Koja je cijena pandemijske laži?

Promoviranje dezinformacija i teorija zavjere tijekom Covid-19 pandemije proizvelo je dodatnu gospodarsku štetu Hrvatskoj

Autor: Prof. dr. sc. Kristijan Krkač

 

Nema sumnje da je politika Vlade RH tijekom pandemije Covid-19 pridonijela gospodarskoj šteti RH. Mjere kao što su karantena, ograničavanje kretanja, turističkih ulazaka u RH itd. direktno su uzrokovale gospodarsku štetu. No, te mjere bile su redovit i standardan epidemiološki odgovor na zaraznu virusnu bolest koja se brzo i lako širila i za koju u trenutku izbijanja nije postojalo cjepivo. Odlučivalo se temeljem redovitog opreza, cost-benefit kalkulacije i potencijalne standardne trijaže pod vidom zdravlja, gospodarstva i funkcioniranja društva. Može se reći da su se te mjere teško mogle izbjeći, napose u društvu kao što je hrvatsko. No, visok stupanj nepovjerenja u sve vrste vlasti, visok stupanj percepcije korupcije i vjerojatno najviši udio građana u EU, a koji vjeruju u najmanje jednu teoriju zavjere u RH bio je plodno tlo da se ta šteta učini još većom od strane onih koji su širili dezinformacije i teorije zavjere o pandemiji. Ta je šteta gospodarski moguće još veća, a što je na prvo pogled protuintuitivno.

Ne postoji konačna procjena broja ljudi koji se nisu pridržavali mjera pa su se zarazili, oboljeli i preminuli ili nisu bili cijepljeni isključivo zbog anti-vakserskih tvrdnji i ostalih teorija zavjere i dezinformacija vezanih uz Covid-19. No postoji niz međusobno neovisnih pokazatelja koji uzeti zajedno konvergiraju prema indiciji kako je taj broj stvaran i kako ga se može iskazati u postotku. Neki od tih pokazatelja su sljedeći:

(1) Do sredine 2023. prosječna pokrivenost primarnim cijepljenjem u EU („primarni ciklus“) iznosila je ≈ 75%. Neke zemlje (Hrvatska, Slovačka, Poljska) bile su ispod 60%. Dio slabije procijepljenosti, usprkos dostupnosti cjepiva i cijepljenja u RH može se pripisati strahu od nuspojava, neodlučnosti, neopravdanim sumnjama u valjanost, djelotvornost cjepiva. (1)

(2) Prema članku „Što se krije iza značajnih razlika u stopama cijepljenja protiv COVID-19 između država članica EU“ (2022.), oko 13,4% Europljana planiralo je odgoditi cijepljenje, a 11,2% nije imalo namjeru cijepiti se. (2) Dio tih 13,4, tj. 11,2% sigurno je bio pod utjecajem niza dezinformacija o pandemiji. Koliki je taj postotak nije jasno. U članku „Oklijevanje u vezi s cijepljenjem protiv COVID-19 u osam europskih zemalja“ od ≈ 6% u Španjolskoj do ≈ 62% u Bugarskoj tvrdilo je oklijevanje u vezi s cijepljenjem (ovisno o zemlji) u to vrijeme. (3) Čak 18% Hrvata tvrdilo je 2021. da ne vjeruje farmaceutskoj industriji što je dijelom ovisno o širenju dezinformacija o toj industriji. (4)

(3) Mnoge studije pokazuju snažnu statističku povezanost između vjerovanja u dezinformacije/teorije zavjere i oklijevanja u cijepljenje. Npr. veće oklijevanje među ljudima s visokim uvjerenjima u zavjeru, niskim povjerenjem u institucije i onima koji intenzivno koriste društvene mreže. (5) Čak 39% Hrvata vjerovalo je tijekom pandemije da je pandemija rezultat djelovanja vlada ili raznih organizacija. (6) To je blizu prosjeka EU koji oko 24% onih koji su oklijevali ili odlučno odbijali cijepljenje. Zamislimo da se radi o polovici navedenog postotka, tj. oko 20% necijepljenih koji su bili neodlučni, odgađali cijepljenje ili ga načelno odbijali pod utjecajem dezinformacija i teorija zavjere. Uz sve ograde, ovdje se radi o stotinama tisuća građana RH koji se nisu cijepili jer su bili pod utjecajem dezinformacija i/ili teorija zavjere. Na razini EU to bi bilo otprilike 30-80 milijuna građana koji se nisu cijepili jer su bili pod utjecajem dezinformacija i teorija zavjere. Dakako, ovdje (1–3) ne možemo znati točan broj građana RH koji se nisu cijepili zbog navedenih razloga, ali moguće je analogijom iz europskih podataka dobiti okvirni broj koji za RH nije malen.

(4) Sporost procjepljivanja, tj. dosezanja kolektivnog imuniteta (temeljem neodlučnosti, odgađanja cijepljenja ili odbijanja) uzrokuje načelne probleme među kojima su najvažniji sljedeći: povećanje broja zaraženih, oboljelih i preminulih, neposredni i posredni povećani troškovi zdravstvenog sustava, produljenje pravila karantene što uzrokuje neposredne gospodarske gubitke, pad BDP-a, slabiju zaradu od ljetne turističke sezone, sporiji gospodarski oporavak itd., ali i posredne gospodarske gubitke kao što su gubitak posla, nemogućnost otplate zajmova i drugih dugovanja itd., ali i posredne ne-gospodarske gubitke kao što je utjecaj za tjelesno i mentalno zdravlje. (7), (8), (9), (10), (11)

Može se reći da su senzacionalističke vijesti i komentari, zastrašivanje, širenje dezinformacija i teorija zavjere sigurno dijelom uzrokovale gospodarsku štetu RH. Na globalnoj razini i na razini EU to potvrđuje cijeli niz znanstvenih istraživanja od kojih su neka uspjela odoljeti izazovu replikacije. (12), (13), (14), (15), (16), (17), (18) Postotak građana Hrvatske koji vjeruje u najmanje jednu teoriju zavjere o pandemiji Covid-19 (karantena, zaštitne maske, ograničavanje kretanja, cjepivo, nuspojave cijepljenja, opasnosti cijepljenja i djelotvornost cijepljenja) bio je (a možda i dalje jest) 25-35% građana. Kako smo rekli na početku, koliko je njih oblikovalo ta vjerovanja u teorije zavjere temeljem dezinformacija koje su se snažno širile u medijima i na društvenim mrežama nije poznato, ali razumno je pretpostaviti da se radi o najmanje 50%. Ta su lažna vjerovanja vodila do odluke o odlaganju cijepljenja ili ne cijepljenju što je sigurno proizvelo gospodarske štete.

Zanimljiv je i podatak o glavnim polugama širenja dezinformacija i teorija zavjere. Jedna od glavnih poluga bile su društvene mreže, tj. Facebook koji je u RH među korištenijim mrežama. Nevjerojatno, ali istinito, tu je bila i javna televizija koja je u nekoliko svojih emisija (temeljem zaštite uredničke i autorske slobode) tolerirala širenje dezinformacija i teorija zavjere o pandemiji. Na koncu, tu su bile izjave i konferencije za medije političara, a koje je prenosila uz ostale i javna televizija, a koji su te događaje koristili kako bi širili dezinformacije i teorije zavjere (de factookupljali i homogenizirali svoje biračko tijelo). Među osobama tu su najzastupljeniji bili znanstvenici iz područja biomedicine, zatim političari, a tek pojedinačno aktivisti, novinari i ostali. Ovo nije potpun popis jer je bilo puno više osoba (čak i osoba iz rimokatoličke crkve) pa čak i skupina i organizacija (koje su organizirale i podupirale razne prosvjede i akcije).

ChatGPT veli sljedeće kad ga se pita za najistaknutije i najaktivnije osobe (napose na društvenim mrežama) odgovorne za širenje teorija zavjere tijekom Covid-19 pandemije u Hrvatskoj putem tih istih društvenih mreža i drugih medija. Provjerili smo njegove reference i dovoljno su točne, a dodali smo još neke koje je on izostavio. Tablicu koju donosimo namjerno smo strukturirali tako da je prvi stupac ono što je promovirano ili za što su ljudi optuživani, a tek u drugom njihove struke ili uloge i u trećem njihova imena i prezimena. Navedene osobe posebne su bile aktivne na društvenim mrežama tijekom pandemije, a ponekad su to ostale i nakon nje nerijetko nastojeći dokazivati kako su cijelo vrijeme bile potpuno u pravu.

Mnogi su pisali o ovim promocijama dezinformacija i teorija zavjere, a najdetaljnije ih je razotkrivao Faktograf (poveznice dajemo uz sažetke stajališta u prvom stupcu).

Zaključno, da, može se opravdano tvrditi da su dezinformacije i teorije zavjere uzrokovale dodatnu gospodarsku štetu RH. Te dezinformacije imale su svoje začetke, kanale prijenosa i vjerojatan utjecaj na građane. Ta šteta može se podijeliti u neposrednu (npr. uzrokovanjem odgađanja ili odbijanja cijepljenja) i posrednu (npr. troškovi izazvani slabom procijepljenošću stanovništva), u kratkoročnu (npr. nagli i velik pad BDP-a) i dugoročnu (npr. sporiji oporavak gospodarstva; što su makroekonomske štete) i u mikroekonomsku (štete za domaćinstva, obrti i mala poduzeća). Konkretnu štetu, npr. u postotku BDP-a teško je izračunati. Hrvatska se nakon pandemije, iako sporije, ipak gospodarski oporavila, no vjerojatno će buduća istraživanja pokazati u skladu s prethodno vrlo visokim nepovjerenjem u institucije još veće nepovjerenje, a taj manjak povjerenja imati svoju cijenu, između ostaloga i gospodarsku.

Izvori:

(1) URL: https://bmcpublichealth.biomedcentral.com/counter/pdf/10.1186/s12889-023-17112-6.pdf?utm_source=chatgpt.com (Pristupljeno: 30/09/2025).

(2) https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC9231480/?utm_source=chatgpt.com (Pristupljeno: 30/09/2025).

(3) https://www.science.org/doi/full/10.1126/sciadv.abm9825?utm_source=chatgpt.com (Pristupljeno: 30/09/2025).

(4) https://www.index.hr/vijesti/clanak/nova-anketa-44-posto-hrvata-kaze-da-su-se-cijepili-kako-bi-zastitili-druge/2300148.aspx (Pristupljeno: 30/09/2025).

(5) https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/34671900/ (Pristupljeno: 30/09/2025).

(6) https://www.nature.com/articles/s41598-023-44752-w (Pristupljeno: 30/09/2025).

(7) https://www.euronews.com/my-europe/2021/03/09/europe-must-speed-up-vaccine-rollout-to-boost-economy-says-oecd?utm_source=chatgpt.com (Pristupljeno: 30/09/2025).

(8) https://www.oecd.org/en/about/news/press-releases/2021/03/the-need-for-speed-faster-vaccine-rollout-critical-to-stronger-recovery.html?utm_source=chatgpt.com (Pristupljeno: 30/09/2025).

(9) https://www.euronews.com/business/2021/07/07/vaccination-and-lifting-of-restrictions-lead-to-faster-than-expected-eu-economic-recovery?utm_source=chatgpt.com (Pristupljeno: 30/09/2025).

(10) https://www.researchgate.net/publication/357902239_The_effect_of_COVID_certificates_on_vaccine_uptake_health_outcomes_and_the_economy(Pristupljeno: 30/09/2025).

(11) https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC8568597/?utm_source=chatgpt.com (Pristupljeno: 30/09/2025).

(12) https://www.nature.com/articles/s41562-021-01056-1?utm_source=chatgpt.com (Pristupljeno: 30/09/2025).

(13) https://www.nature.com/articles/s41598-022-17430-6?utm_source=chatgpt.com (Pristupljeno: 30/09/2025).

(14) https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC9114791/?utm_source=chatgpt.com (Pristupljeno: 30/09/2025).

(15) https://centerforhealthsecurity.org/sites/default/files/2023-02/20211020-misinformation-disinformation-cost.pdf?utm_source=chatgpt.com(Pristupljeno: 30/09/2025).

(16) https://londoneconomics.co.uk/wp-content/uploads/2021/01/The-Cost-of-Lies_clean_2.2.21.pdf?utm_source=chatgpt.com (Pristupljeno: 30/09/2025).

(17) https://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S0264410X23005893?utm_source=chatgpt.com (Pristupljeno: 30/09/2025).

(18) https://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S2214804322001380?utm_source=chatgpt.com (Pristupljeno: 30/09/2025).

(19) URL: https://www.boell-bw.de/en/2022/11/30/consequences-anti-vaccination-movement-croatia-and-during-covid-19-pandemic?utm_source=chatgpt.com (Pristupljeno: 30/09/2025).

(20) URL: https://faktograf.hr/?s=Gordan+Lauc (Pristupljeno: 30/09/2025).

(21) URL: https://en.wikipedia.org/wiki/Kre%C5%A1imir_Paveli%C4%87?utm_source=chatgpt.com (Pristupljeno: 30/09/2025).

(22) URL: https://faktograf.hr/?s=Kre%C5%A1imir+Paveli%C4%87 (Pristupljeno: 30/09/2025).

(23) URL: https://seecheck.org/index.php/2023/02/02/without-evidence-bakic-and-lauc-spread-the-conspiracy-theory-about-the-pandemic-mafia-and-the-covid-cartel/?utm_source=chatgpt.com (Pristupljeno: 30/09/2025).

(24) URL: https://faktograf.hr/?s=Nenad+Baki%C4%87 (Pristupljeno: 30/09/2025).

(25) URL:  https://en.wikipedia.org/wiki/Kre%C5%A1imir_Mi%C5%A1ak?utm_source=chatgpt.com (Pristupljeno: 30/09/2025).

(26) URL: https://faktograf.hr/?s=Kre%C5%A1imir+Mi%C5%A1ak (Pristupljeno: 30/09/2025).

(27) URL: https://seecheck.org/index.php/2023/06/26/covid-19-killed-more-than-18-thousand-people-in-croatia-how-did-that-happen/?utm_source=chatgpt.com (Pristupljeno: 30/09/2025).

(28) URL: https://faktograf.hr/?s=Marin+Mileti%C4%87 (Pristupljeno: 30/09/2025).

(29) URL: https://seecheck.org/index.php/2023/06/26/covid-19-killed-more-than-18-thousand-people-in-croatia-how-did-that-happen/?utm_source=chatgpt.com (Pristupljeno: 30/09/2025).

(30) URL: https://faktograf.hr/page/2/?s=Nikola+Bartulica (Pristupljeno: 30/09/2025).

(31) URL: https://seecheck.org/index.php/2023/06/26/covid-19-killed-more-than-18-thousand-people-in-croatia-how-did-that-happen/?utm_source=chatgpt.com (Pristupljeno: 30/09/2025).

(32) URL: https://www.euronews.com/my-europe/2022/01/06/meet-the-self-proclaimed-jihadist-leading-croatia-s-anti-vaxxers?utm_source=chatgpt.com (Pristupljeno: 30/09/2025).

(33) URL: https://teleskop.hr/hrvatska/publicist-matija-stahan-o-covid-potvrdama-i-lockdownu-je-li-demokratski-zapad-nekriticki-kopirao-totalitarnu-kinu/?utm_source=chatgpt.com (Pristupljeno: 30/09/2025),  https://heretica.com.hr/matija-stahan-nasljede-covida-struka-bez-autoriteta-i-drzava-bez-suvereniteta/?utm_source=chatgpt.com (Pristupljeno: 30/09/2025).

Njemačka tiska novac za Siriju? Možda da, možda ne – ali Asad još nije ispario s novčanica

Iako Reuters potvrđuje da Sirija planira tiskati novčanice u UAE-u i Njemačkoj, tvrdnja da će one biti bez lika Bašara al-Asada ostaje spekulativna.

Autor: Josip Tomašković

Tvrdnja koja se analizira:

“Sirijci će iznova tiskati sve novčanice u Njemačkoj, ovaj put bez lika Bašara al-Asada.” Izvor: Express.hr (24sata), 22. svibnja 2025. (1)

Kontekst i širi okvir

Od početka rata 2011., sirijski monetarni sustav suočen je s krizom: inflacija, sankcije i izolacija potaknuli su Damask da surađuje s ruskim tiskarskim sustavom Goznak. Sirijske novčanice, naročito one izdane nakon 2015., prikazuju lik predsjednika Bašara al-Asada i jasno služe političkoj ikonografiji vlasti. Novac u Siriji nije samo sredstvo razmjene nego i simbol političke dominacije, lojalnosti i kontrole.

Viralna tvrdnja da će Sirija prebaciti tiskanje novca u Njemačku, i to bez Asadovog lika, implicira značajne promjene: (1) napuštanje ruske potpore, (2) uspostavu suradnje s europskom državom koja priznaje oporbu, i (3) simbolički otklon od kulta ličnosti. Sve to zahtijeva vrlo snažne dokaze. Još je važnije razumjeti što znači “tiskanje novca” u praksi: je li riječ o tehničkoj proizvodnji temeljenoj na ugovoru, ili o širem ekonomskom i političkom dogovoru koji implicira priznanje promjene vlasti?

Reuters potvrđuje planove, ali ne i detalje

U tekstu objavljenom 16. svibnja 2025. godine, Reuters donosi vijest da Sirija doista planira prekid suradnje s ruskim Goznakom i uspostavu novih dogovora s tiskarama u UAE-u i Njemačkoj. Pozivaju se na diplomate i izvore bliske sirijskoj centralnoj banci. Ključna informacija jest da sirijska vlast traži alternativne lokacije za tiskanje valute zbog sve složenijih odnosa s Moskvom, kao i zbog problema s kašnjenjem isporuke i rastućih troškova.

Međutim, ti planovi su u ranoj fazi. Nema potvrde da je ijedna novčanica već izrađena, niti postoji ugovor objavljen javnosti. Također, ni Bundesdruckerei (njemačka savezna tiskara) ni sirijska središnja banka nisu izdale službene izjave. Pojam “planira” u diplomatskom jeziku može značiti sve od preliminarnih pregovora do potpisanog memoranduma o razumijevanju. Javnost zasad ima tek novinarske izvore, a ne konkretne dokumente ili dizajne novih novčanica. (2)

Express preuveličava: “sve novčanice”, “bez Asada”

Portal Express u naslovu tvrdi da će se “sve novčanice” tiskati u Njemačkoj, što je netočno.

Reuters spominje tiskanje u dvije zemlje, što jasno implicira paralelne procese. Takav aranžman najčešće ukazuje na diverzifikaciju rizika, ne na centraliziranu odluku o zamjeni cjelokupne serije. Nadalje, tvrdnja da će one biti “bez lika Asada” nije potvrđena niti jednim izvorom. Reuters uopće ne ulazi u pitanje dizajna ili motiva novih novčanica. (3) (4) (5)

Dapače, pitanje dizajna obuhvaća kompliciraniju proceduru unutar svake središnje banke. Ona uključuje političku odluku, konzultacije s relevantnim institucijama i pripremu sigurnosnih elemenata. U slučaju Sirije, gdje se čak i osnovne ekonomske informacije ne objavljuju javno, očekivati transparentan postupak uklanjanja predsjednikovog lika s novca bez političke smjene je nerealno.

Simbolika novca: Asad kao figura stabilnosti ili straha

U autoritarnim režimima, lik vođe na novcu nije samo dekoracija, već alat političkog podsjećanja. Uklanjanje lika Asada sa sredstava plaćanja značilo bi poruku dubokih unutarnjih promjena – što nije slučaj u trenutnoj realnosti. Asad ostaje na vlasti, bez znakova slabljenja unutarnje kontrole. Njegov portret na novcu ne predstavlja samo njega, nego i poruku da je “država još uvijek on”.

Osim toga, tiskanje novca u inozemstvu ne implicira nužno promjene dizajna. Većina država koje outsourceaju proizvodnju novca dostavljaju vlastite dizajne. Čak i u slučaju dogovora s Bundesdruckereijem (njemačkom državnom tiskarom) , odluka o uklanjanju Asadovog lika mora bi proći kroz složen politički i institucionalni proces unutar Sirije.

Usto, nije zabilježeno da bi Njemačka, koja priznaje oporbenu koaliciju kao legitimnog predstavnika sirijskog naroda, aktivno preuzela projekt koji bi podrazumijevao potporu režimu Bašara al-Asada bez pravnog temelja i uz rizik kršenja sankcija. Ako bi pak došlo do suradnje s “prijelaznim tijelom”, to bi bio signal većih političkih pomaka koji se zasad nisu dogodili.

Zaključak: Neodlučivo

Na temelju trenutno dostupnih informacija, tvrdnja da će Sirija “tiskati sve novčanice u Njemačkoj, bez lika Asada” je kombinacija djelomično točnih i neutemeljenih tvrdnji.

  • Postoje ozbiljni izvori (Reuters) koji potvrđuju planove o suradnji s Njemačkom i UAE-om,
  • No nema potvrde da će se tiskati sve novčanice,
  • I nema dokaza da će lik Asada biti uklonjen s novih izdanja.

Vrijednost tvrdnje ovisi o razvoju političkih i ekonomskih okolnosti u narednim mjesecima. Trenutno, najtočniji opis je da Sirija istražuje alternativne mogućnosti, ali bez formaliziranih ili dovršenih koraka. Express.hr u ovom je slučaju, sudeći prema dostupnim podacima, preuranjeno izvukao senzacionalistične zaključke.

Stoga se tvrdnja ocjenjuje kao: ,,NEODLUČIVO / NEOCJENJIVO”

Vidi:

(1)      https://express.24sata.hr/top-news/sirijci-ce-iznova-tiskati-sve-novcanice-u-njemackoj-ovaj-put-bez-lika-basara-al-asada-29672

(2)      https://www.reuters.com/markets/currencies/syria-plans-print-currency-uae-germany-ending-russian-role-2025-05-16/

(3)      https://cb.gov.sy/index.php?page=list&ex=2&dir=laws&lang=2&lt=1&service=5&act=578

(4)      https://www.forbesmiddleeast.com/industry/economy/syria-plans-to-print-new-currency-in-uae-and-germany-as-ties-with-west-improve-ending-reliance-on-russia

(5)      https://kyivindependent.com/syria-reportedly-ends-currency-printing-deal-with-russia-eyes-uae-germany-for-new-banknotes/