Dnevno.hr prenosi tvrdnje da je euro “donio više kamatne stope” i “spustio konkurentnost”, no dostupni službeni podaci upućuju na pogrešnu atribuciju uzroka i izostavljen ključni kontekst monetarnog ciklusa ECB-a.

Autor: Josip Tomašković

Tvrdnja koja se analizira

Portal Dnevno.hr u tekstu “Hrvatski ekonomist razbio šutnju u uvođenju eura: Citirao HNB i dao crnu prognozu”, objavljenom 23. prosinca 2025. (autor: E.P.), prenosi izjave ekonomskog analitičara Nevena Vidakovića. (1)

Kao ključne tvrdnje istaknute su rečenice poput: “Rekli su da će euro donijeti niže kamatne stope. Nije, donio je više kamatne stope.” (2) i “Imamo veću inflaciju nego ostatak Europe… cijena naših proizvoda raste… konkurentnost… pada.” (2)

Napomena o dostupnosti: Dnevno.hr stranicu u trenutku provjere nije bilo moguće pouzdano učitati automatiziranim pristupom (tehnička pogreška poslužitelja), pa se za doslovni navod koristi identična transkripcija iz medijskog sažetka iste TV-emisije. (2)

Područje analize

Hrvatska je euro uvela 1. siječnja 2023., temeljem odluke Vijeća EU, uz fiksni konverzijski tečaj 7,53450 HRK za 1 EUR. (3) U javnim raspravama euro se često prikazuje kao “prekretnica” koja bi trebala automatski sniziti kamatne stope i ubrzati “konkurentnost”. No kamatne stope i inflacija u kratkom roku uvelike ovise o širem monetarnom ciklusu i globalnim šokovima (energija, dobavni lanci), a ne samo o tome je li zemlja formalno u europodručju. U ovoj provjeri fokus je na onome što se može činjenično testirati: (i) jesu li kamatne stope doista “više” nakon uvođenja eura i je li euro uzrok; (ii) je li točno da se Hrvatska prije eura zaduživala uz negativne prinose; (iii) je li Hrvatska u prosincu 2025. imala višu inflaciju od prosjeka europodručja; (iv) što znači tvrdnja o “fiksnom tečaju” i konkurentnosti te što se iz podataka smije zaključiti.

1) Kamatne stope: “više su” – ali uzrok se pogrešno pripisuje euru

Tvrdnja “euro je donio više kamatne stope” implicitno sugerira uzročnost: da je prelazak na euro pogoršao uvjete zaduživanja. Problem je što se rast kamata 2022.–2023. dogodio u cijeloj europodručju jer je Europska središnja banka krenula u ciklus snažnog postrožavanja monetarne politike radi borbe s visokom inflacijom. ECB u službenim dokumentima eksplicitno opisuje “seriju povećanja kamatnih stopa” od 2022. nadalje (dakle vremenski baš u razdoblju prije i oko hrvatskog ulaska). (4) (5) Drugim riječima, činjenica da su kamate danas više nego 2021. ili početkom 2022. ne govori sama po sebi ništa o učinku eura. Ona prije svega govori o promjeni režima: od godina izrazito niskih/negativnih stopa do razdoblja restriktivnije politike. U takvom okruženju “apsolutna razina” kamata raste gotovo svugdje, uključujući i zemlje koje su oduvijek u eurozoni. Što bi bio korektan test? Ne “jesu li kamate više nego 2021.”, nego: jesu li, uz iste globalne uvjete, hrvatske kamate više nego što bi bile bez eura, odnosno jesu li se premije rizika (spreadovi) povećale ili smanjile. Takav kontrafaktualni zaključak Dnevno.hr ne nudi, a u samoj izjavi se on preskače. U javnoj komunikaciji HNB je, naprotiv, euro povezivao s uklanjanjem valutnog rizika i (relativno) nižim kamatama, ali “relativno” je ključna riječ: u ciklusu dizanja stopa kamate mogu rasti svima, dok se razlika prema usporedivim zemljama može smanjiti. (6) (7) Manipulativni element ovdje nije nužno lažna brojka, nego skok u uzročnosti: iz točne opservacije “kamate su danas više” izvodi se poruka “euro ih je povisio”.

2) Negativni prinosi prije eura: točno, ali bez konteksta “zašto”

Drugi dio citata tvrdi da se Hrvatska “prije uvođenja eura zaduživala po negativnim kamatnim stopama” na kratkoročne papire. To se može provjeriti dokumentima o aukcijama: primjerice, Ministarstvo financija za aukciju trezorskih zapisa (364 dana) iz 2021. navodi prinos uz negativnu kamatnu stopu. (8) Dakle, ta činjenica je u osnovi točna. No izostavljen je presudan kontekst: negativni prinosi bili su europski fenomen u razdoblju izrazito ekspanzivne monetarne politike i vrlo niske inflacije, a “nestali” su kad je inflacija porasla i kad je ECB promijenio smjer. (4) (5) Upravo zato je pogrešno taj prijelaz (negativno → pozitivno) prikazati kao dokaz da je “euro pogoršao”. Bez eura, Hrvatska bi i dalje bila izložena istom globalnom zaokretu kamata; razlika bi bila u tome bi li uz višu percepciju valutnog i kred. rizika plaćala još veću premiju.

3) Inflacija: Hrvatska jest iznad prosjeka eurozone u studenome 2025., ali “ostatak Europe” je neprecizno

Vidaković (kako ga prenosi medijski sažetak) tvrdi da Hrvatska ima “veću inflaciju nego ostatak Europe”. Eurostatov brzi pokazatelj HICP-a za studeni 2025. navodi da je godišnja inflacija u europodručju oko 2,1%, dok je za Hrvatsku navedena stopa oko 4,3%. (9) Prema tome, tvrdnja je djelomično utemeljena ako se “ostatak Europe” čita kao “prosjek europodručja”. Međutim, formulacija je retorički rastezljiva: “ostatak Europe” sugerira da su gotovo svi ostali niže, što ne mora vrijediti u svakoj zemlji i svakom mjesecu. Eurostatovi pregledi redovno pokazuju raspon među državama članicama (neke su niže, neke više), pa je preciznije reći: “Hrvatska je iznad prosjeka eurozone u tom razdoblju.” Ključna stvar za fact-check nije samo razina inflacije, nego i insinuacija uzroka: da je to “zbog eura”. HNB je prije uvođenja eura javno naglašavao očekivanje “vrlo blagog i jednokratnog” učinka promjene valute na cijene, uz napomenu da glavni inflacijski trendovi dolaze iz šireg okruženja. (6) Drugim riječima: moguće su pojedinačne korekcije i psihološki učinci, ali teza da euro sam po sebi objašnjava trajno višu inflaciju nije nešto što se može dokazati bez detaljne empirije i usporedbe s kontrolnim skupinama.

4) “Fiksni tečaj” i konkurentnost: mehanizam je ekonomski smislen, ali se preskače hrvatski kontekst prije eura

Tvrdnja o konkurentnosti oslanja se na standardnu ideju realnog tečaja: ako zemlja s fiksnim nominalnim tečajem ima višu inflaciju od partnera, njezine cijene relativno rastu i konkurentnost se može pogoršati. U tom smislu, Vidakovićev opis mehanizma nije nelogičan. No problem je što se prešućuje važan dio hrvatske priče: Hrvatska je i prije 2023. godinama vodila politiku stabilnog tečaja prema euru, a uoči uvođenja eura sudjelovala je u ERM II s utvrđenom središnjom stopom. ECB u pregledima o hrvatskom ulasku navodi upravo tu institucionalnu činjenicu (konverzijski tečaj i ERM II kontekst). (10) To znači da “gubitak konkurentnosti zbog fiksnog tečaja” nije nešto što se pojavilo tek 1. siječnja 2023. Hrvatska je i ranije bila u režimu u kojem se nominalni tečaj prema euru nije koristio kao čest alat prilagodbe. Euro jest formalno “zaključao” tu opciju, ali je praktična razlika manja nego što rečenica sugerira. Usto, kad se kaže “euro je obećao konkurentnost”, to je većinom normativna interpretacija političkih poruka. Službene komunikacije HNB-a doista su među koristima spominjale uklanjanje valutnog rizika, niže kamate i poticaj trgovini/investicijama, ali to nije isto što i jamstvo da će se produktivnost i struktura izvoza “automatski” popraviti. (6) (7)

5) Retorika i okvir: “crna prognoza” i personifikacija valute

Naslovni okvir (“razbio šutnju”, “crna prognoza”) čitatelja uvodi u dramatičnu interpretaciju prije nego što se rasprava uopće veže uz mjerljive pokazatelje. U samom argumentu pojavljuje se tipična tehnika personifikacije: “euro je donio” (kao da valuta sama upravlja kamatnim stopama). Time se smanjuje vidljivost stvarnih mehanizama: odluke ECB-a, globalna inflacija, fiskalne mjere, tržišna očekivanja i premije rizika. Takav stil nije dokaz netočnosti, ali povećava rizik da čitatelj izvede pogrešan zaključak o uzroku i odgovornosti.

Zaključak

Provjerljive jezgre iz prenesenih izjava imaju dodir s činjenicama: Hrvatska se u razdoblju prije eura doista mogla kratkoročno zaduživati uz negativne prinose, a danas su kamatne stope više nego u eri negativnih stopa. (8) Također, u studenome 2025. Hrvatska je imala višu inflaciju od prosjeka europodručja. (9) Međutim, ključni problem je uzročna poruka: rast kamata 2022.–2023. i povišene kamate u odnosu na 2021. ne mogu se korektno pripisati “euru”, jer su primarno povezani s europskim i globalnim ciklusom postrožavanja monetarne politike. (4) (5) Nadalje, mehanizam “fiksni tečaj + viša inflacija = pad konkurentnosti” jest teorijski smislen, ali se u hrvatskom slučaju prešućuje da je tečaj prema euru bio izrazito stabilan i prije formalnog ulaska u eurozonu. (10) Zbog te kombinacije točnih fragmenata i pogrešne atribucije uzroka, ocjena ovog članka je ,,većinski netočan”.

Vidi:

1. Dnevno.hr. Hrvatski ekonomist razbio šutnju u uvođenju eura: Citirao HNB i dao crnu prognozu. 23.12.2025.: https://www.dnevno.hr/gospodarstvo-i-turizam/hrvatski-ekonomist-razbio-sutnju-u-uvodenju-eura-citirao-hnb-i-dao-crnu-prognozu-3164285
2.  Index.hr. Ekonomist Vidaković… (sažetak istih izjava, uključujući citate o euru, kamatama i inflaciji). 23.12.2025.: https://www.index.hr/vijesti/clanak/ekonomist-vidakovic-japan-je-gotov-kad-krene-kriza-prelit-ce-se-na-sav-g7/2743561.aspx
3. EUR-Lex. Council Decision (EU) 2022/1211 of 12 July 2022 on the adoption by Croatia of the euro on 1 January 2023. 12.07.2022. URL: https://eur-lex.europa.eu/eli/dec/2022/1211/oj/eng
4.  ECB. Account of the monetary policy meeting (navodi ciklus postrožavanja od 2022.). https://www.ecb.europa.eu/press/accounts/2024/html/ecb.mg240222~1af5fcd5f9.en.html
5.  ECB. Official interest rates (služna stranica o ključnim stopama).: https://www.ecb.europa.eu/stats/policy_and_exchange_rates/key_ecb_interest_rates/html/index.en.html
6. Hrvatska narodna banka. Uvođenje eura Hrvatskoj će donijeti znatne i trajne koristi (uključuje “niže kamatne stope” i “vrlo blag i jednokratan učinak na cijene”). 23.03.2022. https://www.hnb.hr/-/uvodjenje-eura-hrvatskoj-ce-donijeti-znatne-i-trajne-koristi
7. Hrvatska narodna banka. Koristi od uvođenja eura znatno veće od troškova (navodi “niže kamatne stope” među koristima). 19.05.2022. https://www.hnb.hr/-/koristi-od-uvodjenja-eura-znatno-vece-od-troskova
8. Ministarstvo financija RH. Statistika aukcija trezorskih zapisa (primjeri s negativnim prinosima u 2021.). https://mfin.gov.hr/pristup-informacijama/statistika-i-izvjesca/statistika-aukcija-trezorskih-zapisa/696
9.  Eurostat. Euro indicators / HICP (brza procjena za studeni 2025., uključujući Hrvatsku i eurozonu). 17.12.2025. https://ec.europa.eu/eurostat/web/products-euro-indicators/w/2-17122025-ap
10.  ECB. Croatia adopts the euro (konverzijski tečaj i ERM II kontekst). URL: https://www.ecb.europa.eu/press/economic-bulletin/focus/2023/html/ecb.ebbox202208_02~15fd36600a.en.html