Caveat emptor: Je li Crni petak u Hrvatskoj poput Crnog petka u ostatku Europske unije?

Crni petak u Hrvatskoj svake godine otvara isto pitanje: je li riječ o stvarnim popustima ili samo dobro upakiranom prividu sniženja? Povijest, mitovi i suvremene prakse otkrivaju puno složeniju priču nego što se čini.

Crni petak

Crni petak je izvorno trgovačka praksa iz SAD-a pri kojoj ne na prvi petak nakon Dana zahvalnosti organiziraju velika i masovna sniženja svih vrsta proizvoda. Nakon 2000. godine praksa Crnog petka postepeno se proširila preko granica SAD-a i sad je redovita u više od polovice država svijeta pa tako i u državama članicama Europske unije. On se odvija i u Hrvatskoj. Svake godine u vrijeme Crnog petka pojave se slutnje, indicije i sumnje u njegovu stvarnost u Hrvatskoj u odnosu na ostatak EU i svijeta.

Povijest Crnog petka

Oko Crnog petka kruže mitovi i lažne informacije. Povremeno se pojavljuje internetska tvrdnja da su trgovci robljem na „Crni petak“ (engl. “Black Friday”) navodno prodavali robove s popustima 1904. godine (Chris Balie, Facebook, 2018.). Nijedan povjesničar, arhiv, ni dokument tog doba to ne potvrđuje. Izraz se u značenju kupovine pojavljuje tek 100 godina nakon ukidanja ropstva. (1), (2) Stvarna povijest Crnog petka nema nikakve veze s rasprodajom robova nego s odnosima na tržištima i s prelaskom kompanija iz „crvenog“ (gubitak) u „crno“ (ostvarivanje dobitka). (3), (4), (5) Ipak, ta tržišna pojava možda ima veze sa stvarnom zavjerom.

„Dana 24. rujna 1869. u Sjedinjenim Državama izbila je panika oko zlata, što je izazvalo financijsku krizu. Panika, koja je postala poznata kao Crni petak, bila je rezultat zavjere između dva investitora, Jaya Goulda, kojem se kasnije pridružio njegov partner James Fisk, i Abela Corbina, sitnog špekulanta koji se oženio Virginijom (Jennie) Grant, mlađom sestrom predsjednika Ulyssesa S. Granta. Osnovali su Zlatni prsten kako bi kontrolirali tržište zlata i podigli cijenu metala na njujorškoj burzi zlata. Skandal se dogodio tijekom Grantovog predsjedništva. Ministar financija, George S. Boutwell, imao je politiku prodaje trezorskog zlata u dvotjednim intervalima za amortizacijski fond za otplatu državnog duga. Uz druge, nestandardne prodaje zlata, ova infuzija gotovine djelovala je na stabilizaciju dolara. Gospodarstvo je prošlo kroz ogromne previranja tijekom Građanskog rata 1861. – 1865. i još nije bilo u potpunosti obnovljeno.

Gould, nadajući se da će iskoristiti Corbinov odnos sa svojim šogorom, predsjednikom Grantom, nagovorio je Corbina da ga upozna s Grantom. Gould i Fisk nadali su se da će im prijateljstvo s predsjednikom pružiti povjerljive informacije o vladinoj politici zlata – pa čak i spriječiti prodaju zlata – i time manipulirati tržištem. To nije uspjelo, jer ih je vlada spriječila, ali je rezultiralo skandalom koji je potkopao i kredibilitet Grantovog predsjedništva i nacionalno gospodarstvo. Gould i Fisk iskoristili su svoje osobne nastupe s Grantom kako bi stekli kredibilitet na Wall Streetu, uz korištenje svojih insajderskih informacija.

Tijekom prvog tjedna rujna, Grantov ministar financija George S. Boutwell primio je pismo od Granta. U njemu mu je rečeno da će prodaja zlata biti štetna za zapadne poljoprivrednike, ideju koju su usadili Gould i Fisk. Boutwell je poništio vlastiti nalog o prodaji velike količine zlata, obustavivši nestandardnu ​​prodaju zlata trezora do kraja mjeseca. Istovremeno, Gould, kojem se sada pridružio Fisk, nastavio je kupovati zlato putem njujorške Zlatne sobe, podižući cijenu zlata. Nakon što je saznao za prirodu njihove sheme, Grant je prvo rekao Corbinu da se riješi svojih zlatnih zaliha prije nego što je 24. rujna naredio ispuštanje 4 milijuna dolara državnog zlata. Grantov potez odmah je snizio cijenu zlata, uništivši utjecaj Zlatnog prstena na tržištu. Uslijedila je panika na Wall Streetu i zemlja je prošla kroz mjesece ekonomskih previranja, iako je nacionalna depresija izbjegnuta. Gould i Fisk angažirali su najbolju dostupnu obranu. Favorizirani od strane sudaca Tweed Ringa, zavjerenički partneri izbjegli su kazneni progon. Vladina istraga iz 1870., koju je vodio kolega republikanac James A. Garfield, oslobodila je Granta svake nezakonite umiješanosti u zavjeru.“ (3)

Suvremena uporaba izraza Crni petak novijeg je datuma i zaista ima veze sa sniženjima raznih proizvoda.

„Najranija poznata upotreba izraza Crni petak za dan nakon Dana zahvalnosti dogodila se u časopisu Factory Management and Maintenance za studeni 1951., a zatim ponovno 1952. Ovdje se odnosio na praksu radnika da se javljaju na bolovanje dan nakon Dana zahvalnosti kako bi imali četverodnevni vikend. Međutim, čini se da se ova upotreba nije primila. Otprilike u isto vrijeme, izrazi Crni petak i Crna subota počeli su se koristiti u policiji u Philadelphiji i Rochesteru kako bi opisali gužve i prometne gužve koje su pratile početak božićne sezone kupovine. Godine 1961. grad i trgovci Philadelphije pokušali su poboljšati uvjete, a stručnjak za odnose s javnošću preporučio je preimenovanje dana u Veliki petak i Velika subota, ali ti su izrazi brzo zaboravljeni.

Upotreba izraza širila se polako, prvi put se pojavljujući u The New York Timesu 29. studenog 1975., u kojem se još uvijek odnosi posebno na najprometniji dan u godini s najvećom količinom kupovine i prometa u Philadelphiji. Iako je ubrzo postao rašireniji, The Philadelphia Inquirer je 1985. izvijestio da trgovci u Cincinnatiju i Los Angelesu još uvijek nisu bili svjesni tog izraza.“ (4)

Sadašnjost Crnog petka u Hrvatskoj i ostatku Europske unije

Od 2008. Crni petak se počeo pojavljivati kao dan sniženja izvan SAD-a (Kanada, Meksiko, EU itd.). Ponegdje su sniženja rastegnuta s prvog petka nakon Dana Zahvalnosti na cijeli tjedan koji je tako postao Crni tjedan. Između 50 i 60% država svijeta danas sudjeluje u Crnom petku (nazivi variraju, ali su prakse skoro identične). (6)

„Jedno objašnjenje za širenje Crnog petka je globalizacija, paralelna s porastom društvenih mreža od kasnih dvadesetih godina. Današnji potrošači, posebno kupci generacije Z, odmah su svjesni što je u trendu u bilo kojem trenutku, bilo gdje na Zemlji.“ (6)

Prosječna sniženja na Crni petak u SAD-u i u EU su između 20 i 50%, a najčešće 28 do 38%. Sniženja u Hrvatskoj barem prema istaknutim sniženim cijenama uglavnom prate taj trend. No, u Hrvatskoj se pojavljuju i radikalna sniženja koja su od 50 do 80%. (7)

Ovdje se često rabi izraz „SNIŽENJE do 50%“ pri čemu je lingvistički trik u riječi „do“. Čak i ako je cijena i samo jednog proizvoda snižena za 50% dok je prosjek sniženja zamislimo 15% još uvijek je istina da je „sniženje do 50%“ iako to vrijedi za samo jedan proizvod. No, prosječno sniženje sugerira da se ovdje radi u najmanju ruku o prešućivanju potpune istine. Uz lingvistički trik uporabom riječi „do“ postoji i grafički, tj. dizajnerski trik pri čemu je riječ „do“ često tiskana vrlo malom veličinom slova, a postotak vrlo velikom veličinom.

Uz radikalna sniženja postoje i klasični modeli lažnih sniženja. Iako neki proizvodi (pogotovo obuća i odjeća jer brzo ulaze i izlaze iz mode pa ih proizvođači rasprodaju) mogu biti zaista toliko sniženi, ipak su takva sniženja često lažno oglašavanje, tj. manipuliranje s cijenom, točnije s popustom. Trik je opće poznat. Cijena se postepeno neopravdano podiže prije sniženja (ili Crnog Petka) npr. s 50 eura do 90 eura, a zatim se za vrijeme sniženja oglasi kako je na djelu sniženje od 30%, tj. s 90 na 60 eura, a to je de facto više od početne cijene. (8)

U Hrvatskoj postoje konstantne sumnje na lažna sniženja usprkos sve strožoj regulaciji tih trgovačkih praksi (bilo da se radi o izvanrednim ili cikličkim sniženjima kao što je Crni petak). (9) Osobni utisci pojedinačnih kupaca se razlikuju, ali svakako se svake godine pojavljuju oni koji ukazuju na to kako je Crni petak u Hrvatskoj neka vrsta obmane jer sniženja nisu niti blizu prosjeku u EU ili SAD-u. (10), (11), (12)

„Mnogi su kritizirali neznatne popuste, jedan je korisnik napisao: “Doslovno skoro ništa, 8% popusta na tablet….”, što sugerira da nije bio oduševljen popustima. Drugi korisnik je bio još oštriji, izjavivši: “Kod nas je Black Friday mamac za budale.” Treći je napisao: “Meni je taj Black Friday kao i svaki običan dan, nema velike razlike.” “Ne. Jučer prošao cijeli City Center i na kraju kupio samo kapu koja i nije bila na akciji… Većina stvari koje sam htio nisu ni bile na akciji, a poneke su bile na tako niskom popustu da nema smisla kupiti”, požalio se još jedan korisnik.“ (9)

Na razini EU više od 50% kupaca misli da se pri sniženjima radi o lažnim sniženjima. (13)

Prema istraživanju koje je predstavila hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu Biljana Borzan u 2024., 72 % građana izjavilo je da je naišlo na “lažno sniženje”. (14) U novijim izjavama (2025.) Borzan kaže da ih je — po onome što su potrošači prijavljivali — 94,4 % naišlo na lažna sniženja. (15) Iz izvješća za cijelu EU (gdje je i Hrvatska), na online prodaji, oko jedna četvrtina popusta tijekom Black Friday-a (25%) bila je lažna ili neusklađena sa zakonima o referentnoj cijeni. (16)

No, ne postoji javno dostupan kontinuirani “ranking’” zemalja po postotku lažnih sniženja – statistike dolaze iz pojedinih kampanja (poput Black Friday sweepa), istraživanja potrošača, i izvješća udruženja potrošača. Stoga, usprkos slutnjama (intervjuirani potrošači) i parcijalnim istraživanjima tržišta (kako tvrdi Borzan) ne možemo tvrditi da postoje razlike u vrsti, a ne u stupnju između RH, EU i SAD-a.  Kontrole i “sweeps” tipično obuhvaćaju dio (online) trgovine, ne sve, pa rezultati ne predstavljaju nužno cijelo tržište. Državni i nacionalni izvori rijetko objavljuju redovite, ažurirane statistike o prekršajima, ali, često su to pojedinačne objave, preporuke, priopćenja. “Lažno sniženje” se manifestira raznoliko: od podizanja cijene prije popusta, preko nejasnog prikaza referentne cijene, do netransparentnog dodatnog troška — zbog toga praćenje i kvantificiranje zahtijeva sustavan monitoring kojeg uglavnom nema.

Zaključak

Zaključno možemo samo reći kako je vjerojatno točno da je Crni petak u Hrvatskoj poput onog u SAD-u i EU. Sličnosti su veće nego razlike. Sličnosti se svode na to da se Crni petak zaista odvija i da postoje sniženja. Razlike se svode na to da postotak sniženja vjerojatno prosječno nije jednak prosjeku sniženja u SAD-u i u ostatku EU, iako nije daleko i da u Hrvatskoj vjerojatno ima nešto više lažnih sniženja nego u EU i SAD-u. Ovdje svakako treba reći da su kupci u ostatku EU i SAD-u puno informiraniji o cijenama (i drugim svojstvima) proizvoda i da ih je puno teže prevariti cjenovnim trikovima, neistinama, lažima i prijevarama pa su samim time i ipak nešto odgovorniji. U Hrvatskoj se tek razvijaju organizirane skupine kupaca koje pokazuju viši stupanj znanja i informiranosti o proizvodima pa su samim time i odgovorniji.

Izvori

(1) Wazer, C. (2024) „Everyone Calls the Day After Thanksgiving ‘Black Friday.’ Why?“, Snopes, URL.

(2) Curet, M. (2021) „Black Friday did not originate with the sale of enslaved people“, PolitiFact, URL, Tomičić, L. (2024) „„Crni petak“ nije dobio naziv po danu kada su se prodavali robovi po sniženoj cijeni“, Točno tako, URL.

(3) N.N. (2025) „Black Friday (1869)“, Wikipedia, URL.

(4) N.N. (2025) „Black Friday (shopping)“, Wikipedia, URL.

(5) N.N. (2023) „Zašto se zove baš Crni Petak?“, Index, URL.

(6) Bird, J. (2023) „‘Le Black Friday’: How An American Tradition Spread Around The World“, URL.

(7) N.N. (2025) „What is the average discount offered on Black Friday?“, Red Stag Fulfillment, URL.

(8) Martinović, M., Eterović, P. (2016) „Etički problemi vezani uz čimbenike marketinškog spleta“, u: Jalšenjak, B., Krkač, K. (2016) Poslovna etika, korporacijska društvena odgovornost i održivost, Zagreb: MATE d.o.o., str. 415-448.

(9) N.N. (2024) „”Kod nas je to obična prevara”: Hrvati dijele što su kupili za Crni petak“, Index, URL.

(10) Gupta, A. (2023) „Deceptive advertising, regulation and naive consumers“, International Journal of Industrial Organization, Volume 91, 103026, ISSN 0167-7187, https://doi.org/10.1016/j.ijindorg.2023.103026, URL.

(11) Keller, A., Vogelsang, M., Totzek, D. (2022) „How displaying price discounts can mitigate negative customer reactions to dynamic pricing“, Journal of Business Research, Volume 148, Pages 277-291,

ISSN 0148-2963, https://doi.org/10.1016/j.jbusres.2022.04.027, URL.

(12) Boush, D. M., Friestad, M., Wright, P. (2009) Deception In The Marketplace. The Psychology of Deceptive Persuasion and Consumer Self-Protection, Oxford: Routledge.

(13) YouGov (2024) „Deceptive deals or real savings? 51% of consumers say brands regularly float fake discounts“, URL.

(14) HINA Portal.hr (2024) „Borzan: Gotovo tri četvrtine građana naišlo na lažna sezonska sniženja“, Portal.hr, URL.

(15) HINA/AMŠ (2025) „Borzan: Gotovo 95 posto građana je naišlo na lažna sniženja“, HRT, URL.

(16) European Commission (2025) Sweeps, URL.

Problem kolica u supermarketima (trolley problem)

Usporavaju li trgovci namjerno kupce u supermarketima tako što oštećuju kotačiće na kolicima?

Prof. dr. sc. Kristijan Krkač

Kolica za kupovinu u supermarketima su poznat predmet koji ne treba posebno opisivati. Iako su prva kolica u dućanima uvedena još 1930-ih u SAD-u, patentirana su tek 1949. godine. (1) Do danas su kolica postala prepoznatljiv ne samo predmet nego i simbol kupovine u dućanima i supermarketima. No, pojavilo se pitanje – Zašto su kolica u supermarketima često pokvarena na način da im se jedan ili više kotačića neispravno rotira ili je blokiran? Jedan od ponuđenih odgovora glasi – To je namjerna prijevara trgovaca kako bi se kupci dulje zadržali u prodavaonici i kupovali više. Je li tome zaista tako?

Sabotaža kolica od strane trgovaca?

Kaldinov, I. (2025) u članku „Kako supermarketi namjerno usporavaju kupce: Tajna neispravnih kotača na kolicima“ (Fenix Magazin) piše između ostalog i sljedeće: „Gotovo svatko se tijekom kupovine barem jednom živcirao zbog kolica koja se mogu gurati samo s naporom – ili zato što im se kotači blokiraju, ili zato što ne idu u smjeru kojim ih gurate.“ (…) „Ovo se krije iza „pokvarenih“ kotača. Pomoću naizgled pokvarenih kolica trgovci žele postići da se kupci sporije kreću kroz trgovinu i češće zastaju. Te kratke pauze dovode do toga da kupci pažljivije pogledaju robu na policama – i možda se odluče za kupnju, umjesto da samo brzo prođu kroz trgovinu.“ (…) „Osim toga, neki trgovci u kotače kolica za kupovinu ugrađuju zaštitu od krađe, blokadu kretanja ili blokadu upravljanja. Funkcionira ovako: na ulazima i izlazima iz trgovina često se nalaze posebni tepisi preko kojih kupci moraju proći. Mnogi misle da su ti tepisi tu kako bi pokupili prljavštinu s cipela i tako očuvali čistoću trgovine – i to jest djelomično točno. Ali neki od tih tepiha dodatno imaju ugrađene metalne pruge. Kada kolica pređu preko njih, aktivira se blokada kotača. To znači da se kolica više ne mogu izvesti iz trgovine ili s parkirališta. U potonjem slučaju, kolica se još mogu pogurati do automobila kako bi se roba stavila u prtljažnik, ali s parkirališta više ne mogu van. Naime, na granici parkirališta u tlo su ugrađene magnetske trake. Kada kolica pređu preko tih traka, kotači se potpuno blokiraju. Kolica se tada mogu gurati samo velikom silom. Kod nekih modela kotači se čak nakose tako da se kolica mogu gurati samo u krug.“ (2)

Ključan dio navoda je sljedeći: „Pomoću naizgled pokvarenih kolica trgovci žele postići da se kupci sporije kreću kroz trgovinu i češće zastaju.“ (vidi 1). Pitanje je radi li to trgovci namjerno ili se kolica kvare iz drugih razloga? Mišljenje kako se radi o sabotaži kotača kolica od strane trgovaca podržava Wiak, K. (2025) u tekstu: „Iza kolica: otkrivene psihološke smicalice supermarketa“ u kojem između ostalog piše sljedeće:

„ Već prije ulaska u trgovinu susrećete se s prvim taktikama. Dočekuju vas redovi kolica – često veća nego što je potrebno, ali nedostatak manjih alternativa tjera vas da ih koristite. Štoviše, neka kolica imaju problema s kotačima – klimaju se, blokiraju se ili se ne kreću glatko. Ovo nije slučajno. Sporijim kretanjem između polica trgovina dobiva od samog početka.“ (…) „Sporiji hod kroz trgovinu osigurava da vam više proizvoda zapne za oko. Na kraju svakog prolaza nalaze se atraktivne promotivne ponude, a posebno su primamljivi popusti. Posljedično, kolica se brzo popune artiklima koji izvorno nisu bili na popisu za kupovinu jednostavno zato što se čine kao dobra ponuda. Nadalje, velika kolica izgledaju gotovo prazno, što nas potiče da dodamo još proizvoda.“ (3)

Wiak navodi i druge poznate psihološke trikove kojima se koriste trgovci, npr. supermarketi često nemaju nikakvih prozora, nemaju satova na zidovima kako bi nagnali kupce da kupuju što duže i kupe što više. Također često je u prostoru lagana opuštajuća glazba, nerijetko se ispuštaju i mirisi koji potiču na kupnju i sl. No, svi su ti trikovi trgovaca dobro poznati i istraženi.

Ilustracija 1.: Kolica za kupovinu s dva koša, izvorni dizajn Orle Watsona, 1949. godina

(Izvor: Wikipedia, slobodna uporaba)

 

Redoviti kvarovi kolica uzrokovani (nepravilnim) korištenjem?

Nasuprot urbanom mitu postoje i druga prihvatljivija pojašnjenja kvarova kotača na kolicima u supermarketima. Rothenberg, E. (2024) u članku „Zašto su kolica za kupovinu uvijek potrgana?“ piše između ostalog sljedeće:

„Stari urbani mit tvrdi da trgovci na malo kolica namjerno čine nezgrapnim kako bi usporili vaše kretanje niz prolaz, u nadi da će vam skrenuti pozornost na više robe. Ali nacionalna frustracija nije djelo majstora poslovne psihologije.“ (…) „Notorno ratoborni kotači zapravo nastaju opetovanim udarcima kojima su kolica za kupnju često izložena, objasnio je Alex Poulos. Poulos je direktor prodaje za R.W. Rogers, koji opskrbljuje tisuće kolica za kupnju.“ (…) „Vjerojatnije je da će kolica u trgovinama mješovitom robom imati kolica s klimavim kotačima nego kod drugih vrsta trgovaca, poput trgovina odjećom ili drogerija, gdje kolica ne napuštaju toliko često trgovinu; roba se obično nosi u vrećici ili dvije. To je zato što su mnogo češće izloženi vremenskim nepogodama, a šteta od okoliša utječe na kotače. Primarni krivac, međutim, često nije sam kotač, već način na koji je pričvršćen za kolica. Tijekom vremena, vukući kolica kroz neravna parkirališta, hrvajući ih preko praga ulaza i izlaza iz trgovine i tjerajući ih gore-dolje niz rubnik, iskrivljuje se kotačić, metalni komad koji pričvršćuje mehanizam kotača za tijelo kolica, rekao je Poulos za CNN.“ (4)

Mnogi izvori od kojih neki nisu napisani od strane proizvođača kolica (5) sugeriraju redovite i razumljive kvarove kolica, napose kotačića. Primjerice sljedeći tekst.

„Prilikom korištenja trgovina mješovitom robom i velikih supermarketa često ćete se susresti s problemima kao što su poteškoće s guranjem kolica za kupnju, podrhtavanje okvira, poteškoće s upravljanjem itd., a sve su uzrokovane problemima s kotačićima. Moguće je da su varovi između kotača i tijela labavi, ležaju kotača nedostaje podmazivanje ili je čak plastični kotač slomljen. Ova situacija uvelike utječe na iskustvo kupaca u kupnji. Ovaj problem možete pokušati riješiti zatezanjem, čišćenjem i podmazivanjem kotača, ponovnim zavarivanjem odvojene pozicije itd.“ (6).

Zaključak

Tekstovi koji, s jedne strane, ponavljaju urbani mit ne navode dvije presudne stvari za svoj argument o tome da trgovci namjerno kvare kotačiće kolica. Prva stvar je koliko je zaista kolica pokvareno u odnosu na sva raspoloživa u nekom trenutku? Te tvrdnje nema i ocjena „često“ nema dokaza. Druga stvar je kvare li zaista trgovci kolica, tj. postoji li bilo kakav fizički dokaz toga? Niti tog odgovora nema. Ovdje se svodi na urbani mit i vjerojatno subjektivan doživljaj kupaca koji mogu u par kupovima svaki put naići na pokvarena kolica. Tekstovi koji, s druge strane, govore o nepravilnoj uporabi kolica od strane kupaca, zatim o mogućim kvarovima kolica i sl. podosta su uvjerljivi. Nije nemoguće kako proizvođači proizvode kolica koja se lako kvare kako bi ih što više prodali trgovcima, no za to nema dokaza. Situacija je takva da pod dostupnim dokazima prednost treba dati onima koji govore o nepravilnoj uporabi kolica, o kvarovima i neodržavanju kolica. No, kako je općepoznato da se trgovci koriste raznim strategijama smještanja proizvoda i usluga, de facto trikovima (7) kako bi potakli kupce da kupuju više tijekom što duljeg razdoblja nije nemoguće da se koriste i trikovima s kolicima. (8) Zbog navedenog potrebno je reći da je tvrdnja o tome da trgovci namjerno kvare kotačiće kolica ne potpuno netočna, ali ipak većinski netočna.

Krajnje napomene:

(1) Wikipedia (2025) Shopping Cart, URL: https://en.wikipedia.org/wiki/Shopping_cart (Pristupljeno: 08/04/2025).

(2) Kaldinov, I. (2025) „Kako supermarketi namjerno usporavaju kupce: Tajna “neispravnih” kotača na kolicima“ Fenix Magazin, Neovisni hrvatsko – njemački medij (objavljeno: 07/04/2025),

Unabhängiges kroatisch – deutsches Online Portal https://fenix-magazin.de/kako-supermarketi-namjerno-usporavaju-kupce-tajna-neispravnih-kotaca-na-kolicima/, taj tekst prenijela je i Slobodna Dalmacija (Pristupljeno: 08/04/2025).

(3) Wiak, K. (2025) „Iza kolica: otkrivene psihološke smicalice supermarketa“, URL: https://www.msn.com/en-ie/money/technology/behind-the-trolleys-supermarkets-psychological-ploys-revealed/ar-AA1xfiBs (Pristupljeno: 08/04/2025).

(4) Rothenberg, E. (2024) „Zašto su kolica za kupovinu uvijek potrgana?“, CNN, URL: https://edition.cnn.com/2024/02/17/business/shopping-carts-wonky-wheel-explained/index.html#:~:text=The%20notoriously%20combative%20wheels%20are,subject%20to%2C%20explained%20Alex%20Poulos(Pristupljeno: 08/04/2025).

(5) SOS Retail Sales (2025) URL: https://sosretailsales.com.au/why-are-shopping-trolleys-difficult-to-manoeuvre.php (Pristupljeno: 08/04/2025).

(6) NN „Common Shopping Cart Maintenance Problems“ URL: https://shopfittingmanufacturer.com/shopping-cart-maintenance-problems/(Pristupljeno: 08/04/2025).

(7) Vidi: Gajanayake, R., Gajanayake, S., Surangi, H. (2011), „The impact of selected visual merchandising techniques on patronage intentions in supermarkets“, International Conference on Business and Economic Research, p. 1130–1165; Browne, Karen (2010). „Trolley Psychology: Choice unlocks the psychological secrets of the supermarket and shows you how to avoid spending more than you mean to“. Australian Consumer’s Association Choice Magazine (4): 60; Aghazedah, S 2005, “Layout strategies for some of the operations”, Management Research News, vol. 28, no. 10, pp. 31–46. Retrieved 8 May 2012, Business Source Complete, EBSCO host (URL: https://www.researchgate.net/publication/238326610_Layout_strategies_for_retail_operations_A_case_study); Groeppel-Klein, Andrea; Bartmann, Benedikt (2009). “Turning Bias and Walking Patterns: Consumers’ Orientation in a Discount Store”. Marketing ZFP. 31 (JRM 1): 43–56. doi:10.15358/0344-1369-2009-JRM-1-43; Bezawada, R Balachander, S Kannan, PK Venkatesh, S 2009, “Cross-Category Effects of Aisle and Display Placements: A Spatial Modeling Approach and Insights”, Journal of Marketing, vol. 73, no. 3, pp. 99–117, 3 May 2012, Business Source Complete.

(8) Nastavak uz napomenu (7), vidi: Baldwin, J. (2023) „Supermarket psychology: Tactics to get you to spend more“, Choice, URL: https://www.choice.com.au/shopping/everyday-shopping/supermarkets/articles/supermarket-sales-tricks, Aston, B. (2025) 17 Retail Marketing Books To Attract More Customers In 2025, The Retail Exec, URL: https://theretailexec.com/marketing/best-retail-marketing-books/ (Pristupljeno: 09/04/2025).

Pomažu li ili štete detoks sokovi?

Detoks sokovi kao dijetalno pripravci često se oglašavaju kao potpuno zdravi, djelotvorni i uspješni.

Autor: Prof. dr. sc. Kristijan Krkač

Detoks sokovi (podvrsta detoks programa koji obuhvaća tablete, hranu, programe dijete itd.) kao dijetalno pripravci često se oglašavaju kao potpuno zdravi, djelotvorni i uspješni. Broj takvih oglasa vrlo je velik (vidi Tablicu niže). (1) Sokovi za detoks su prirodne mješavine voća i povrća koje se konzumiraju kako bi pomogle tijelu u procesu detoksikacije, odnosno uklanjanju nakupljenih toksina i štetnih tvari. Konzumiraju se svježi, najčešće u obliku tekućine, kako bi se olakšala apsorpcija hranjivih tvari i pružila hidratacija organizmu.

“Detoks” ili detoksikacija označava proces čišćenja organizma od štetnih tvari i toksina koji se nakupljaju zbog izloženosti zagađenju, nezdravoj prehrani i stresu. Sokovi se u detoks planovima koriste kao glavni izvor hranjivih tvari tijekom određenog razdoblja, zamjenjujući čvrstu hranu. Popularnost sokova za detoks narasla je zbog povećane svijesti o zdravlju i želje za bržim načinima poboljšanja općeg stanja organizma. Ovdje je cilj analizirati i procijeniti prednosti i nedostatke konzumacije sokova za detoks i odgovoriti na pitanje radi li se o lažnom oglašavanju i o štetnim dijetalnim pripravcima. Na temelju prikupljenih informacija, bit će moguće donijeti informirane zaključke o učinkovitosti i sigurnosti korištenja sokova za detoks.

S obzirom da većina oglasa za detoks sokove obećava samo pozitivne učinke bez rizika ili negativnih učinaka, a što se ovdje istražuje pod slutnjom lažnog oglašavanja i da tih oglasa ima jako puno, ovdje ćemo navesti samo nekoliko slučajno odabranih među prvih 100 poveznica koji su se pojavili na tražilici Google (istraživanje je provedeno 20/03/2025). Na 100 pregledanih izvora samo 3 su uključivala kritiku detoks sokova i spominjanje nepostojećih učinaka koji se obećavaju korištenjem. Uz to, samo 4 izvora točno su navodili samo učinak naglog mršavljenja koji je točan i nisu navodili nikakve druge učinke. Ako izuzmemo tih 7 izvora to znači sa se od prvih 100 čak 93 sastoji u tome da se obećavaju učinci za koje se može slutiti kako nemaju medicinskih i kliničkih dokaza. To istraživanje ponovljeno je na sljedećih 100 izbora nakon prvih 100 i broj onih koji obećavaju učinke za koje nema dokaza bio je 92. To je temelj za pretpostavku da je najmanje 9 od 10 ili 90% oglasa za detoks sokove takvo da predstavlja lažno oglašavanje. U tablici koja ovdje slijedi radi ilustracije smo dali prvih 10 izvora s citatima (masnije otisnuto).

Link Naslov internetske stranice ili portala Citat pod rubrikom detoks soka na internetskoj stranici ili portalu
(a) Juicefast „Juicefast detox sokovi i zdravi obroci ti pružaju prečicu za gubitak kilograma i izgradnju mišića.“
(b) Juicebox „DETOX ili detoksikacija ili čišćenje hladno prešanim sokićima je post s ciljem uklanjanja štetnih toksina iz tijela.“
(c) Net.hr „Zagovornici detoksikacije sokom tvrde da ova dijeta pomaže u promicanju prirodnih procesa čišćenja tijela.“
(d) PRIRODNISOKOVI.hr „Detoksikacijom ili minimiziranjem toksina koje vaše tijelo mora prerađivati, dajete jetri potreban prostor za ponovnu obradu tih toksina.“
(e) SPAR „Iako se može činiti da je detoksikacija ili post trend novijeg datuma, zapravo je riječ o drevnom postupku čišćenja organizma.“
(f) TAKE NATURAL Juice „Detox programi se upotrebljavaju kada se želi „očistiti” i „odmoriti” organizam od krute hrane, toksina i unosa nekvalitetnih namirnica.“
(g) GREEN ON „Tako odmarate svoj probavni sustav, jer nema procesa probavljanja krute hrane. Što nam omogućava da se energija koja bi se koristila za probavu, koristi za obnovu, detoxikaciju, jačanje i regeneraciju cijelog organizma. Detox je preporučljiv i kod raznih bolesti, upravo zato, jer omogućava tijelu da se odmori.“
(h) Sensilab „Podignite svoju detoks rutinu na višu razinu s Hepafarovim napitkom za detoks jetre! Ovaj ukusni napitak potiče detoksikaciju cijelog tijela, održava zdravu jetru i pospješuje metabolizam tijekom cijele godine.“
(i) Pharmeria „Detoksikacija tijela je važna za uklanjanje toksina iz tijela, poboljšanja probave i općeg zdravlja. Sokovi za detoksikaciju su puni vitamina, minerala i antioksidansa koji pomažu u borbi protiv slobodnih radikala u tijelu.“
(j) Pravo zdravo „Detoksikacijom ili minimiziranjem toksina koje vaše tijelo mora prerađivati, dajete jetri potreban prostor za ponovnu obradu tih toksina. Nakon prerade otpuštaju se u limfni sustav, bubrege i krv kako bi se eliminirali.“

Izvori odnosno linkovi iz gornje tablice: (a), (b), (c), (d), (e), (f), (g), (h), (i), (j).

Prednosti sokova za detoks

Sokovi za detoks bogati su antioksidansima, vitaminima i mineralima što pomaže u jačanju imunološkog sustava i općem zdravlju. Ovo je posebno korisno za osobe koje žele poboljšati prehrambene navike bez potrebe za unosom velikih količina hrane. Sokovi za detoks imaju visoki udio vode, što doprinosi boljoj hidrataciji tijela. Hidratacija je ključna za održavanje optimalnih tjelesnih funkcija, uključujući pravilno funkcioniranje probave i cirkulacije. S obzirom na sadržaj antioksidansa u sokovima, poput flavonoida i vitamina C, sokovi za detoks mogu pomoći u smanjenju oksidativnog stresa i upala u tijelu. To može imati pozitivan učinak na kožu, poboljšavajući njezinu elastičnost i smanjujući simptome poput akni ili upala. Između ostalog, jedan od razloga zašto su sokovi kao dio detoks programa popularni, jer mogu pomoći u čišćenju organizma, uklanjanju nakupljenih štetnih tvari i smanjenju opterećenja na probavni sustav. Sokovi za detoks često sadrže visok udio vlakana, vitamina i minerala koji mogu pomoći u poboljšanju probave i poticanju metabolizma. To se, primjerice, pokazalo u studiji Huber R. et al. (2003) (2) koja istražuje učinke sokovnog posta na metabolizam lipida, gdje su sudionici nakon tjednog sokovnog posta imali poboljšanja u lipidnom profilu.

Nedostatci sokova za detoks

Načelno je za detoks dijete utvrđeno da ne pomažu, ali ne i specifično za detoks sokove koji se sastoje često od prirodnih sastojaka koje je moguće kupiti i pripraviti sokove samostalno bez nadzora nutricionista ili liječnika. (3)

Pogledajmo niz nedostataka detoks sokova.

1) Nedostatak esencijalnih makro i mikronutrijenata

Sokovne dijete karakterizira eliminacija ključnih makronutrijenata, osobito proteina i zdravih masti, koji su neophodni za održavanje homeostaze i funkcije organizma. Unos proteina esencijalan je za sintezu enzima, neurotransmitera i imunoloških komponenti, dok masti sudjeluju u apsorpciji lipofilnih vitamina (A, D, E, K) i održavanju integriteta staničnih membrana. Odsutnost ovih nutrijenata može dovesti do katabolizma mišićnog tkiva, smanjenja bazalnog metabolizma i kompromitacije imunološke funkcije. (3)

2) Negativan utjecaj na crijevnu mikrobiotu

Crijevna mikrobiota igra ključnu ulogu u imunološkoj homeostazi, metabolizmu i sintezi kratkolančanih masnih kiselina poput butirata, koji podržava funkciju enterocita i održava integritet crijevne barijere. Sokovne dijete, budući da su siromašne prehrambenim vlaknima, smanjuju unos supstrata potrebnih za fermentaciju u debelom crijevu, što može dovesti do smanjenja populacije korisnih bakterija i povećanja oportunističkih patogena povezanih s upalnim procesima.

3) Kratkoročni gubitak tjelesne mase i metaboličke posljedice

Većina težine izgubljene tijekom sokovnih dijeta posljedica je gubitka vode i glikogenskih rezervi, a ne oksidacije masti. Ograničen unos kalorija inducira adaptivne odgovore u obliku smanjenja razine leptina i povećanja kortizola, što dugoročno može rezultirati metaboličkom adaptacijom i povećanom sklonošću re-pohranjivanju masti nakon prestanka restriktivne dijete. (3)

4) Povećanje glikemijskog opterećenja i metabolička disfunkcija

Sokovi od voća i povrća, iako bogati vitaminima i antioksidansima, imaju visok glikemijski indeks zbog odsutnosti vlakana koja usporavaju apsorpciju glukoze. To može rezultirati naglim porastom glikemije, hipersekrecijom inzulina i posljedičnom reaktivnom hipoglikemijom, što može potaknuti osjećaj umora, vrtoglavice i povećanu glad. Dugoročno, ovakvi metabolički stresori mogu povećati rizik za razvoj inzulinske rezistencije i dijabetesa tipa 2. (3)

5) Odsutnost dugoročnih adaptacija i održivosti 

Za trajnu modulaciju metabolizma i smanjenje rizika od kroničnih bolesti, prehrambene intervencije trebale bi biti dugoročno održive i temeljene na znanstveno utemeljenim principima. Sokovne dijete ne potiču promjenu prehrambenih navika, niti osiguravaju optimalan omjer makro i mikronutrijenata. Alternativno, prehrana bogata cjelovitim namirnicama, vlaknima, polifenolima i zdravim mastima podržava detoksikacijske procese u jetri putem faza I i II biotransformacije. (3)

 

Znanstvena analiza i budućnost prirodne detoksikacije

Ideja sokovnih detoksikacijskih dijeta temelji se na pretpostavci da tijelo treba vanjsku pomoć za eliminaciju toksina. Međutim, dostupni znanstveni dokazi ne podupiru tvrdnje da kratkotrajni postovi ili isključiva konzumacija voćnih i povrtnih sokova imaju značajan učinak na detoksikaciju organizma. Umjesto toga, prirodni mehanizmi detoksikacije – uključujući funkciju jetre, bubrega, crijeva i kože – kontinuirano rade na neutralizaciji i eliminaciji potencijalno štetnih tvari. Održavanje njihovog optimalnog funkcioniranja zahtijeva dosljedne prehrambene i životne navike, a ne kratkotrajne, ekstremne režime.

 

Znanstveno utemeljene strategije za podršku prirodnoj detoksikaciji

1) Uravnotežena prehrana

Prekomjeran unos kalorija i ultraprocesiranih namirnica povećava oksidativni stres i nakupljanje lipofilnih toksina u masnom tkivu. Fokus na prehranu bogatu povrćem, voćem, cjelovitim žitaricama i nemasnim proteinima osigurava ključne nutrijente za faze I i II detoksikacije u jetri.

2) Kontrola unosa toksina

Biranje organskih namirnica može smanjiti izloženost pesticidima i teškim metalima. Pravilna hidracija (uz filtriranje vode) podržava funkciju bubrega i eliminaciju topivih spojeva. Metabolička fleksibilnost kroz vremenski ograničenu prehranu (engl. intermittent fasting). Periodični post može aktivirati autofagiju, proces kojim stanice recikliraju oštećene komponente. Održavanje 12-satnog posta između večere i doručka može optimizirati metaboličke procese.

3) Fizička aktivnost i termoregulacijski procesi

Vježbanje potiče cirkulaciju, eliminaciju metaboličkog otpada i poboljšava funkciju limfnog sustava. Znojenje (putem vježbanja ili saune) može pomoći u uklanjanju određenih toksina poput teških metala.

4) Ograničavanje nepotrebnih dodataka prehrani

Neki suplementi mogu dodatno opteretiti organizam, osobito ako nisu regulirani ili sadrže teške metale. Optimizacija crijevne mikrobiote. Prehrana bogata vlaknima podržava fermentaciju u debelom crijevu i produkciju kratkolančanih masnih kiselina koje moduliraju upalne procese i jačaju crijevnu barijeru. Izbjegavanje štetnih kemikalija u kozmetičkim proizvodima. Koža je najveći organ i može apsorbirati toksine iz losiona, šminke i sredstava za njegu tijela. Provjera sastava proizvoda može smanjiti opterećenje tijela štetnim kemikalijama.

 

Zaključak 

Na temelju dostupne znanstvene literature i istraživanja, može se zaključiti da detoksikacijske dijete temeljene na sokovima nemaju čvrstu znanstvenu potporu u pogledu eliminacije toksina iz organizma ili dugoročnog poboljšanja zdravlja. Iako kratkotrajni postovi, uključujući one bazirane na sokovima, mogu dovesti do privremenog gubitka tjelesne mase i određenih metaboličkih promjena, ne postoji jasan dokaz da oni poboljšavaju funkciju jetre, bubrega ili crijeva u procesu detoksikacije.

Istraživanja (Huber et al., 2003) (2) sugeriraju da sokovni post može utjecati na lipidni metabolizam, ali dugoročni učinci ostaju nejasni. Studija Walforda i suradnika (1999) (4) o ekstremnoj kalorijskoj restrikciji pokazala je određene fiziološke prilagodbe, no takvi režimi mogu nositi i zdravstvene rizike. Nadalje, istraživanje Lustiga i suradnika (2012) (5) ističe štetne učinke visokog unosa fruktoze, što je posebno relevantno za sokovne dijete koje često sadrže velike količine voćnih šećera.

Osim nedostatka znanstvenih dokaza za tvrdnje o eliminaciji toksina, ovakve dijete mogu imati i negativne učinke na organizam. One često ograničavaju unos proteina, zdravih masti i vlakana, što može narušiti funkciju crijevne mikrobiote i metabolizma. Nadalje, detoksikacijske dijete često zanemaruju prirodne sposobnosti tijela za eliminaciju toksina putem jetre, bubrega i crijeva, koje se optimalno odvijaju kroz uravnoteženu prehranu i zdrav životni stil. Iako detoksikacijski sokovi mogu imati određene kratkoročne učinke, ne postoje uvjerljivi dokazi da dugoročno poboljšavaju zdravlje ili značajno doprinose procesu eliminacije toksina. Zbog toga je tvrdnja da detoks sokovi pomažu većinski netočna i radi se o lažnom oglašavanju, a vjerojatno i o štetnim procedurama. (6)

Krajnje napomene:

(1) Vidi: https://juicefast.hr, https://juicebox.hr/kategorija-proizvoda/detoks/, https://net.hr/magazin/kuhinja-i-recepti/detoks-sokovi-c06d2d78-32d1-11ef-b218-b6370dd2b410, https://www.spar.hr/dobar-tek/dobro-je-znati/lifestyle/ciscenje-organizma-vodic-za-post-na-sirovim-sokovima-i-smoothiejima (Pristupljeno: 18/03/2025). Ovakvih je stranica s oglasima za detoks sokove nebrojeno.

(2) Vidi: Huber R, et al. (2003) „Effects of one week juice fasting on lipid metabolism: a cohort study in healthy subjects“, Forsch Komplementarmed Klass Naturheilkd 2003;10:7-10, URL: https://karger.com/fkm/article-abstract/10/1/7/353188/Effects-of-One-Week-Juice-Fasting-on-Lipid, (Pristupljeno: 18/03/2025).

(3) Vidi: HINA (2023) Djeluje li doista detoksikacija organizma? Stručnjakinja otkriva istinu, Index, URL: https://www.index.hr/fit/clanak/djeluje-li-doista-detoksikacija-organizma-strucnjakinja-otkriva-istinu/2515951.aspx, (Pristupljeno: 18/03/2025).

(4) Vidi: Walford RL, et al. (1999) „Physiologic changes in humans subjected to severe, selective calorie restriction for two years in biosphere 2: health, aging, and toxicological perspectives“, Toxicol Sci 1999; 52 (2 Suppl):61-65, URL: https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/10630592/, (Pristupljeno: 18/03/2025).

(5) Vidi: Lustig R. H. et al. „Public health: The toxic truth about sugar“, Nature 2012;482:7383, URL: https://www.nature.com/articles/482027a, (Pristupljeno: 18/03/2025). Vidi također: American Chemical Society. “High Doses Of Phytochemicals, Including Flavanoids, In Teas And Supplements Could Be Unhealthy.” ScienceDaily, 1 May 2007;

(6) Na istraživanju ove teme na pomoći zahvaljujem studentima Ariani Kovačić, Mauru Miloševiću koji su u sklopu kolegija Kritičko mišljenje akademske godine 2024./25. obavili istraživanje na ovu temu i napravili vježbu.