Trendovi sugeriraju da se kućanstva u Hrvatskoj hrane sve zdravije i da na ultra-procesuiranu hranu troše sve manje

Hrane li se Hrvati zdravo ili nezdravo i troše li malo ili puno na vrlo obrađenu hranu?

Autor: prof. dr. sc. Kristijan Krkač

U tekstu pod naslovom „Aktualni trendovi u prehrani: Što i kako jedemo u 2025. godini?“ objavljeno je sljedeće: „Prehrambene navike neprestano se mijenjaju, a ono što je jučer bilo hit, danas može biti zastarjelo. U 2025. godini prehrambeni trendovi, kako se čini, nastavljaju se kretati u smjeru održivosti, zdravlja i personalizacije.“ (1) Trendovi koji se dalje u tekstu spominju su dominantno trendovi prema zdravoj i neprocesuiranoj hrani, odgovornoj kupovini, pripremi i jedenju hrane. Iz toga se može zaključiti da se Hrvati hrane sve manje nezdravo. Pitanje je je li to točno. Naime, iako taj trend može postojati, ipak on istovremeno može biti zanemariv u odnosu na trend nezdravog hranjenja.

Cijene hrane u Hrvatskoj konstantno rastu već nekoliko godina. (2) Košarica poskupljuje godišnje više od 10% (2024. za čak 16%) što je oko 2% više od prosjeka EU, dok su istovremeno plaće i mirovine značajno manje od prosjeka EU. (3) Hrvati troše gotovo 1/3 mjesečnog dohotka na hranu. (4) Posljedica je da se Hrvati hrane nezdravo za što imamo neposredne podatke o kupovini vrsta hrane, ali i posredne temeljem zdravstvenih pokazatelja poput premalo kretanja, previše sjedenja, prekomjerne težine, kardiovaskularnih poremećaja i bolesti itd. Primjerice, 57% odrasle populacije ima prekomjernu težinu, 67% muškaraca i 35% djece. (5) Hrvati jedu previše mesa, a premalo povrća itd. (6)

Ilustracija 1: Udio novca za hranu koji kućanstva u Europi potroše na ultra-procesuiranu hranu

(vidi izvor (8), podatci za 2018.).

 

S obzirom da su cijene hrane visoke, da je potrošačka košarica mala, ali i s obzirom na više različitih trendova načina života, nužno je da Hrvati u značajnom dijelu jedu jeftinu, nekvalitetnu, nezdravu i u nekoj mjeri procesuiranu pa i ultra-procesuiranu hranu. Pojam procesuirane hrane (prema NOVA klasifikaciji) je nejasan i uključuje sve od minimalne obrade poput pranja, rezanja, kuhanja i sl. pa sve do složene kemijske obrane koja uključuje više od 5 dodanih sastojaka i nekoliko koraka obrade (najbolji primjer ultra-procesuirane hrane koju Hrvati često jedu su čips i gotova jela poput hamburgera, a od pića gazirana pića). (7) Ultra-procesuirana hrana uglavnom je procesuirana industrijski, ima puno aditiva, najmanje 5 i više sastojaka i često je pogodna za jelo čim se kupi.

I sad najvažniji podatak. Kućanstva u Hrvatskoj troše skoro 18% novca na kupovinu ultra-procesuirane hrane. (8) To je dakle skoro 1/5 ukupnog novca koji se troši na hranu (vidi Ilustraciju 1, izvor (8)). Ovdje se radi samo o ultra-procesuiranoj hrani, dok je udio manje procesuirane hrane vjerojatno preko 30% novca kućanstava. (9) Procesuirana hrana uzrokuje prekomjernu težinu, kardiovaskularna oboljenja (9) i povezana je s ranom smrću (10), (11).

Čini se netočnim da se Hrvati hrane zdravo i da kućanstva troše novac predviđen za hranu dominantno na neprocesuiranu hranu. No, kako se trendovi kupovine hrane i njezine pripreme podosta brzo mijenjaju, a i podaci nisu ažurirani na protekle 2-3 godine, moguće je kako se zaista trendovi mijenjaju u smjeru zdrave i neprocesuirane hrane. Zbog toga treba oprezno reći da je tvrdnja iz naslova vjerojatno većinski netočna.

Ukratko, nemoguće je da se trendovi kupovine i pripreme hrane u Hrvatskoj značajno mijenjaju na bolje, da se Hrvati hrane zdravije i da kućanstva istovremeno troše najmanje 1/3 novca na procesuiranu hranu i čak 18% novca na ultra-procesuiranu hranu koja je (uz neke iznimke i zdravstveno preporučene obrade poput termičke obrade ili procesuiranja žitarica i vlaknaste hrane) ne samo vrlo nezdrava nego i uzrokuje cijeli niz poremećaja i bolesti (najmanje njih 30) o čemu nam svjedoče zdravstveni podaci. (12)

P.S. Ultra-procesuirana hrana nije samo dominantno nezdrava pri čemu uzrokuje poremećaje i bolesti pa je njezino kupovanje i jedenje osobno neodgovorno (tj. neodgovorno prema vlastitom zdravlju) nego i društveno neodgovorna ako se promotri njezina kupovina, bacanje i proces industrijskog procesuiranja pod vidom cijene proizvodnog procesa i utjecaja na okoliš.

 

Izvori:

(1) Varaždinski list (2025) „Aktualni trendovi u prehrani: Što i kako jedemo u 2025. godini?“, URL: https://varazdinski.net.hr/vijesti/hrana-i-vino/13416476/aktualni-trendovi-u-prehrani-sto-i-kako-jedemo-u-2025-godini/ (Pristupljeno: 01/06/2025).

(2) Marić, J. (2024) „Najveći Vladin neuspjeh. Cijene hrane mahnito idu prema gore, najviše u EU, a poskupljenja triju proizvoda zloguka su najava još teže godine“, URL: https://www.telegram.hr/politika-kriminal/najveci-vladin-neuspjeh-cijene-hrane-mahnito-idu-prema-gore-najvise-u-eu-a-poskupljenja-triju-proizvoda-zloguka-su-najava-jos-teze-godine/  (Pristupljeno: 01/06/2025).

(3) Rak Šajn, J. (2024) „U godinu dana košarica skuplja za 16%, trgovci peru ruke: ‘Nismo glavni generator inflacije nego silan rast plaća’“, URL: https://www.vecernji.hr/barkod/divljanju-cijena-nema-kraja-kosarica-s-deset-artikala-u-godinu-dana-skuplja-16-1814722(Pristupljeno: 01/06/2025).

(4) L. J. (2025) „Hrvati troše gotovo trećinu mjesečnog dohotka na hranu, a budućnost ne izgleda sjajno“, Tportal, URL: https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/hrvati-trose-gotovo-trecinu-mjesecnog-dohotka-na-hranu-a-buducnost-ne-izgleda-sjajno-20250306 (Pristupljeno: 01/06/2025).

(5) Vukić, Z. (2021) „Hrvati se hrane nezdravo, a više od pola građana ima višak kilograma: “Naši muškarci su prvaci Europe, držimo čvrsto prvo mjesto““, URL: https://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/eu-pokrece-program-za-zdraviju-prehranu-hrvati-na-dnu-liste-u-konzumaciji-zdrave-hrane—645741.html (Pristupljeno: 01/06/2025).

(6) Jarić Dauenhauer, N. (2021) „Doznali smo čega sve Hrvati jedu previše, a čega premalo“, URL: https://www.index.hr/vijesti/clanak/doznali-smo-cega-sve-hrvati-jedu-previse-a-cega-premalo/2281106.aspx (Pristupljeno: 01/06/2025).

(7) Monteiro, C. et. al. (2019) „Ultra-processed foods: what they are and how to identify them“, Public Health Nutr. 2019 Feb 12;22(5):936–941. doi: 10.1017/S1368980018003762, URL: https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC10260459/ (Pristupljeno: 01/06/2025).

„Ultra-processed foods are basically confections of group 2 ingredients [substances extracted from whole foods], typically combined with sophisticated use of additives, to make them edible, palatable, and habit-forming. They have no real resemblance to group 1 foods [minimally processed foods], although they may be shaped, labelled and marketed so as to seem wholesome and ‘fresh’. Unlike the ingredients included in group 2, ultra-processed foods are typically not consumed with or as part of minimally processed foods, dishes and meals. On the contrary, they are designed to be ready-to-eat (sometimes with addition of liquid such as milk) or ready-to-heat, and are often consumed alone or in combination (such as savoury snacks with soft drinks, bread with burgers).“ (nav. mj.)

(8) Levy,, A. (2018) „Processed Food UK, We come first in Europe for eating factory made products, Daily Mail, URL: https://www.pressreader.com/uk/daily-mail/20180205/281968903134042 (Pristupljeno: 01/06/2025).

(9) Pagliai et. al. (2020) „Consumption of ultra-processed foods and health status: a systematic review and meta-analysis“, Br J Nutr. 2020 Aug 14;125(3):308–318. doi: 10.1017/S0007114520002688, URL:  https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC7844609/(Pristupljeno: 01/06/2025).

(10) Index (2024) „Ultraprocesirana hrana je povezana s ranom smrću, pokazuje 30-godišnje istraživanje“, URL: https://www.index.hr/vijesti/clanak/ultraprocesirana-hrana-je-povezana-s-ranom-smrcu-pokazuje-30godisnje-istrazivanje/2563440.aspx (Pristupljeno: 01/06/2025).

(11) Monteiro, C. et. al. (2017) „Household availability of ultra-processed foods and obesity in nineteen European countries“, URL: https://www.cambridge.org/core/journals/public-health-nutrition/article/household-availability-of-ultraprocessed-foods-and-obesity-in-nineteen-european-countries/D63EF7095E8EFE72BD825AFC2F331149?fbclid=IwY2xjawKo1WdleHRuA2FlbQIxMABicmlkETBkUVFhTlVuMHRhSnh6RGtQAR5RAe0bTlZ9D8woqCfkmvV5sGLPWIDgZRyEoH6zZibDSvmn4V7RAxrowRlKPg_aem_7j3gOBrLj_rkOI4bZB0whg„The study contributes to a growing literature showing that the consumption of ultra-processed foods is associated with an increased risk of diet-related non-communicable diseases. Its findings reinforce the need for public policies and actions that promote consumption of unprocessed or minimally processed foods and make ultra-processed foods less available and affordable.“ (Pristupljeno: 01/06/2025).

(12) Berg, S. (2024) „What doctors wish patients knew about ultraprocessed foods“, AMA, URL: https://www.ama-assn.org/delivering-care/public-health/what-doctors-wish-patients-knew-about-ultraprocessed-foods (Pristupljeno: 01/06/2025).

Problem kolica u supermarketima (trolley problem)

Usporavaju li trgovci namjerno kupce u supermarketima tako što oštećuju kotačiće na kolicima?

Prof. dr. sc. Kristijan Krkač

Kolica za kupovinu u supermarketima su poznat predmet koji ne treba posebno opisivati. Iako su prva kolica u dućanima uvedena još 1930-ih u SAD-u, patentirana su tek 1949. godine. (1) Do danas su kolica postala prepoznatljiv ne samo predmet nego i simbol kupovine u dućanima i supermarketima. No, pojavilo se pitanje – Zašto su kolica u supermarketima često pokvarena na način da im se jedan ili više kotačića neispravno rotira ili je blokiran? Jedan od ponuđenih odgovora glasi – To je namjerna prijevara trgovaca kako bi se kupci dulje zadržali u prodavaonici i kupovali više. Je li tome zaista tako?

Sabotaža kolica od strane trgovaca?

Kaldinov, I. (2025) u članku „Kako supermarketi namjerno usporavaju kupce: Tajna neispravnih kotača na kolicima“ (Fenix Magazin) piše između ostalog i sljedeće: „Gotovo svatko se tijekom kupovine barem jednom živcirao zbog kolica koja se mogu gurati samo s naporom – ili zato što im se kotači blokiraju, ili zato što ne idu u smjeru kojim ih gurate.“ (…) „Ovo se krije iza „pokvarenih“ kotača. Pomoću naizgled pokvarenih kolica trgovci žele postići da se kupci sporije kreću kroz trgovinu i češće zastaju. Te kratke pauze dovode do toga da kupci pažljivije pogledaju robu na policama – i možda se odluče za kupnju, umjesto da samo brzo prođu kroz trgovinu.“ (…) „Osim toga, neki trgovci u kotače kolica za kupovinu ugrađuju zaštitu od krađe, blokadu kretanja ili blokadu upravljanja. Funkcionira ovako: na ulazima i izlazima iz trgovina često se nalaze posebni tepisi preko kojih kupci moraju proći. Mnogi misle da su ti tepisi tu kako bi pokupili prljavštinu s cipela i tako očuvali čistoću trgovine – i to jest djelomično točno. Ali neki od tih tepiha dodatno imaju ugrađene metalne pruge. Kada kolica pređu preko njih, aktivira se blokada kotača. To znači da se kolica više ne mogu izvesti iz trgovine ili s parkirališta. U potonjem slučaju, kolica se još mogu pogurati do automobila kako bi se roba stavila u prtljažnik, ali s parkirališta više ne mogu van. Naime, na granici parkirališta u tlo su ugrađene magnetske trake. Kada kolica pređu preko tih traka, kotači se potpuno blokiraju. Kolica se tada mogu gurati samo velikom silom. Kod nekih modela kotači se čak nakose tako da se kolica mogu gurati samo u krug.“ (2)

Ključan dio navoda je sljedeći: „Pomoću naizgled pokvarenih kolica trgovci žele postići da se kupci sporije kreću kroz trgovinu i češće zastaju.“ (vidi 1). Pitanje je radi li to trgovci namjerno ili se kolica kvare iz drugih razloga? Mišljenje kako se radi o sabotaži kotača kolica od strane trgovaca podržava Wiak, K. (2025) u tekstu: „Iza kolica: otkrivene psihološke smicalice supermarketa“ u kojem između ostalog piše sljedeće:

„ Već prije ulaska u trgovinu susrećete se s prvim taktikama. Dočekuju vas redovi kolica – često veća nego što je potrebno, ali nedostatak manjih alternativa tjera vas da ih koristite. Štoviše, neka kolica imaju problema s kotačima – klimaju se, blokiraju se ili se ne kreću glatko. Ovo nije slučajno. Sporijim kretanjem između polica trgovina dobiva od samog početka.“ (…) „Sporiji hod kroz trgovinu osigurava da vam više proizvoda zapne za oko. Na kraju svakog prolaza nalaze se atraktivne promotivne ponude, a posebno su primamljivi popusti. Posljedično, kolica se brzo popune artiklima koji izvorno nisu bili na popisu za kupovinu jednostavno zato što se čine kao dobra ponuda. Nadalje, velika kolica izgledaju gotovo prazno, što nas potiče da dodamo još proizvoda.“ (3)

Wiak navodi i druge poznate psihološke trikove kojima se koriste trgovci, npr. supermarketi često nemaju nikakvih prozora, nemaju satova na zidovima kako bi nagnali kupce da kupuju što duže i kupe što više. Također često je u prostoru lagana opuštajuća glazba, nerijetko se ispuštaju i mirisi koji potiču na kupnju i sl. No, svi su ti trikovi trgovaca dobro poznati i istraženi.

Ilustracija 1.: Kolica za kupovinu s dva koša, izvorni dizajn Orle Watsona, 1949. godina

(Izvor: Wikipedia, slobodna uporaba)

 

Redoviti kvarovi kolica uzrokovani (nepravilnim) korištenjem?

Nasuprot urbanom mitu postoje i druga prihvatljivija pojašnjenja kvarova kotača na kolicima u supermarketima. Rothenberg, E. (2024) u članku „Zašto su kolica za kupovinu uvijek potrgana?“ piše između ostalog sljedeće:

„Stari urbani mit tvrdi da trgovci na malo kolica namjerno čine nezgrapnim kako bi usporili vaše kretanje niz prolaz, u nadi da će vam skrenuti pozornost na više robe. Ali nacionalna frustracija nije djelo majstora poslovne psihologije.“ (…) „Notorno ratoborni kotači zapravo nastaju opetovanim udarcima kojima su kolica za kupnju često izložena, objasnio je Alex Poulos. Poulos je direktor prodaje za R.W. Rogers, koji opskrbljuje tisuće kolica za kupnju.“ (…) „Vjerojatnije je da će kolica u trgovinama mješovitom robom imati kolica s klimavim kotačima nego kod drugih vrsta trgovaca, poput trgovina odjećom ili drogerija, gdje kolica ne napuštaju toliko često trgovinu; roba se obično nosi u vrećici ili dvije. To je zato što su mnogo češće izloženi vremenskim nepogodama, a šteta od okoliša utječe na kotače. Primarni krivac, međutim, često nije sam kotač, već način na koji je pričvršćen za kolica. Tijekom vremena, vukući kolica kroz neravna parkirališta, hrvajući ih preko praga ulaza i izlaza iz trgovine i tjerajući ih gore-dolje niz rubnik, iskrivljuje se kotačić, metalni komad koji pričvršćuje mehanizam kotača za tijelo kolica, rekao je Poulos za CNN.“ (4)

Mnogi izvori od kojih neki nisu napisani od strane proizvođača kolica (5) sugeriraju redovite i razumljive kvarove kolica, napose kotačića. Primjerice sljedeći tekst.

„Prilikom korištenja trgovina mješovitom robom i velikih supermarketa često ćete se susresti s problemima kao što su poteškoće s guranjem kolica za kupnju, podrhtavanje okvira, poteškoće s upravljanjem itd., a sve su uzrokovane problemima s kotačićima. Moguće je da su varovi između kotača i tijela labavi, ležaju kotača nedostaje podmazivanje ili je čak plastični kotač slomljen. Ova situacija uvelike utječe na iskustvo kupaca u kupnji. Ovaj problem možete pokušati riješiti zatezanjem, čišćenjem i podmazivanjem kotača, ponovnim zavarivanjem odvojene pozicije itd.“ (6).

Zaključak

Tekstovi koji, s jedne strane, ponavljaju urbani mit ne navode dvije presudne stvari za svoj argument o tome da trgovci namjerno kvare kotačiće kolica. Prva stvar je koliko je zaista kolica pokvareno u odnosu na sva raspoloživa u nekom trenutku? Te tvrdnje nema i ocjena „često“ nema dokaza. Druga stvar je kvare li zaista trgovci kolica, tj. postoji li bilo kakav fizički dokaz toga? Niti tog odgovora nema. Ovdje se svodi na urbani mit i vjerojatno subjektivan doživljaj kupaca koji mogu u par kupovima svaki put naići na pokvarena kolica. Tekstovi koji, s druge strane, govore o nepravilnoj uporabi kolica od strane kupaca, zatim o mogućim kvarovima kolica i sl. podosta su uvjerljivi. Nije nemoguće kako proizvođači proizvode kolica koja se lako kvare kako bi ih što više prodali trgovcima, no za to nema dokaza. Situacija je takva da pod dostupnim dokazima prednost treba dati onima koji govore o nepravilnoj uporabi kolica, o kvarovima i neodržavanju kolica. No, kako je općepoznato da se trgovci koriste raznim strategijama smještanja proizvoda i usluga, de facto trikovima (7) kako bi potakli kupce da kupuju više tijekom što duljeg razdoblja nije nemoguće da se koriste i trikovima s kolicima. (8) Zbog navedenog potrebno je reći da je tvrdnja o tome da trgovci namjerno kvare kotačiće kolica ne potpuno netočna, ali ipak većinski netočna.

Krajnje napomene:

(1) Wikipedia (2025) Shopping Cart, URL: https://en.wikipedia.org/wiki/Shopping_cart (Pristupljeno: 08/04/2025).

(2) Kaldinov, I. (2025) „Kako supermarketi namjerno usporavaju kupce: Tajna “neispravnih” kotača na kolicima“ Fenix Magazin, Neovisni hrvatsko – njemački medij (objavljeno: 07/04/2025),

Unabhängiges kroatisch – deutsches Online Portal https://fenix-magazin.de/kako-supermarketi-namjerno-usporavaju-kupce-tajna-neispravnih-kotaca-na-kolicima/, taj tekst prenijela je i Slobodna Dalmacija (Pristupljeno: 08/04/2025).

(3) Wiak, K. (2025) „Iza kolica: otkrivene psihološke smicalice supermarketa“, URL: https://www.msn.com/en-ie/money/technology/behind-the-trolleys-supermarkets-psychological-ploys-revealed/ar-AA1xfiBs (Pristupljeno: 08/04/2025).

(4) Rothenberg, E. (2024) „Zašto su kolica za kupovinu uvijek potrgana?“, CNN, URL: https://edition.cnn.com/2024/02/17/business/shopping-carts-wonky-wheel-explained/index.html#:~:text=The%20notoriously%20combative%20wheels%20are,subject%20to%2C%20explained%20Alex%20Poulos(Pristupljeno: 08/04/2025).

(5) SOS Retail Sales (2025) URL: https://sosretailsales.com.au/why-are-shopping-trolleys-difficult-to-manoeuvre.php (Pristupljeno: 08/04/2025).

(6) NN „Common Shopping Cart Maintenance Problems“ URL: https://shopfittingmanufacturer.com/shopping-cart-maintenance-problems/(Pristupljeno: 08/04/2025).

(7) Vidi: Gajanayake, R., Gajanayake, S., Surangi, H. (2011), „The impact of selected visual merchandising techniques on patronage intentions in supermarkets“, International Conference on Business and Economic Research, p. 1130–1165; Browne, Karen (2010). „Trolley Psychology: Choice unlocks the psychological secrets of the supermarket and shows you how to avoid spending more than you mean to“. Australian Consumer’s Association Choice Magazine (4): 60; Aghazedah, S 2005, “Layout strategies for some of the operations”, Management Research News, vol. 28, no. 10, pp. 31–46. Retrieved 8 May 2012, Business Source Complete, EBSCO host (URL: https://www.researchgate.net/publication/238326610_Layout_strategies_for_retail_operations_A_case_study); Groeppel-Klein, Andrea; Bartmann, Benedikt (2009). “Turning Bias and Walking Patterns: Consumers’ Orientation in a Discount Store”. Marketing ZFP. 31 (JRM 1): 43–56. doi:10.15358/0344-1369-2009-JRM-1-43; Bezawada, R Balachander, S Kannan, PK Venkatesh, S 2009, “Cross-Category Effects of Aisle and Display Placements: A Spatial Modeling Approach and Insights”, Journal of Marketing, vol. 73, no. 3, pp. 99–117, 3 May 2012, Business Source Complete.

(8) Nastavak uz napomenu (7), vidi: Baldwin, J. (2023) „Supermarket psychology: Tactics to get you to spend more“, Choice, URL: https://www.choice.com.au/shopping/everyday-shopping/supermarkets/articles/supermarket-sales-tricks, Aston, B. (2025) 17 Retail Marketing Books To Attract More Customers In 2025, The Retail Exec, URL: https://theretailexec.com/marketing/best-retail-marketing-books/ (Pristupljeno: 09/04/2025).