Autor: Ramona Ščuric (Srednja.hr)

Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih je od rujna 2024. (1) počelo samostalno objavljivati podatke o prosječnim i medijalnim plaćama nastavnika u osnovnim i srednjim školama. No, na društvenim mrežama često se pojavljuju komentari na tu vijest koji sugeriraju da se radi o ‘netočnim’, ‘obmanjujući’ pa čak i ‘lažnim’ podacima i da MZOM širi ‘dezinformacije’.

– Vi zaista vjerujete onome što vam MZOM plasira za objavu? Znači, nastavnik s 10 godina staža i dvoje uzdržavanih članova obitelji nema ni prosječnu ni medijalnu plaću. Pa, dajte, izađite na teren po školama i prikupite podatke izravno od zaposlenih, a ne ono što poslodavci žele da javnost misli. Znate i sami kako to funkcionira u privatnom sektoru, ništa drugačije s plasiranjem plaća u javnost ne događa se ni u javnom sektoru. Zašto? Zbog obmanjivanja uže i šire javnosti, da su te plaće već jako velike, dok su u stvarnosti za najmanje 100 eura manje. Pravi novinari drugačije provedu istraživanje ako žele saznati pravu istinu, jedan je od mnogih sličnih komentara na društvenim mrežama (vidi fotografiju ispod).

Izvor: screenshot Facebook/srednja.hr/telegram.hr

Stoga smo provjerili odakle MZOM vadi podatke, kakve točno podatke objavljuje i jesu li to ‘dezinformacije’ kao što govori dio javnog diskursa. Plaće nastavnika, kao i sve plaće javnih i državnih službenika, nalaze se u Centraliziranom obračunu plaća (COP) koji je u vlasništvu FINA-e (2). To je poslovno-informatički sustav namijenjen za obračun i isplatu plaća, kao i ostalih materijalnih prava, naknada i drugog dohotka zaposlenicima i vanjskim suradnicima u državnoj službi i javnim službama te za kvalitetno izvješćivanje i analitiku isplaćenih plaća na razini cijeloga sustava. Za pristup tim podacima potrebno je imati certifikat koji se izdaje u ime poslovnog subjekta te glasi na ime i prezime osobe ovlaštene za upotrebu servisa kao i FINA kriptouređaj s dodijeljenim pravom na pojedini dio sustava.

MZOM: ‘Podatci koje objavljujemo su 100 posto točni’

Upravo iz tog sustava MZOM svakog mjeseca vadi podatke o plaćama nastavnika te ih objavljuje na svojim službenim stranicama od rujna 2024. godine. Upitali smo MZOM koji sve točno podaci se nalaze u COP-u i što sve ulazi u iznose prikazanih bruto i neto plaća nastavnika na njihovoj službenoj internetskoj stranici.

– Prosječna mjesečna isplaćena bruto i neto plaća izračunava se dijeljenjem ukupnih bruto i neto isplata s brojem zaposlenih koji su te isplate primili. Pritom su pod broj zaposlenika uključeni zaposlenici koji rade na puno radno vrijeme cijeli mjesec (dakle, bez zaposlenika koji su tijekom mjeseca bili na bolovanju), a pod isplatom smatra se plaća zaposlenika koja se sastoji od osnovne plaće i svih dodataka na plaću utvrđenih Zakonom o plaćama u državnoj službi i javnim službama, Temeljnim kolektivnim ugovorom za zaposlenike u javnim službama, Kolektivnim ugovorom za zaposlenike u osnovnoškolskim ustanovama  i Kolektivnim ugovorom za zaposlenike u srednjoškolskim ustanovama. Dakle, u iznose prosječnih plaća uključeni su svi dodaci na plaću, ali nije uključena naknada za trošak prijevoza niti iznosi materijalnih prava poput jubilarnih nagrada, pomoći, otpremnina, regresa, božićnice, dara za djecu i drugo, stoji u odgovoru MZOM-a.

Komentirali su i kako odbacuju optužbe za objavljivanje dezinformacija u vezi plaća nastavnika i da se istima ne manipulira.

– Budući da se putem sustava za Centralni obračun plaća (COP) isplaćuju plaće svim zaposlenim u školama, podatci koje objavljujemo su 100 posto točni jer se radi o iznosima isplata na račune svakog pojedinog djelatnika škole u određenom mjesecu, a u koje je uključeno sve što je pojedinom djelatniku taj mjesec isplaćeno na račun. U skladu s ovim, sasvim je jasno da se ne radi ni o kakvoj manipulaciji, nego o realnim isplatama, poručili su iz MZOM-a.

Što ulazi u podatke o plaćama koje objavljuje MZOM?

Kao što su i naveli iz MZOM-a, plaću zaposlenika škola čini osnovna plaća i dodaci na osnovnu plaću. Valja istaknuti da osnovna plaća nije isto što i osnovica plaće. Osnovica plaće u javnim službama se utvrđuje kolektivnim ugovorom (3) zaključenim između Vlade Republike Hrvatske i sindikata javnih službi. Osnovna plaća izračunava se tako da se bruto osnovica plaće, koju ugovore sindikati i Vlada, množi s pripadajućim koeficijentom radnog mjesta zaposlenika koja je propisana Uredbom o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova u javnim službama (4).

Na plaću nastavnika utječe i radni staž. Prema Zakonu o plaćama u javnim službama (5), plaću službenika i namještenika čini umnožak koeficijenta složenosti poslova radnog mjesta na koje je službenik i namještenik raspoređen i osnovice za izračun plaće, uvećan za 0,5 posto za svaku navršenu godinu radnog staža. Također puno ovisi i to ima li nastavnik ili nastavnica djecu jer to povisuje plaću za nekoliko stotina eura, ovisno o broju djece. Uz sve navedeno, ne smijemo zaboraviti i na dodatke na osnovnu plaću. U to spadaju dodaci za uspješnost na radu, dodaci za otežane uvjete rada, dodaci za posebne uvjete rada, dodatak za prekovremeni rad, dodatak za rad u smjenama, položajni dodaci i uvećanja plaće.

MZOM objavljuje podatke o prosječnim i medijalnim neto i bruto plaćama nastavnika u osnovnim i srednjim školama. Neto plaća je ono što nastavnici dobivaju na račun nakon što su plaćeni svi porezi i doprinosi. Uz te podatke navodi se i prosječna dob nastavnika zbog toga što se iznos plaće povećava s brojem godina radnog staža. Objavljuje se i razina napredovanja uz koji dolazi i pripadajući koeficijent. To znači da što je veće napredovanje nastavnika, veći mu je koeficijent, što znači da im se povećava i plaća. Također je bitno istaknuti da se podaci o plaćama koje objavljuje MZOM odnose na zaposlenike koji rade na puno radno vrijeme.

Što je prosječna, a što medijalna plaća i kako gledati te podatke?

Prosječna plaća računa se kao aritmetički prosjek svih plaća u nekom sustavu i stoga predstavlja okviran broj jer ne govori puno o tome koliko je u sustavu onih s malom, a koliko onih s velikom plaćom. Medijan je, s druge strane, broj koji razdvaja sortiranu listu brojeva točno na pola. Medijalna plaća se, dakle, dobiva tako da se sve plaće poredaju od najveće od najmanje te da se pogleda iznos one plaće koja se nalazi u sredini. To znači da pola ljudi u sustavu ima veću plaću od medijalne, a pola ima manju od navedene medijalne plaće.

Medijalni iznos plaće koju objavljuje MZOM znači da polovica svih nastavnika ima manji iznos od medijana, dok druga polovica nastavnika ima plaću veću od medijana. Prema podacima koje je portal srednja.hr dobio od MZOM-a u srpnju 2024. (6), ukupni broj učitelja i nastavnika u Hrvatskoj tada je bio 43.895. Dakle, njih 21.947 ima manju plaću od medijalnog iznosa, a ostalih 21.947 veću. Prema posljednjim podacima za prosinac 2024. (7), medijalne plaće nastavnika kreću se od 1.569 pa do 2.107 eura neto, a visina iznosa medijalne plaće ovisi o napredovanju. Oni koji nisu napredovali imaju najmanji koeficijent što, kako smo već rekli, utječe na visinu plaće pa je važno da nastavnici uspoređuju svoju plaću s pripadajućim koeficijentom.

Ima li smisla prikupljati podatke o plaćama izravno od zaposlenih?

U komentaru koji smo naveli na početku teksta predlaže se da se ‘izađe na teren po školama i prikupe podaci izravno od zaposlenih, a ne ono što poslodavci žele da javnost misli’. Taj potez bi jedino imao smisla kada bi apsolutno svih 43.895 zaposlenih nastavnika u osnovnim i srednjim školama dali svoje platne liste na uvid. No, ako se prikupi svega nekoliko tisuća platnih lista i to onih s najmanjim iznosom plaća, to ne bi nužno odražavalo cjelokupno stanje, jer bi takvi podaci bili pristrani i ne bi pružili točan prikaz situacije.

Zašto par tisuća plaća nastavnika s najmanjom plaćom nije odraz ‘realnog’ stanja? Zbog reprezentativnog uzorka (8). Reprezentativni uzorak je skup podataka koji vjerno odražava strukturu veće skupine, u ovom slučaju nastavnika. Da bi uzorak bio reprezentativan, mora uključivati sve relevantne članove skupine u pravim omjerima. U ovom kontekstu, ako se uzmu samo platne liste onih s najnižim plaćama, uzorak neće biti reprezentativan jer ne odražava prosječnu situaciju svih zaposlenih nastavnika. Da bi podaci bili precizni, trebali bi uključivati platne liste svih skupina zaposlenih, ne samo onih s nižim plaćama – što zapravo postoji u sustavu COP.

Zaključak: Tvrdnja da MZOM objavljuje netočne podatke o plaćama nastavnika je većinski netočna

Na temelju dostupnih informacija i odgovora MZOM-a, zaključak je kako Ministarstvo ne objavljuje netočne podatke o plaćama nastavnika. Podaci MZOM-a temelje se na velikom uzorku, što znači da je njihova reprezentativnost visoka. Razlike između stvarnih plaća koje nastavnici primaju i objavljenih prosjeka rezultat su različite metodologije izračuna (prosječna i medijalna plaća) te utjecaja raznih faktora koji se ne pojavljuju u javnim objavama (kao što su dodaci na plaću, prekovremeni, radni staž, broj djece itd.). Dakle, tvrdnja da Ministarstvo manipulira podacima o plaćama nastavnika najvjerojatnije proizlazi iz nesporazuma oko razumijevanja metodoloških razlika i dodatnih čimbenika koji utječu na iznos plaće. Vidljivo je da postoji nesigurnost među zaposlenima u školama u vezi sa stvarnim iznosima. Jesu li plaće nastavnika inače ‘premale’ u odnosu na one koje MZOM objavljuje, tema je za drugu raspravu koju trebaju voditi sindikati. Stoga, tvrdnje o objavi dezinformacija od strane MZOM-a o prosječnim i medijalnim plaćama nastavnika su većinski netočne.

 

(1) Vidi: Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih. Dostupno na: https://mzom.gov.hr/vijesti/isplata-placa-za-rujan-2024-godine-zaposlenicima-skolskih-ustanova-te-prosjecne-i-medijalne-place-u-kolovozu/6455

(2) Vidi: fina.hr Dostupno na: https://www.fina.hr/javna-tijela/centralizirani-obracun-placa-u-drzavnoj-sluzbi-i-javnim-sluzbama

(3) Vidi: Narodne novine, NN 29/2024. Dostupno na: https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2024_03_29_458.html

(4) Vidi: Narodne novine, NN 22/2024. Dostupno na: https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/full/2024_02_22_354.html

(5) Vidi: Narodne novine, NN 155/2023. Dostupno na: https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2023_12_155_2359.html

(6) Vidi: srednja.hr 2024. Dostupno na: https://www.srednja.hr/novosti/imamo-podatke-koliko-nestrucnih-nastavnika-radi-u-skolama-ali-i-njihov-ukupni-broj-po-zupanijama/

(7) Vidi: Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih. Dostupno na: https://mzom.gov.hr/vijesti/isplata-placa-za-sijecanj-2025-godine-zaposlenicima-skolskih-ustanova-te-prosjecne-i-medijalne-place-u-prosincu/6763

(8) Vidi: Hrvatska enciklopedija. Dostupno na: https://www.enciklopedija.hr/clanak/reprezentativni-uzorak