Dnevno.hr ispravno opisuje smjer promjene, ali okvir „velike promjene” miješa kategorije i zanemaruje ključne omjere: gotovina je i dalje najčešći način plaćanja po broju transakcija, dok je „beskontaktno” najčešći oblik kartičnog plaćanja.
Autor: Josip Tomašković
Tvrdnja koja se analizira
“Sve veći broj građana odustaje od plaćanja gotovinom i sve se češće oslanja na kartice te mobilne i beskontaktne načine plaćanja.” – Dnevno.hr (I.I.), 28. prosinca 2025., članak “Došlo do velike promjene, građani se okrenuli novom načinu plaćanja” (1).
Područje analize
Tema “okretanja” prema karticama, mobitelima i beskontaktnom plaćanju redovito završava u dvije krajnosti. U jednoj se svaki rast bezgotovinskog tumači kao dokaz da se gotovina “ukida”. U drugoj se isti trend predstavlja kao “nametanje” digitalnog plaćanja. U stvarnosti su promjene stvarne i mjerljive, ali zaključak ovisi o tome što se točno mjeri, u kojem kontekstu i kojim pojmovima. Za korektnu provjeru ovakvih tvrdnji treba razdvojiti nekoliko razina koje se u medijskim tekstovima često stapaju u jednu “veliku promjenu”. Prvo, plaćanja na prodajnim mjestima (fizičke trgovine i usluge) nisu isto što i online plaćanja, jer obrasci ponašanja, razlozi i dinamika rasta mogu biti različiti (2), (4). Drugo, udio po broju transakcija nije isto što i udio po vrijednosti: gotovina se tipično koristi za manje iznose, dok kartice često “nose” veće košarice (2), (3). Treće, “beskontaktno” nije nužno novi instrument, nego način autorizacije koji se vrlo često odnosi na karticu na terminalu (5). Četvrto, “mobilno plaćanje” (npr. digitalni novčanici u telefonu ili satu) raste, ali i dalje čini manji dio svakodnevnih transakcija na prodajnim mjestima u europodručju (2), (3). U nastavku se tvrdnja razlaže kroz četiri analitička kuta: što je točno rečeno i kako je uokvireno, preklapaju li se kategorije “kartice”, “mobilno” i “beskontaktno” kako sugerira rečenica, koje ključne nijanse mijenjaju interpretaciju (osobito razlika broja i vrijednosti), te što se o Hrvatskoj smije zaključivati na temelju dostupne statistike HNB-a u odnosu na istraživanje navika potrošača u europodručju.
Analiza
Što je rečeno i kako: široka tvrdnja bez mjere i geografije
Dnevno.hr koristi formulaciju “sve veći broj građana” i potom u istu rečenicu stavlja gotovinu, kartice, mobilno i beskontaktno (1). Takva konstrukcija zvuči kao opće pravilo i kao snažan, gotovo dovršen zaokret navika, ali pritom ne navodi osnovne provjerljive parametre: govori li se o udjelu transakcija, broju korisnika, vrijednosti potrošnje ili o nekom četvrtom pokazatelju, te odnosi li se tvrdnja na Hrvatsku, europodručje ili “Europu” općenito. To je tipična retorička tehnika u trendovskim tekstovima: koristi se istinit smjer promjene, ali se izostavljaju mjerna jedinica i granice obuhvata, pa čitatelj lako nadogradi zaključak dalje nego što podaci dopuštaju. Okvir “velike promjene” dodatno pojačava dojam da gotovina postaje marginalna, iako relevantna istraživanja istodobno pokazuju da gotovina ostaje važna u svakodnevnim plaćanjima (2), (3). Kad se tvrdnja prevede u provjerljive pokazatelje, smjer promjene u europodručju doista je jasno dokumentiran. ESB-ovo istraživanje SPACE 2024 navodi da je gotovina i dalje najčešće korišten način plaćanja na prodajnim mjestima, ali s vidljivim padom kroz godine: u 2024. godini gotovina je činila 52% POS plaćanja po broju transakcija, u odnosu na 59% u 2022., 72% u 2019. i 79% u 2016. (2). Dakle, “odmicanje” od gotovine kao trend postoji, ali još nije isto što i “nestajanje gotovine”.
“Novi način” zvuči kao mobitel, ali motor promjene je kartica, često beskontaktna
U rečenici Dnevno.hr-a tri su pojma predstavljena kao jedan paket: kartice, mobilno i beskontaktno (1). Problem je što se te kategorije ne poklapaju. “Beskontaktno” je najčešće način plaćanja karticom na terminalu. “Mobilno” je često samo kartica “preseljena” u digitalni novčanik, ali i dalje se oslanja na kartičnu infrastrukturu. ESB u SPACE 2024 izričito napominje da mobilne aplikacije mogu biti temeljene na platnim karticama (2). U istom istraživanju vidi se ključna nijansa koju naslovni okvir ne prenosi: udio kartičnih plaćanja na prodajnim mjestima u europodručju porastao je s 34% u 2022. na 39% u 2024. (po broju transakcija), dok je udio plaćanja mobilnim uređajima u 2024. bio 6% iako je “gotovo udvostručen” u odnosu na 2022. (2), (3). Drugim riječima, mobilno raste, ali je i dalje manjinsko u odnosu na kartice. Ako čitatelj iz sintagme “novi način” intuitivno zaključi “mobitel”, propušta da je glavni nositelj promjene i dalje kartica. Hrvatski podaci dodatno ocrtavaju što “beskontaktno” najčešće znači u praksi. U publikaciji HNB-a “Platne kartice i kartične transakcije – 2024.” navodi se da su beskontaktne kartične transakcije pri kupnji robe i usluga putem EFTPOS uređaja činile 79% svih transakcija kupnje robe i usluga, odnosno 527,45 milijuna transakcija, te 66% ukupne vrijednosti tih transakcija, odnosno 12,89 milijardi eura, u 2024. (5). Taj nalaz podržava dio medijske priče o “okretanju beskontaktnom”, ali istodobno pokazuje da se “beskontaktno” ne može automatski čitati kao “plaćanje mobitelom”.
Što nedostaje: razlika između broja transakcija i vrijednosti mijenja interpretaciju
Najveći korektiv dojmu “velikog preokreta” je usporedba udjela po broju i udjela po vrijednosti. U europodručju je u 2024. gotovina i dalje prva po broju POS transakcija (52%), ali po vrijednosti kartice nose veći dio ukupne potrošnje: kartice čine 45% vrijednosti POS plaćanja, a gotovina 39% (2). To je ključna nijansa: gotovina relativno češće služi za manje iznose, dok kartice češće preuzimaju veće kupnje. Kad se u medijskom tekstu kaže da “građani odustaju od gotovine” bez navođenja metrike, čitatelj može pogrešno zaključiti da gotovina postaje rijetka i u učestalosti, i u vrijednosti, i u svakodnevnim situacijama. Podaci, međutim, pokazuju složeniji, “dvostruki” pomak: po učestalosti gotovina još drži primat na prodajnim mjestima, dok po vrijednosti kartice već imaju prednost. U tom smislu naslovni okvir o “velikoj promjeni” djeluje kao pojačavanje bez mjere: nije nužno netočan u smjeru, ali čitatelja gura prema jačem zaključku nego što ga brojke opravdavaju.
Hrvatska i europodručje: što se smije tvrditi bez preskakanja metodologije
Dnevno.hr govori o “građanima” općenito (1). Ako se to čita kao tvrdnja o Hrvatskoj, nužan je oprez: SPACE 2024 je istraživanje navika potrošača u europodručju, a nacionalne razlike postoje i u samom izvješću (2). Najsigurnije je reći da je trend u europodručju jasan, dok hrvatski administrativni i statistički podaci vrlo snažno potvrđuju rast kartičnih i digitalnih transakcija, ali ne mjere izravno udio gotovine u POS plaćanjima na isti način kao ankete navika. Ono što se može tvrditi čvrsto na temelju HNB-a jest razmjer kartičnog tržišta i dinamika rasta. U 2024. godini korisnici u Hrvatskoj obavili su ukupno 853,23 milijuna kartičnih platnih transakcija u vrijednosti od 41,35 milijardi eura; broj transakcija porastao je 9,9% u odnosu na 2023., a vrijednost 17,5% (5). Ti podaci snažno podržavaju dio tvrdnje o rastu kartica i kartičnih rješenja. Istodobno, isti izvor pokazuje da gotovina nije “nestala” iz operativne svakodnevice: u 2024. je zabilježeno 93,12 milijuna transakcija podizanja gotovine, u vrijednosti od 14,2 milijarde eura (5). Taj podatak sam po sebi ne govori koliki je udio gotovine u kupnji robe i usluga, ali je dobar korektiv interpretacijama da se gotovina već “povukla”.
Konačno, HNB je 19. prosinca 2024. u objavi o rezultatima SPACE-a također naglasio da digitalna plaćanja rastu, ali da je gotovina i nadalje glavni način plaćanja na prodajnim mjestima, uz porast udjela online plaćanja i dominantnu ulogu kartica u online transakcijama (4). To je još jedan signal da je “velika promjena” realna, ali ne jednolinijska i ne dovršena.
Zaključak
Dnevno.hr-ova središnja tvrdnja da se građani sve češće odmiču od gotovine i češće koriste kartice te digitalne oblike plaćanja oslanja se na trend koji relevantni podaci ESB-a i HNB-a u velikoj mjeri potvrđuju (2), (5). U europodručju udio gotovine na prodajnim mjestima po broju transakcija pada kroz godine, udio kartica raste, a mobilna plaćanja rastu, ali ostaju manjinski udio u usporedbi s karticama (2), (3). U Hrvatskoj se bilježi snažan rast kartičnih transakcija, a beskontaktno kartično plaćanje čini vrlo velik dio kupnji na EFTPOS uređajima (5). Ipak, način prezentacije stvara jači dojam nego što ga brojke nužno opravdavaju: gotovina je po broju POS transakcija u europodručju i dalje najčešća (2), a “beskontaktno” je u praksi najčešće kartica, ne nužno mobitel (5). Zbog tog pojednostavljenja tvrdnja je sadržajno uglavnom točna, ali naslovno i stilistički sklona preuveličavanju “preokreta”. Time je ocjena ovog članka “većinski točan”.
Vidi:
- Dnevno.hr. Došlo do velike promjene, građani se okrenuli novom načinu plaćanja. I.I., 28. prosinca 2025.https://www.dnevno.hr/gospodarstvo-i-turizam/doslo-do-velike-promjene-gradani-se-okrenuli-novom-nacinu-placanja-3166841
- European Central Bank. Study on the payment attitudes of consumers in the euro area (SPACE) 2024. 2024. https://www.ecb.europa.eu/stats/ecb_surveys/space/html/ecb.space2024~19d46f0f17.en.html
- European Central Bank. Digital payments continue to rise, albeit at a slower pace; cash remains a key payment method. Press release, 19. prosinca 2024. https://www.ecb.europa.eu/press/pr/date/2024/html/ecb.pr241219~172b929461.en.html
- Hrvatska narodna banka. Digitalna plaćanja nastavljaju rasti, iako sporijim tempom; gotovina je i nadalje glavni način plaćanja. 19. prosinca 2024. https://www.hnb.hr/-/digitalna-placanja-nastavljaju-rasti-iako-sporijim-tempom-gotovina-je-i-nadalje-glavni-nacin-placanja?
- Hrvatska narodna banka. Platne kartice i kartične transakcije – 2024. Statistika platnog prometa. Godina XI, srpanj 2025.; objavljeno 11. kolovoza 2025. https://www.hnb.hr/-/platne-kartice-i-karticne-transakcije-2024