima, OIB-a i slično. U praksi to često izgleda kao da dolazi od legitimne institucije (npr. banka, državna agencija, mediji u našem konkretnom slučaju), ali zapravo vode na lažnu stranicu čija je svrha krađa podataka. Cilj je da osobe koje su kliknule na oglas/plaćenu objavu na Facebooku, zapravo su završili na lažnoj stranici s phishing obrascem gdje su trebali upisati svoje osobne i financijske podatke. U hrvatskom jeziku često se koristi i izraz lažni obrazac za krađu podataka kao pojašnjenje za širu publiku.

Izvor: Facebook screenshot

Kako možete provjeriti je li neka vijest s društvenih mreža lažna?

Iako je logično da bi vijest o državnoj novčanoj pomoći objavili mediji na svojim Facebook profilima – zbog čega su i napravljeni lažni profili medija – potrebno je tu vijest provjeriti i na službenim stranicama medija, odnosno portalima. Tu vijest nismo uspjeli pronaći na niti jednom portalu. Također nije loše provjeriti i službene stranice Vlade (1) koja bi se sigurno pohvalila tom mjerom, no ni ondje te vijesti nema.

Nakon što smo napravili sve korake koje smo mogli sami napraviti, javili smo se redakcijama N1, Jutarnjeg lista i Poslovnog dnevnika da ih upozorimo na lažne profile koji se predstavljaju kao pravi profili medija. Zamolili smo ih i da nam se očituju po tom pitanju, a odgovor smo dobili samo od N1.

– Vidjeli smo lažnu objavu s lažnog profila o kojoj pišete. Niti smo mi objavili išta slično, niti je ovo prvi put da se prevaranti služe ovakvim metodama, zloupotrebljavajući i našu stranicu i mnoge druge. Korisnike društvenih mreža koji naiđu na sadržaj sumnjiv poput navedenoga molimo i pozivamo da nam jave da možemo reagirati te da da lažnu stranicu prijave platformi na kojoj je otvorena. U programu, također, često upozoravamo gledatelje na ovakve pokušaje prevare te ih pozivamo da ne nasjedaju, već da dobro provjere sve sumnjive poruke, stoji u odgovoru urednice weba N1, Tomislave Sile.

Ovo nije jedini način na koji se koriste mediji za prevaru čitatelja

Poslala nam je i link na njihov članak koji su posvetili upravo ovakvim i sličnim prevarama. Jedna je čak uključivala i lažni intervju Plenkovića o platformi za brzu zaradu koja se također promovirala putem lažne stranice N1 Hrvatska. Kako je napisano u njihovom članku (2), prevara za brzu zaradu je funkcionirala drugačije. Navodilo se da je ‘kao odgovor na ekonomske poteškoće, Plenkovićeva vlada predstavila novu investicijsku platformu Domovina Invest, usmjerenu na poticanje gospodarstva i podršku građanima’. Građani su mogli uložiti najmanje 250 eura pa nadalje, a njihovi novci su se ‘usmjeravali na trgovinu obveznicama i energetskim resursima, osiguravajući stabilan prihod’.

Stoga je ključno da prije nego kliknete na neku poveznicu koja izgleda kao vijest, pogotovo kao ona koja bi vam donijela zaradu, provjerite s kojeg točno profila dolazi. Potražite druge izvore informacija, npr. ako jedan medij tvrdi da država dijeli 2.450 eura građanima, onda će to sigurno napisati i svi drugi mediji. Provjerite službene stranice institucija, ako se one spominju, a ne bi bilo loše pogledati i vijesti i vidjeti spominje li itko tu informaciju ili ima vijest da je to zapravo prevara. Dakle – netočno je da država (ili Plenković) dijeli 2.450 eura građanima.

Reference:

(1) Vidi URL: https://vlada.gov.hr/ (pristupljeno 28. svibnja 2025.)

(2) Vidi URL: https://n1info.hr/vijesti/lazni-intervju-plenkovica-o-platformi-za-brzu-zaradu-promovira-se-putem-lazne-stranice-n1-hrvatska/ (pristupljeno 28. svibnja 2025.)